Napominje kako autor nudi povijesni pregled konstituiranja filmologije u Hrvatskoj uz velika imena kao što su primjerice Ranko Marinković, Miroslav Krleža, Ljubomir Maraković i Ivo Hergešić.

Najstariji od njih studij je filmologije na Odsjeku komparativne književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, no isto se tako audiovizualni mediji zasebni kolegiji ili nastavno područje na studiju nacionalnih književnosti, arhivistici i informatici, na studiju učiteljske akademije, na Fakultetu političkih znanosti, te u sklopu Hrvatskih studija.

Kao vodeći hrvatski filmski teoretičar i otac hrvatske filmologije, Peterlić ni u sedamdeset i drugoj godini života nije prestao s pisanjem, objavljujući filmološke kolumne Vijencu i dovršavajući svoju kapitalnu knjigu Povijest filma.

Riječ je o Peterlićevim radovima rasutim po različitim znanstvenim zbornicima i časopisima, a predstavljaju plod autorovog zaokruženog rada na onim područjima povijesti hrvatskog filma i filmologije koja su u dosadašnjem radu uglavnom bili potisnuti, katkada i potpuno zanemareni.

Riječ je o svjetskom novitetu koji je lansirao izdavač Routledge objavivši memorijske stickove za raznovrsna područja, od međunarodnih odnosa, ekonomije i marketinga do filmologije, filozofije i biomedicine.

U području kritike i filmologije, doduše, postigli smo više nego u području filmografije i arhivistike, no i to je samo zbog prerane smrti Vjekoslava Majcena koji je vodio tu struku u nas (a skoro bismo mogli reći i da ju je i stvorio).

Za znanstvenu knjigu godine Kiklop je pripao Antu Peterliću za knjigu " Iz povijesti hrvatske filmologije i filma " u izdanju Leykam internationala, a za slikovnicu godine Andrei Petrlik Huseinović za slikovnicu " Ljubav " u izdanju Kašmir prometa.

Iz povijesti hrvatske filmologije i filma/Ante Peterlić

Zanimljivo je da se kao redatelj prvi put pojavljuje mladi Riječanin, diplomant filmologije u Bologni Marin Lukanović, koji je korektno i precizno, no bez imalo autorskoga pečata, vodio predstavu.

Posthumno objavljen zbornik tekstova utemeljitelja hrvatske filmologije, podijeljen u dvije cjeline, svojevrsna antologija autorova pisanja o hrvatskom filmu i hrvatskoj filmologiji, namijenjen prvenstveno znanstvenicima i studentima, ali i svim ostalim ljubiteljima filma. opširnije >

" U knjizi se očituje sklonost za raščišćavanjem pojmova iz teorije filma ", ustvrdio je Kragić, dodavši kako je Gilićev rad uklopljena u tradiciju hrvatske filmologije profesora Ante Peterlića.

Riječ je o pionirskom pristupu, koji, u našim okvirima, rezultira ne samo preglednim radom koji nudi uvid u relevantnu literaturu medijske teorije, recentne filmologije i filozofije, već i originalnim znanstvenim tezama koje svojim tonom i odlučnošću premašuju domaće okvire. iz recenzije Katarina Peović Vuković, dr. sc.

Ipak izgleda da se nešto i kreće: dr Nikica Gilić doktorirao je u novouspostavljenoj znanstvenoj grani filmologije (a ne filologije).

Izlagala je radove iz područja filmologije na raznim međunarodnim konferencijama.

U Zagrebu je u 72. godini umro prof. dr. Ante Peterlić, prvi hrvatski doktor filmologije.

Bio je dugogodišnji profesor filmske umjetnosti, autor najvažnijih knjiga filmologije, redatelj te autor brojnih filmskih emisija.

Predaje kolegije iz teorije književnosti, retorike, filmologije, kulturologije i stvaralačkog pisanja.

U Festivalskom centru na novinarskoj konferenciji predstavljena je knjiga Ante Peterlića Iz povijesti hrvatske filmologije i filma.

Uz već standardne rubrike poput recenzija izabranih kino i DVD naslova u prethodnom razoblju, prikaza novoizašlih knjiga iz oblasti filmologije te pregleda festivala i revija, Hrvatski filmski ljetopis u broju 57 - 58 donosi i zanimljivi tematski blok naslovljen Film i ideologija, u kojem se četiri rada bave indeološkim inputima u jugoslovenskom socrealističkom filmu, ali i onima koji su nastali u kinematografijama bivše Jugoslavije nakon njezina raspada.

Kao etičku točku istog vremena s naših prostora izdvojit ćemo slučaj Filmske enciklopedije, utopijski kolektivni rad, koji je osmislio i ostvario utemeljitelj hrvatske filmologije Ante Peterlić s mrežom stručnjaka iz regije.

Uz već standardne rubrike poput recenzija izabranih kino i dvd naslova u prethodnom razdoblju, prikaza novoizašlih knjiga iz oblasti filmologije te pregleda festivala i revija, Hrvatski filmski ljetopis 63 donosi dvije velike tematske cjeline Lica svjetskoga filma i Ante Babaja (1927 - 2010), drugi dio, jer je navedeni temat bio podijeljen na dva dijela pa je u prethodnom broju časopisa objavljen njegov prvi dio.

Kao i svake godine pokazat ćemo i nekolko pomno povezanih arhivskih i suvremenih naslova, od filma Gospođica Oyu Kenjija Mizoguchija (1951.) koji je uz Raymonda Belloura i Sergea Daneyja utjecao na ideje o mizansceni francuske filmologije, kao i na Daneyjevu teoriju filmskih osjećaja, sve do najnovije provokacije Kena Jacobsa o spektaklu kasnog kapitalizma Amerika u ratu, domaće bojište: premijera filma u 3 D projekciji.

Svrha kolegija jest također i u upoznavanju s djelima najvećih autoriteta filmologije, sa specifičnim psihologijskim, semiološkim i estetičkim perspektivama poimanja filma.

1977. umro je Ivo Hergešić, hrvatski povjesničar književnosti i prevoditelj; novinar i urednik Obzora, ravnatelj kazališta Komedija te utemeljitelj studija komparativne književnosti i nastave teatrologije i filmologije.

Na hrvatskom području filmologije i srodnih znanstvenih disciplina dosad još uvijek ne postoji obuhvatni pogled na žanr distopijskog filma.

Ipak, njima nisu ubuhvaćene sve filmske teme kojima se nestor hrvatske filmologije tijekom višedesetljetnih istraživanja bavio sintetizirajući svoje spoznaje o filmu, a komplementarne su poetici velikih autora i prekretničkim redateljskim ili stilskim postupcima velikih filmova.

Predstavljena je i knjiga Ante Peterlića " Iz povijesti hrvatske filmologije i filma " u izdanju Leykam internationala o kojoj su govorili Nikica Gilić i Bruno Kragić.

Očito je da se nova filmska tribina sve izrazitije profilira i po temama i po sastavu sudionika, a sve jasnije i po reakcijama publike koja aktivno sudjeluje postavljanjem brojnih pitanja i usmjeravanjem rasprave, pa je svakako pronađen dobar pristup za razmjenu mišljenja i utvrđivanje stavova o bitnim pitanjima suvremene filmologije i filma u svijetu i kod nas.

Recenzent knjige prof. dr. Hrvoje Turković naglasio je kako je knjiga sastavljena od dva dijela, pa se u prvome govori o povijesti hrvatske filmologije, a u drugome o pojedinim domaćim filmovima i njihovim autorima.

Posebi prilozi 69. broja su pretisci iz povijesti hrvatske filmologije - studije o " filmistici " uglednih pjesnika Gustava Krkleca i Pere Ljubića - te studije o najnovijoj srspkoj kinematografiji dvojice mladih filmologa - studija Ivana Velisavljevića o novom srpskom filmu kao pokretu, te studija Tončija Kostića o Srpskom filmu Srđana Spasojevića kao postmodernom balkanskom hororu.