Ispitivanje Eurobarometra o mobilnosti radnika pokazalo je da su dvije najveće prepreke preseljenju u drugu europsku zemlju nepoznavanje jezika (58 posto) i pronalaženje zaposlenja (29 posto).

A što o ' gubitku kulturnog identiteta ' hrvatski građani misle, pokazuju najnoviji podaci Eurobarometra (Standard Eurobarometer 76) iz prosinca 2011. Dok u zemljama EU u prosjeku to pitanje brine 11 - 12 % Europljana, dok su postkomunističke zemlje gotovo indiferentne prema ' prijetnji ' Unije njihovom kulturnom identitetu (na primjer, samo 5 % Poljaka izražava taj strah, a većina ostalih je ispod 10 %), Hrvatska je na visokih 20 % onih koji se boje gubitka nacionalnog identiteta.

Posljednje istraživanje Eurobarometra pokazalo je da su djeca i mladi nedovoljno informirani o svojim obavezama, pravima (75,5 %) i mogućnostima koje im se pružaju.

Iako se smatramo sportskom nacijom, sport kao rekreacija i prevencija bolesti je 3 od iza na ljestvici među europskim državama (informacije Eurobarometra o tjelesnoj aktivnosti za 2010).

Novo istraživanje Eurobarometra pokazuje da 62 posto Europljana vjeruje da rodna nejednakost i dalje postoji u mnogim društvenim područjima.

Najčešća kulturna aktivnost u EU-27 je gledanje televizije ili slušanje radija, podaci su Eurobarometra s početka 2007. Sedamdeset i jedan posto ispitanih pročitalo je u posljednjih 12 mjeseci najmanje jednu knjigu.

Istovremeno, svaki deseti građanin sasvim sigurno neće glasovati, otkrilo je istraživanje Eurobarometra.

Prema rezultatima novog Eurobarometra pušači u Hrvatskoj imaju najmanje obzira prema t trudnicima i djeci kada je u pitanju pušenje u zatvorenim prostorima, u kući ili automobilu.

Pusić ignorira, međutim, rezultate Eurobarometra, ovogodišnjeg kao i svih prethodnih, koji ne daju prevelike izglede prolasku Referenduma ' za ulazak u EU '.

Europska komisija, uz gore navedeno istraživanje Eurobarometra o tome kako se na razini EU-a i unutar pojedinih zemalja članica gleda na pitanje unutarnje sigurnosti, objavila i prvo godišnje izvješće o strategiji unutarnje sigurnosti.

Čak 31 posto ispitanika u istraživanju Eurobarometra izjasnilo se da bi za Hrvatsku članstvo u EU bilo loše.

Samo 42 % Hrvata smatra da ih građani EU-a žele, dok podaci Eurobarometra govore da europski građani među zemljama regije natpolovično podržavaju jedino članstvo Hrvatske.

Prema istraživanju Eurobarometra objavljenom u svibnju ove godine, 38 posto Europljana ne planira ove godine otići na odmor izvan svoje zemlje, a 20 posto njih planira odmor unutar EU.

Manje od polovice Europljana, a Hrvati su nešto ispod europskog prosjeka, rado bi bili svoji vlastiti šefovi kad bi to mogli, što je malo niži postotak nego u SAD-u gdje bi ih to htjelo biti 55 posto, pokazalo je novo istraživanje Eurobarometra objavljeno u petak 4. lipnja.

Istraživanje Eurobarometra provedeno je u vidu intervjua s 26.635 građana EU u 27 zemalja Unije, od 24. kolovoza do 16. rujna 2010. godine.

Prema rezultatima »Eurobarometra« Hrvatska je za građane EU najpoželjnija od svih zemalja kandidata koje se u budućnosti vide kao članice Unije.

Hrvatski građani nemaju baš dobro mišljenje o tvrtkama: u nedavno objavljenom istraživanju Eurobarometra, svega je jedna četvrtina ispitanika u Hrvatskoj ustvrdila da je sveukupni utjecaj tvrtki na hrvatsko društvo pozitivan, dok je 69 posto zaključilo da je njihov utjecaj negativan, piše novilist

- Na percepciju građana utječe i dugotrajna gospodarska kriza kojoj smo izloženi već pet godina, ustvrdio je Jakelić komentirajući rezultate Eurobarometra za Hrvatsku.

Istraživanje Eurobarometra pokazalo je da se navike turista pod utjecajem gospodarskog stanja i u drugim zemljama mijenjaju.

Takvih je, po rezultatima Eurobarometra, 19 posto.

Naime, novo ispitivanje Eurobarometra objavljeno 3. ožujka pokazuje kako samo trećina europskih građana vjeruje svojim nacionalnim vladama, 34 posto, dok ih polovica vjeruje mjesnim i regionalnim vlastima, više

Oni koji smatraju da euro ima pozitivnu ulogu u krizi najbrojniji su u Slovačkoj 66 posto, Finskoj 61 posto i Belgiji 54 posto, pokazuje ispitivanje Eurobarometra.

Napominje da je isključivanje javnosti iz šire rasprave o problemu uvođenja GMO u okoliš opasno te da prema zadnjim istraživanjima Eurobarometra iz ove godine 85 do 95 % građana EU odbija uvođenje GMO-a u okoliš.

Po nedavnom istraživanju Eurobarometra, 56 posto građana EU kaže da je sposobno sudjelovati u razgovoru na jeziku koji nije njihov materinji, što je 9 posto više nego 2001.

Nedavno istraživanje Eurobarometra pokazalo je da su mnogi Europljani spremni na aktivno starenje no trenutni uvjeti rada im možda neće dopustiti da rade do dublje starosti.

Prema anketi Eurobarometra, 42 % Europljana vjeruje kako će svoj trenutni posao moći obavljati do 65. godine pa i dulje, no 17 % ih očekuje kako trenutni posao neće moći nastaviti obavljati nakon 59. godine.

Da se i Bruxellesu olakša posao, jer posljednji podaci Eurobarometra pokazuju da se i raspoloženje europskih građana o ulasku Hrvatske u EU spustilo ispod 50 posto EUROSKEPTICIZAM Narastao je ne zato što hrvatski građani znaju što se događa u Bruxellesu niti zato što su minuciozni poznavatelji prednosti i mana ulaska u EU.

Istraživanje Eurobarometra provedeno je u rujnu i listopadu u zemljama članicama Unije, u pristupnim zemljama Bugarskoj i Rumunjskoj, u zemljama kandidatkinjama Hrvatskoj i Tursko te u dijelu Cipra pod turskom upravom. (Prijevod Izvješća na hrvatski jezik objavila Delegacija Europske komisije u RH)

Krešimir Kufrin, sociolog, Filozofski fakultet Analiza istraživanja Eurobarometra« Europljani su izuzetno slabo informirani o genskoj tehnologiji i biotehnologiji, misli se da su genetski modificirani organizmi oni koji imaju gene, a da genski nemodificirani nemaju gene uopće.

S obzirom na podatke iz ranijeg istraživanja Eurobarometra, u kojem naročito upada u oči činjenica da su hrvatski poslodavci koji zapošljavaju visokoobrazovane u čak 81 posto slučajeva izjavili kako im je nužna magistarska razina visokog obrazovanja kod novozaposlenih dakle, petogodišnji studij dok je taj prosjek u Europi oko 35 posto, ovogodišnje istraživanje Visokog učilišta Algebra željelo je komparirati ovaj podatak na uzorku hrvatskih poslodavaca u IT sektoru.