2. nadalje, mršić smatra kako je problem suvremenog (neoliberalnog) sustava u svijetu taj što države uzimaju premalo novca iz ekonomije. puno, br ' te ostavlja svin tin džobsovima, gejtsovima, i sličnima - treba njima opaučiti malo žešće poreze, a onda neka će državna birokracija (bog joj bio u pomoći) dijeliti po potrebama, ali i prema zaslugama. ne želim se ponavljati pa opat postavljati pitanje kako je to izgledalo u jugoslaviji. ali moram vas podsjetiti kako u fazi ekonomske ekspanzije (do 60 - tih) bogatih nije bilo (ti potjeh ne proturječi iz zadnje klupe, drug tito nije bijo bogat, sve čime se služijo je bilo narodno i ostalo je u narodu, nije on to odnijo sa sobom kad je išao na vječna lovišta), ali i radnici su radili za minimalac; višak vrijednosti se investirao - dok je trebalo svega, investicije su bile uspješne, kad je završila faza izlaska iz sveopće neimaštine, uspješne se investicije moglo pobrojati na prste jedne ruke. e, tu sad postoji problem par pogreški u percepciji javnosti a) smatra se da je dug jugoslavije (cca 20 milijardi dolora) bio relativno mali međutim dolar iz 1980. vrijedio je kao 3 dolara danas (daklem 60 milijardi), a BDP Jugoslavije je bio upola tanji, sve u svemu tadašnjih 20 milijardi dolora vam je kao 120 milijardi dolora danas. zagorci bi rekli: mam se druga slika kaže b) ne uzima se u obzir da je 80 % jugo-duga nastalo u samo 4 godine (1976. - 1979). ako netko misli da su ovi podatci nešto što je prepisano iz literature franje tuđmana i njegovih asistenata, moram vas razočarati podatkom da su ovi podaci (i točka " a ", i točka " b " i točka " c ") preuzeti iz pera akademika Jakova Sirotkovića, a objavljeni su još dok je Branko Mikulić vodio Jugoslaviju, a Slobo Milošević radio na bankarskom šalteru. c) misli se da je vanjski dug Jugosalvije nastao kao posljedica rasta standarda građana (drugova), dakle, da je narod to pojeo (pa je valjda red da to sad narod i vrati), ali u stvarnosti taj je novac ispario na promašene investicije, od čega Obrovac nije ni najveća ni najskuplja (čitajte ako vas interesira što je bilo recimo s tvrtkom FENI u Kavadarcima, današnja Makedonija ili kako se već zove, pa ćete vidjeti kako na djelu izgledaju birokratski investitori).