I potom, kao i vazda u takvim slučajevima, postoje na svakoj nacionalnoj teritoriji oni koji žele ponovno oživjeti nacionalno filozofijsko tkivo, rekonstruirati pravu tradiciju, prevrednovati korpus i nacionalno nasljeđe.

Teško je reći koje je filozofijsko pitanje najvažnije.

Pojednostavljeno govoreći, lijevo je za mene sinonim progresivnoga u historiji, dakle jedna eminentno filozofijsko-povijesna pozicija u danom trenutku historijskog zbivanja.

Lik koji vidite u iskrivljenom zrcalu u luna parku vaš je vlastiti. " Steven Shaviro, autor knjige Doom Patrols " Teorijska knjiga Zorana Roška u hrvatskoj je filozofijsko-kulturalnoj produkciji inovativna samim činom autorske odluke da prilagodi tip diskursa zahtjevima nove epistemologijske paradigme koju dosljedno rabi.

Njezini predstavnici sada upozoravaju na gubitak pragmatično doista značajne kategorije« budućnosti »: izuzeće filozofijsko-povijesnog mjerila znači proizvoljnost estetskog konstrukta.

Kao stari oblik, a danas zapravo samostalna vrsta, književni (pa i književno - - filozofijski, filozofijsko-književni itd.) esej na osobit način " pomiruje " literaturu i znanost, refleksivnost i neograničenu maštovitost; slobodan u izboru sadržaja, nije ni kritika ni feljton, ni rasprava ni članak, naime složeniji je od njih, " gospodska " je i " najelastičnija ", vrlo česta i gotovo prevladavajuća forma suvremene književnosti (esej-roman, roman-esej...); ponekad nalik palimpsestu, posebno strukturirane teksture, esej je, ponovimo s Tinom Ujevićem, kurziv književnosti.

Ondje se u grčkom izvorniku pojavljuje glagol thaumazein, koji je od iznimnog značenja za filozofijsko i teološko promišljanje, a u prijevodu označava upravo diviti se (zadiviti se, ostati zadivljen).

U tom kontekstu, citirani tekst pokazuje kako je vjera zapravo ona kojoj teorija (filozofijsko znanje) nije potrebno kako bi rasla, nego kako u tom najosobnijem činu ono što mijenja osobni i društveni život jest njezina pritiješnjenost uz ljubav (caritas).

Filozofijsko komentiranje društrvenog i ekonomskog stanja u svijetu danas ili sutra.

Njegovo znanje, njegovo filozofijsko i politološko promišljanje bilo je raspoloživo no, danas znamo, moglo je biti bolje razumljeno i bolje prihvaćeno.

Osim toga, bio je već suviše ugrezao u filozofijsko poimanje smrti a da bi mogao u njoj nazrijevati kakvu nesreću.

Napušteni svijet, a s njime i ljudski život ušao je u ' egzistencijalnu krizu ' koja snažno odjekuje iz Camusovih riječi u ' Mitu o Sizifu ' ' suditi o tome ima li ili nema smisla živjeti, znači odgovoriti na temeljno filozofijsko pitanje '.

Te teoretičare Marx i Engels prikazuju kao " pisce " koji su " usvojili " stanovite francuske i engleske komunističke ideje i " amalgamirali " ih u svoje " filozofijsko-njemačke " premise, smatrajući francuske ili engleske tekstove kao tekstove, upravo, ili kao čisto teorijske spise, potekle iz " čiste misli ", kao što zamišljaju da je slučaj s njemačkim filozofijskim sustavima.

Knjiga o neizostavnom segmentu današnjeg života, 19.09.06 11:49:15 Knjiga " Političke ideologije " predstavlja još jedno zanimljivo izdanje kvalitetne biblioteke Facta, koja će prvenstveno privući studente, ali i ostale koje zanima kvalitetan i objektivan filozofijsko-povijesni pregled ideologija koje su obilježile posljednjih sto godina, piše na portalu Radija 101.

Taj je slovenski učenjak studirao u Grazu filozofijsko-pravne znanosti, pošto je doktorirao filozofiju, seli u Beč gdje studira pravo.

Filozofijsko u Gadamerovoj hermeneutici i Kristijan Hrkač s temom Gadamer u kontekstu europske kontinentalne epistemologije.

Drukčije ponavljanje zanima Pierra Klossowskog, kojemu dugujemo filozofijsko izvođenje pojma simulakrum.

Čitavo to veliko filozofijsko događanje, kojega se usuđujem označiti najizvornijim i najznačajnijim u XX stoljeću, možemo imenovati pojmom razlika, mišljenim kao ne-identitet, kao neka neprimjerenost dublja od logičkog pojma nejednakosti i dijalektičkog pojma drugosti.

Danas je to tržište ili Kampfplatz, kako hoćete - koje je najotvorenije za najveći intenzitet razmjena, debata i vrednovanja unutar Filozofijske internacionale (bilo bi lako pokazati da su SAD glavno mjesto, obvezni prolaz za sve filozofijsko cirkuliranje), sa svim problemima koje to podrazumijeva (vratit ćemo se kasnije na to) - između ostalih stvari i mjesto anglo-američkog idioma kao, sada, društveno i ekonomsko najmoćnijeg legitimirajućeg diskursa; uzimajući u obzir i činjenicu - na koju ćemo se također vratiti - da danas izgleda kao da se razvija, ali također i usuprot toj kontrakciji Filozofijske internacionale u SAD, neka vrsta američke nacionalističke obnove ili reakcije koja tvrdi da se brani od europske invazije, bila ona kontinentalna ili britanska, i da opetovano uspostavlja ispravniju američku tradiciju.

Nasuprot tomu, ovdje ponuđeno (navlastito filozofijsko) čitanje antičkih tekstova nastoji se uključiti u najaktualnija filozofijska gibanja, bilo rabljenjem prizme suvremenih interpretacija, bilo sučeljavanjem odredenih aspekata grčke i suvremene filozofije.

Oni esencijaliziraju nijemstvo do te mjere da ga čine entitetom koji u sebi nosi univerzalno i filozofijsko kao takvo.

Studirao je u Gracu filozofijsko-pravne znenosti, zatim pravo do 1836. Nakon toga prelazi na Filozofski fakultet gdje je 1838. promaknut u doktora filozofije.

Sva ova znanja, koja su na ovom mjestu prijeko potrebna, ipak su situirana u odnosu na filozofijsko kao takvo, u odnosu s njim - ma kako ovaj odnos odredili.

Dobri su i s mjerom dijalozi s književnom kritikom, književnom povijesti, književnim vrijednostima, pojavama, osobama, činjenicama iz domaće i svjetske literarne baštine, likovnosti, glazbe, umjetnosti u cjelini, a filozofijsko i vjersko-religijsko, pače ekumensko, među bitnim su motivskim i predmetno-tematskim konstantama ovoga neobuzdana naleta nadahnuća, gotovo nahrupa kao u kakvim jako posebnim, očito za pisanje vrlo poticajnim stanjima svijesti.

Kada se idućih godina pokazalo da je i taj okvir unutar Naših tema ipak preuzak za eminentno filozofijsku problematiku, č1anovi Odsjeka za filozofiju: Branko Bošnjak, Danko Grlić, Milan Kangrga, Danilo Pejović (Pejović je 1966. izišao iz redakcije, a umjesto njega u redakciju ulazi Ivan Kuvačić), Gajo Petrović, Rudi Supek (kao osnivač Odsjeka za sociologiju našeg Fakulteta) i Predrag Vranicki odlučili smo osnovati filozofijsko-sociologijski časopis, što smo ga nazvali Praxis, prvi broj kojega je izišao koncem 1964.

U pismu se povjerava filozofijskoj misli temeljna uloga praeparatio Evangelii, iznova predlažući klasični nauk o praeambula fidei, a koji je govorio o Božjoj opstojnosti i o dokazivanju besmrtnosti duše, te koji u dokazivanju slijedi filozofijsko-racionalnu spoznaju.

Kao što je pokazano, svijet nosi na sebi biljeg decizionalnost i, odnosno kontingentnosti - to ulazi u grčko filozofijsko shvaćanje svijeta iz biblijskoga konteksta i predstavlja svojevrsnu kontaminaciju jer za Grke je svijet vječni i nepostali »kosmos«, a ne o Božjoj volji i svemoći ovisno stvorenje, »ktisis«.

Filozofijsko, odnosno teorijsko bit je akademskoga života.

Pedagoških i filozofijsko-odgojnih radova koji su bili vođeni idejom anti-autoritarnog odgoja ima napretek, a ni na planu prakse stvar ne stoji mnogo lošije, od Tolstojeve škole u Jasnoj Poljani, preko Moderne škole koju su osmislili i vodili anarhisti najprije u Španjolskoj, a potom u Americi, do homeschoolinga i drugih oblika vaninstitucionalnog ili alternativnog obrazovanja danas.

Misao da nam estetsko iskustvo približuje i intenzivira život, ojačava i povećava životnu energiju, toliko je raširena u kulturi XX stoljeća da joj je teško pripisati neko izričito filozofijsko značenje: već sam pojam života čini se na prvi pogled odveć nejasnim i općenitim e da bi mogao imati posebnu konceptualnu težinu.