Nego reci mi tko određuje što je ideologija i što je znanost u toj " epistemologiji DZ "?

U epistemologiji imamo isto to samo drugačije sročeno: Čovjek je mjerilo svih stvari.

[ 2 ] U ovom svom aspektu intuicionizam u meta-etici u potpunosti je analogan fundacionalizmu u epistemologiji; neka su vjerovanja temeljna i njih prihvaćamo neinferencijalno; ostala vjerovanja prihvaćamo zato što slijede iz tih temeljnih vjerovanja.

Zaista, najveća snaga feminizma je njegovo fokusiranje, kako teorijski (u smislu metodologije koju koristi i njezinog kritičkog pristupa epistemologiji) tako i u praktičkom smislu (posrijedi su borbe koje su započele feministkinje) na svakodnevne društvene odnose i prakse koje drugi obično ignoriraju.

Važan dio diskusije posvećen je i epistemologiji granice u eri postmoderne, odnosno istraživanja liminalnosti te hibridnih (krajnje nečistih) identiteta globalno umrežene medijske sadašnjice.

Pojam episteme i dvostruko osigurani kriterij razlikovanja znanosti od neznanstvenih oblika mišljenja unutar polja episteme kod Foucaulta (specijalizacija i stupanj formalizacije) čine se primjerenijim instrumentarijem za zahvaćanje pojave strukturalizma nego što to može uvriježeni pojam historijske paradigme, koji je toliko neodređen da je postao neoperativan i na kraju napušten u historijskoj epistemologiji i prije nego što je uspio ispuniti zadaću da objasni nastanak i funkcioniranje znanosti.

U epistemologiji: Je li znanje objašnjivo u naturalističkome žargonu ili postoji neko drugo objašnjenje znanja?

" Problemi povijesni pristup epistemologiji ", 26. 5. 2012.

Mislis, osim sto ti se vidi iz postova da apsolutno nemas pojma o epistemologiji DZ?

Nažalost, feminističkoj epistemologiji još nema mjesta u cjelovitim programima, npr. ženskih ili rodnih studija, a Centar za ženske studije rijetko je mjesto u kojemu je feminizam kod kuće.

Sve to pripada epistemologiji, a ona nije prvi predmet ovoga rada.

Ali cim se odvojimo od cvrste zemlje A = A i pocnemo umovati o esenciji i epistemologiji i fenomenologiji izgovorili smo mnostvo besmislica. (Ovu uzaludnost povlacenja kozice vlastitog uma neki imenuju medicinskim terminom - drkanje, a neki tvrde da se to zove - filozofiranje. Bilo kako bilo to je perverzna ali ugodna aktivnost koju intelekt prosjecnog filozofa obozava ponavljati: rolleyes: (Ali to je za neku drugu temu odnosno pitanje).

Danas se radije govori o kognitivnim znanostima ili filozofiji uma ili logici i epistemologiji: to su polja u kojima se prakticira filozofija koja ne prihvaća produžiti putem koji su otvorili Nietzsche i Heidegger, kao što to pak čine Rorty i Derrida.

Pada mi jedna filozofska knjiga na pamet o epistemologiji (teoriji znanja), vrlo jasno napisana, od koje mislim da bi ti dosta profitirao.

Da su se istraživanja El-Gazzalijevog djela ustegla od pojednostavljene i površne perspektive ' sukoba ' njegova konstruktivna uloga u prirodnoj filozofiji te njenoj metafizici i epistemologiji bila bi jasna.

Medjutim, Kopernik je potkrijepio logicnim rasporedom suncanog sustava sumnju u geocentrizam a Galilej, koji je dalekozorom dokazao da se sve planete ponasaju poput zemlje, osim sunca prema kojemu su one orjentriane, ostao je zapamcen u epistemologiji kao mucenik.

Naročito je originalna misao kako je zgrada zapravo predstavljanje projekta koji joj je prethodio Philippe Boudon: O arhitektonskom prostoru, Esej o epistemologiji arhitekture; s francuskoga prevela Milena Bekić Milinović, stručna redaktura prijevoda Nada Vrkljan Križić, - Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2006.

Gregory Beatson (1979) poznati kibermetičar rekao je o epistemologiji slijedeće:

U prvome (A) predstavljam dva koncepta koja se koriste u epistemologiji i političkoj teoriji kako bih objasnio percepciju Bolonjskog procesa u Hrvatskoj.

MIKULIĆ: Kako vidite odnos njemačkog klasičnog idealizma, ako se može govoriti o više-manje jedinstvenoj, to jest, koherentnoj i konzistentnoj misaonoj poziciji, prema filozofskim disciplinama danas, napose etici, socijalnoj filozofiji i epistemologiji?

U suvremenoj epistemologiji slične su definicije ponudili A.

Mentalna klasifikacija se bazira na epistemologiji Immanuela Kanta, čija je glavna teza da ljudski um prirodno organizira znanje u slične sisteme kao i u taksonomiji.

Ili prihvaćam sve što mi ' znanstvena zajednica ' servira kao bogom danu istinu, ili sam pak budala koja ne zna ništa o ' epistemologiji DZ '.

Inače koga zanima kritika Rortyjeve kritike epistemologije neka pogleda malo epistemološka djela koja je pisala Susan Haack koja je skovala (ako i nije skovala, onda barem " popularizirala ") pojam i poziciju fundherentizma u epistemologiji.

Mislim da je žena što se tiče epistemologije " razorila " Rortyja, što ne čini Rortyja manje zanimljivim u epistemologiji (možda samo manje u pravu).

' Cogito ' predstavlja misao u njenom aktu: COGITO - - - - - > COGITO-ME COGITARE = > cogito ima strukturu ' cogito me cogitare ' - > akt mišljenja i sadržaj tog akta. dakle, cogito je posljedica, polazište je u skepsi (kao uglavnom sve u epistemologiji). moramo ga gledati kao identitet s iskazujućom supstancom ' mislim da mislim ' - > identitet iskazane instance.

Ako ti kažeš: znam da zemlja nije okrugla (zamisli da živiš tada), onda se ispostavi da si bio u krivu. rekao si da znaš da nešto nije točno (pouzdano si vjerovao u to, i opravdano), ali tvoja negativna interpretacija je ipak kriva.... mislim, i u epistemologiji se kreće od negativnosti.. ali kreće se od nje u svrhu da bi se dokazala greška u skepsi. da bi se dokazala pozitivna strana. i vjerujem da će dio uvijek izostati iz spoznaje, dakle da je utoliko konačna, ali mislim da bi i objekt spoznaje mogao biti konačan (po sebi) znači li to da ti vjeruješ da je objekt spoznaje beskonačan, i da nam zato promiče znanje o tome (ili dio)... ili da smo mi (subjekt) jednostavno nesposobni (zbog svoje ograničenosti) uopće spoznati točnost saznanja?

Govorim ovdje o epistemologiji, kako rekoh, ne o politici.

Samo, draga moja pandora, ti pričaš o epistemologiji, o načinu spoznaje i načinu stvaranja vrijednosnih skala, a ne dodirivaš se centralne točke Jonove teze.

Isto tako znamo dovoljno o epistemologiji vlastite znanosti da znamo gdje je granica između necega sto mozemo i ne mozemo tvrditi, kao i gdje je granica između znanstveno potkrijepljene tvrdnje i puke ideologije (i drustvene su znanosti nesto naucile od doba marksizma: mig:, nije to vise kao onda).