Trstikasta vlasulja (Festuca arundinacea Schreb.) dolazi na zamočvarenim i poplavnim tlima, ali i suhim, čak i vrlo suhim tlima.

Nacrvena vlasulja (Festuca rubra L.) kratkim vriježama tvori rahlu tratinu.

Papilionaceae), vlasulju (rod Festuca), meduniku (Filipendula ulmaria), mirisavku (rod Aphanes), puzavu čestostlavicu (Veronica officinalis; zaštićena vrsta) i lišaje.

Uzdužni rez raspolovljavanja: žita i trave, veličine Festuca spp. i veće režu se po dužini, posred embrionalne osi i približno tri četvrtine duljine endosperma; vrste dikotila bez endosperma i s ravnim embrijem, presijeku se uzdužno kroz sredinu između kotiledona, tako da embrij ostane nezasiječen; vrstama kojima je embrij pokrivenim endospermom ili gametofitnim tkivom treba oprezno prerezati embrij po dužini.

Ako se zapazi da je plod bez sjemena, smatra se inertnom tvari. 2.9.2. Gramineae: smatraju se čistim sjemenom kariopse vrsta Lolium, Festuca i Agropyron repens ako su duge jednu trećinu ili dulje od gornje pljeve (palea), mjerene od baze.

Ako sterilni klasići vrsta Arrhenatherum, Avena, Dactylis, Festuca, Holcus, Poa i Sorghum nisu odlomljeni i odvojeni od fertilnih klasića, svrstavaju se u čisto sjeme, a isto tako i za Lolium ako sterilni klasić nije dulji od fertilnog klasića bez rese. 2.9.3. Oštećeno sjeme određuje se prema točki 2.2. (pravilo polovice sjemena). 2.9.4. Neodređene vrste.

Frakcije se navode prema broju sjemenki, a ova se metoda primjenjuje ako je pošiljalac naveo vrste Agrostis, Brassica, Lolium, Poa, Festuca ili u slučajevima što ih izabere analitičar. 2.9.5. Metoda ispuhavanja obvezatna je za vrste Poa pratensis i Dactylis glomerata.

Ako fertilnih klasova Poa spp. ima od 1 do 3 % u Poa pratensis, lakše je odabrati sve klasove iz teže i lakše frakcije i označiti ih zajedno kao primjese ostalog poljoprivrednog bilja, a ako je taj postotak veći, postupa se prema alternativnoj metodi. 2.9.8. Alternativna metoda za utvrđivanje Poa spp. u Poa pratensi s: slučajnim izborom odabere se 400 do 1000 fertilnih cvjetnih klasića izdvojenih iz obiju frakcija, utvrde se pojedine Poa spp. pod stereoskopom i determinira se postotak svake od tih vrsta. 2.9.9. Višesjemenske jedinice: za vrste Dactylis i Festuca posebno se mjere višesjemenske jedinice, i to: fertilni klasić s jednim pripojenim sterilnim klasićem ne duljim od vrha fertilnog klasića bez rese; fertilni klasić s više fertilnih ili sterilnih klasića duljine fertilnog klasića; fertilni klasić sa sterilnim klasićem pripojenim na rahilu (cvjetnu peteljku), bez obzira na duljinu.

engleskog ljulja (Lolium perene), talijanskog ljulja (Lolium multiflorum) i trstikaste vlasulje (Festuca arundinacea) tretiranjem poslije sjetve, a prije nicanja ili kada navedene trave razviju 2 - 3 lista.

Dopušta se stavljanje u promet sjemena pšenice, ječma, raži, tritikala te trava iz rodova Aegilops, Agropyron, Arrhenatherum, Bromus, Dactylis, Festuca, Lilium i Poa, kod kojeg je prisutna površinska zaraza sa 100 spora Tilletia spp., po sjemenki, utvrđena na dorađenom i tretiranom sjemenu.

Na suhim su gredicama dobro došle i ukrasne trave poput ukrasnog prosenjaka (Pennisetum), raznih vrsta kovilja (Stipa) i vlasulje (Festuca). Odlučite li se u vrtu urediti gredicu s nekim od nabrojanih biljaka, možete je dekorirati šljunkom.

Uz tvrdaču sa znatnom brojnošću pridolaze crnkasta vlasulja (Festuca nigrescens), proljetni šaš (Carex caryophyllea), poljska bekica (Luzula campestris), petolist srčenjak (Potentilla erecta), polegla trozubica (Danthonia decumbens), planinska mirisavka (Anthoxanthum alpinum), obična rosulja (Agrostis capillaris), dvodomna bubica (Antennaria dioica), šumska smilika (Gnaphalium sylvaticum) i druge.

Za to su naročito pogodne vrste roda Festuca, kao što su Festuca glauca ili sivo-plava vlasulja, te Festuca scoparia ili medvjeđa vlasulja.

Prave trave, među kojima su najpoznatiji alergogeni već spomenuta klupčasta oštrica, livadna mačica (Phleum pratense L.), medunika (Holcus lanatus L.), rosulje (Agrostis sp.), ljuljevi (Lolium sp.), vlasulje (Festuca sp.) i dr. (uključivo žitarice), počinju cvasti uglavnom od svibnja, maksimum cvatnje im je u prvom dijelu ljeta (lipanj, srpanj), ali većina ih manjim intenzitetom cvate sve do kraja rujna.

Primjer su rodovi: Agropyron, Agrostis, Alopecurus, Anthoxanthum, Arrenatherum, Axonopus, Bromus, Chloris, Cynodon, Cynosurus, Dactylis, Deschampsia, Elymus, Elytrigia, Festuca, Holcus, Lolium, Melinis, Panicum, Pascopyrum, Paspalum, Poa, Pseudoroegneria, Trisetum, Zoysia.

Klupko ili dijelovi klubaka monogermnih vrsta, uključujući peteljku koja nije dulja od debljine klupka, bez vidljivo prisutnog sjemena, djelomično ili sasvim golo sjeme, veće od polovice normalne veličine. 2.3. Sjeme drugih vrsta i sjeme korova čine sve vrste sjemena, osim čistog sjemena koje udovoljava uvjetima za čisto sjeme iz točke 2.2. 2.4. Inertne tvari obuhvaćaju dijelove sjemena (zrna) poljoprivrednog bilja i korova te strane primjese koje ne potječu od sjemena, i to: dijelove polomljenoga ili oštećenog sjemena manje od polovice normalne veličine; sjeme bez sjemene ljuske (Leguminosae i Cruciferae); prazne pljevice i slobodne prazne cvjetiće; cvjetiće trava s kariopsom manjom od propisane; odlomljene sterilne cvjetiće, osim za trave (Arrhenatherum, Avena, Chloris, Dactylis, Festuca, Holcus, Poa i Sorghu m), za koje sterilni cvjetići ostaju; klupka i dijelovi klubaka Beta vrsta koji su prošli kroz sito s pravokutnim otvorima veličine 20 x 1,5 mm nakon 1 minute prosijavanja (trešenja, vibriranja), osim genetički monogermnih vrsta; mahune i čahure sa sjemenom treba otvoriti, sjeme izvaditi i grupirati ga u čisto sjeme, a ostale dijelove svrstati u inertne tvari; oštećeno sjeme bez embrija: sterilne cvjetiće, prazne pljeve, peteljke, listiće, šturo i lako lomljivo sjeme, »crno sjeme« (Plantago lanceolata), bez obzira na to da li je deformirano, grudice zemlje, pijesak, kamenčiće, pljevu, dijelove stabljika, komadiće drugih dijelova biljaka i ostale primjese što nisu sjeme; otpadni materijal, lake frakcije dobivene primjenom metode ispuhivanja. 2.5. Ispitivanje čistoće sjemena s ovojnicom: ovojnica sjemena mora biti isprana ili uklonjena u suhom stanju.

Iz njega se može dobiti više od jednog klijanca kad: sjeme sadrži više od jednoga pravog sjemena (višesjemenske jedinice Dactylis i Festuca, neodvojene šizokarpije Umbelliferae, klupka Beta vulgaris i dr.); pravo sjeme sadrži više od jednog embrija (javlja se obično u poliembrijskih vrsta) ili iznimno u drugim vrstama (blizanci), kad je jedan od klijanaca slab ili vretenast, a ponekad su oba normalne veličine; sjedinjeni embrij (ponekad dva klijanca spojena, a nastala iz jednog sjemena). 3.5. Neklijavo sjeme koje ne klija do proteka vremena predviđenog za trajanje ispitivanja: 3.5.1. Tvrdo sjeme oblik je dormantnosti zajednički mnogim vrstama Fabaceae (Leguminosae), ali može se javiti i u drugih porodica.

Phleum pratense, Agrostis gigantea, Eragrostis curvula, Festuca rubra var. commutata i Lepidium sativum).

Festuca cinerea je vrlo simpatična i dekorativna vrsta.

U krmno bilje se svrstavaju i hibridi Festuca spp. x Lolium spp. dobiveni križanjem vrsta roda Festuca sa vrstama roda Lolium (x Festulolium). 2. Sitna A pakiranja su pakiranja koja sadrže sjemensku mješavinu koja nije namijenjena za proizvodnju krmnog bilja, čija neto masa ne prelazi 2 kg isključujući, gdje je primjenjivo, granulirane pesticide, sastojke za oblaganje sjemena i druge tvrde dodatke. 3. Sitna B pakiranja su pakiranja koja sadrže certificirano sjeme, osnovno sjeme, komercijalno sjeme ili, ako ta pakiranja nisu sitna A pakiranja, sjemensku mješavinu čija neto masa ne prelazi 10 kg, isključujući, gdje je primjenjivo, granulirane pesticide, sastojke za oblaganje sjemena i druge tvrde dodatke.

Osobito zanimljive vrste u flori tih planina jesu dinarska čestika (Thalspi dinaricum), bosanska zrakasta žutilovka (Genista radiata var. bosniacia) i Pančićeva dinarska vlasulja (Festuca panciana f. dinarica).

Vrlo se jasno ističu s obzirom da ih čine guste monodominantne sastojine metličaste vlasulje (Festuca paniculata) koja je nerijetko viša od 1,5 m.

Festuca punctoria - evo jedne zanimljive vrste pogodne za uzgoj u ekstremno sušnim uvjetima u kombinaciji s drugim kserofitnim vrstama (vrste koje vole sušna staništa).

Festuca amethysina je zimzelena vrsta također plavičastih listova, ali lijepih ljubičastih cvjetova.

Osim tipičnih vrsta europskih acidofilnih kitnjakovih i bukovih šuma, u ovoj zajednici vrlo su česte i vrste termofilnih šuma, među kojima se ističe Festuca drymeia.

Vrlo su prikladne sivoplava vlasulja (Festuca glauca), medvjeđa vlasulja (Festuca scoparia), novozelandski šaš (Carex buchananii), nježno kovilje (Stipa capillata)..

Osobito je lijepa plava vlasulja (Festuca glauca) koja se može saditi i u veće skupine, kao pokrivač tla.

Veliki jastuci medvjeđe vlasulje (Festuca scoparia) ljepši su i zeleniji u polusjeni.