U povijesnoj dvorani nižu se visoka i veličanstvena " prijestolja " izrađena iz autentične hrastovine i kovanog željeza.

Za sedam dana bit će postavljene i drvene klupe za koje projektanti i dalje inzistiraju da budu od hrastovine, ali s drukčijim premazom koji neće ostavljati tragove.

Radi se, naime, o najvećem povijesnom mostu u Hrvatskoj, duljine 52 metra, s 12 ciglenih pilona na kojima počiva masivna, gotovo 200 tona teška konstrukcija od hrastovine.

Ormar od teške crne hrastovine bio je još iz renesanse; stolić do njega, s jasnom pločom, na kojoj je bila slika a la Watteau, i sa bijelim nožicama, bio je iz doba Louisa XVI, a suprotni je secretaire od crna drva svjedočio da je iz doba direktorija.

Uz predivan hortikulturni vrt nalazi se turski kamen kao spomenik bogatoj manufakturnoj prošlosti te kotač od hrastovine sa zupcima od drenovine.

Pedeset gnijezda - platformi od hrastovine, izrađenih u Šumariji Požega od slavonske hrastovine, postavit će se na razinu jednoga metra iznad jezerske vode, kako bi se na taj način nadomjestila trstika koja je uništena u katastrofalnim požarima u Ornitološkom rezervatu prošle godine.

Stepeništa krase rukohvati od hrastovine, stepenice su popločane granitom i mramorom, drveni prozori.

Kod izbora hrastovine za čiklju pazite da drvo bude kvalitetno.

Tu se, kaže, među ostalim ubraja najskuplja aluminijska stolarija (Shuco), troslojno staklo za toplinsku i izolaciju od buke, podno grijanje u kupaonicama, kao i najskuplji parketi od hrastovine (tzv. seljački pod).

U ono vrijeme se kubik hrastovine prodavao u Srbiji po nekih 100 maraka. Kupci su u Slavoniji za kubik davali nekim ljudima samo po 10 maraka, a nekima ni toliko.

Treba istaknuti dar starih streljača veliki ormar od hrastovine u kojem se čuvaju pehari, stare nošnje i naravno pištole i mužari.

Bartol naime pokrio zdjelu sa hrastovom skaljom, a kako je paprikaš vrio, tako je vruća voda ispirala iz hrastovine tanin (trijeslovinu), - a taj je crn kao tinta...

Korbe (rebra) se rade od murve, bora ili brista; kontraašte i pašme od murve ili hrastovine; a krivoleč (komadi za rebra) od murve, bora ili brista.

Odležavanjem u bačvama od slavonske hrastovine destilat se oplemenjuje aromatskim sastojcima od drveta i dobiva, ovisno o dužini odležavanja, karakterističnu aromu i boju.

Za izgradnju mosta upravo su iz Slavonije stigli trupci hrastovine, koji su dopremljeni u sinjsku sušaru poduzeća " Napredak " koje će i graditi most preko Foše.

Podrum je obogatio novim bačvama od slavonske hrastovine.

Kelti su ulazna vrata u kuću izrađivali od hrastovine, vjerujući da se tako štite od mogućnosti da u kuću uđu zli duhovi.

Od hrastovine je izradio skočnu gredu, na koju je postavljeno vratilo s 12 lopatica i pokretni mlinski kamen, zatim milceg, dio koji nosi donji nepokretni kamen - oba su kamena težine po dvjestotinjak kilograma - kran za njihovo podizanje prilikom klepanja, grot s pokretnom škrinjicom u koju se sipaju žitarice.

20. srpnja 1944. godine, Stauffenberg u jednoj aktovci unosi skrivenu bombu i postavlja je u blizini Hitlera ispod stola od hrastovine i izlazi iz barake.

Najmanji sanduk bio je od željeza prekrivena kositrom, drugi od mahagonija, treći i četvrti od olova, peti od ebanovine a šesti od hrastovine.

Ako ćemo vjerovati sucu tog suda Dancu Frederiku Harhoffu, a teško da ima razloga zašto mu ne bismo vjerovali, onda HAAŠKI sud ne dijeli pravdu, već provodi političke odluke, iako ne u onom smislu kako su nam to trubili oni iz redova zdrave hrvatske HRASTovine, koja je po tko zna koji put pokazala da je zpravo bukovina, jer u svojim redovima ima same bukvane.

Primjerice, kad su Gotovina i Markač u pitanju, nitko osim zdrave hrvatske HRASTovine ne negira da je pokretanjem VRO Oluja pokrenut proces izgona Srba iz Hrvatske, što je zločin protiv čovječnosti, a da su osim toga hrvatske trupe kojima su zapovijedali Gotovina i Markač počinile brojne zločine, od ubojstva civila, Srba koji se nisu iselili, preko pljačke i uništavanja kuća, gospodarskih objekata i druge imovine sve do sakaćenja i ubijanja stoke.

Razgledavali smo taj Zavičajni muzej uz pratnju kustosice koja nam je objašnjavala da su tada, u 20 stoljeću, kuće bile građene od hrastovine.

Ipak, za ovakav stil, nećete pogriješiti odaberete li onu imitacije hrastovine kako je pokazano na slici.

Bačve se izrađuju od kalane i piljene hrastovine.

Bačve od kalane hrastovine skuplje su, jer se pri kalanju hrastova trupca za proizvodnju duga iskoristi samo 25 - 35 % hrastova trupca, a kod piljenja je iskorištenost oko 70 posto.

Kipovi u prirodnoj veličini izrađeni su od hrastovine i postavljeni na rub šume, koja pripada gospodarskoj jedinici Stubičko Podgorje.

ima li čovjek dušu? naravno, kako bi bez nje. priznajem sretao sam neke što su se trudili da je dobro prikriju, ali... a gdje li se, dovraga, nalazi taj organ kad ga do sada nisam uspio naći niti u jednom anatomskom atlasu svijeta. a tražio sam, od onih staroegipatskih do najsuvremenijih internetskih. tek nešto malo srednjovjekovnih naznaka o njenom postojanja uvjerava me da je tu negdje, u dubini nakupine jednostavnih stanica što su, na nagovor prevaranta Gena, odlučili sklepati ovaj organizam što ga nosim (bez da su za njega tražili moju ikakvu privolu). i koju bi to onda svrhu trebao imati jedan takav nevidljivi organ u ovom mom mehanizmu u kojem svaki njegov djelić ima svoju strogo definiranu ulogu. jedino što mi pada na pamet jest skladište. ali ne ono skladište u koje se slaže gotova roba spremna za lifrovanje po trgovinama. takvo više prilići mozgu. nakupina informacija kao nekakav repromterijal u mozgu prođe kroz završnu obradu i onda se uskladišti sve dok se ne plasira dalje kao dobro uklopljen stav. ne, nije to ni ono skladište otpadnog materijala koje nikom ne treba i gomila se dok ne dođe neko povoljno vrijeme da ga se isprazni na deponiju nepotrebnih stvari. nije moja duša takvo skladište. to je skladište naizgled nepotrebno potrebnih stvari, ona drvena polica u kutu podruma, ona kartonska kutija u garaži što se rijetko otvara, ono krilo ormara koja se nikad ne preslagiva, onaj tamni kutak sobe u kojem se ne briše prašina, djelić tavana iza zavjese od paučine, velika drvena škrinja u kojoj su bez reda i smisla pobacani misli, osjećaji i sjećanja. sve što za života skupih, i onog dobrog i onog lošeg, a što, iz bilo kog razloga, ne htjedoh ili nemogah pokazati ili izreći, sve što sam trebao, a nisam uradio, sve što sam htio, a nisam znao ili smio, bacih u tu kartonsku kutiju, tu nepreslagivanu policu, tu drvenu škrinju ojačanu ukrasima od kovanog željeza i zabravljenu velikim metalnim klučem i ostavih da samuje zaboravljeno. i prisiljavam se, svaki put kad iznova u tu škrinju ubacujem neke nedosanjane snove, neke neizrečene istine što bole više od laži, neke događaje što prijete da postanu uspomene, da ne pogledam, da ne prevrćem, da ne kopam po tim beskorisno korisnim sitnicama jer znam u kakvoj se posudi otrov čuva. i okrećem pogled, kad uz škripu zahrđalih šarki podižem taj poklopac od stoljetne hrastovine, jer znam kako blješte odbaćene misli, znam kako sladunjavom pjesmom, kao sirene odiseja, mame neizgovorene rijeći ' volim te ', jer znam kako tužno zapomaže, kao ostavljeni ranjenik na bojištu, jedna lipanjska noć. i pokušavam, s vremena na vrijeme, izprazniti djelić te pretrpane škrinje izvlačeći, nasumice, iz te gomile, neke stvarčice i ostavljati ih, kao igračku u izlogu, na jednoj stranici bloga, potajno se nadajući da će se nekom dovoljno dopasti da je uzme sebi, da završi u nečijoj pretrpanoj škrinji. u jednom takvom otvranju tog skladišta velikih sitnica, negdje s kraja prošle godine, neoprezno sam, iz tog zatočeništva, pustio neka prastara sjećanja. pokazalo se da nisu zaboravila svoga tamničara i osveta je bila... baš onakva kako se mogu osvetiti neka sjećanja. i što sam mogao? boriti se protiv njih? nisam navikao boriti se sam protiv sebe, ne znam kojim se to oružijem suprostaviti sebi... možda je kukavički, ali pobjegao sam bez riječi, s par nabrzinu skupljenih stvari i djelićem plavokose Stvarnosti, ostavljajući da neki šinteri po zadatku i iz zadovoljstva pohvataju odbjegle krvoloke...

Vjerovalo se da je upravo od hrastovine bio napravljen Kristov križ.

Komin mora biti dobro« ujaren », što znači da se oko pola sata prije mora na njemu ložiti vatra npr. od lozine ili hrastovine.