2. Netipičnim ga čine i folati kojima obiluje, točnije vitamin B9 kojeg inače nalazimo u lisnatom povrću, a ne u orašastim plodovima i koji je zaslužan za formiranje crvenih krvnih zrnaca i sintezu DNK.

Tako je kod ispitanika koji su tijekom 10 godina uzimali multivitamine u čijem su sastavu folati, zabilježen manji rizik od karcinoma kolona za 25 %.

Već je poznato kako folati smanjuju rizik za porođajne defekte (većina trudnica uzima folnu kiselinu kao dodatak prehrani), a ima ih u lisnatom povrću, mahunarkama i voću.

Utjecaj sumpornih spojeva na zdravlje U nutritivni sastav ovih vrijednih biljaka ulaze ugljikohidrati, vitamini (vitamin C, folati, tokoferoli, provitamin A), minerali (željezo, kalcij, selen, bakar, magnezij, cink) i nešto proteina.

Folati i folna kiselina se razlikuju u uspješnosti apsorpcije, pa se tako oko 50 % folata apsorbira iz hrane, dok se folna kiselina iz dodataka prehrani apsorbira u potpunosti.

Folati utječi na smanjenje nivoa homocisteina u krvi., aminokiseline čija povećana razina u krvi može oštetiti strukturu arterija i povećati rizik pojave ugrušaka u krvožilnom sustavu.

Rak debelog crijeva Vitamin B 9, točnije folati iz hrane, se povezuje sa smanjenim rizikom od raka debelog crijeva.

Baš kao i u zeljastom povrću, u kestenu se nalaze folati i to 15,5 % u 100 grama ovog ploda.

Tako su folati relativno stabilni u proizvodima s malom količinom vode, bez prisutnosti svijetla i kisika.

Folati imaju dvostruku ulogu u razvoju raka; manji unos folata štiti od rane karcinogeneze, dok veći unos folata potiče uznapredovalu karcinogenezu.

Korist Folati iz šparoga štite srce.

Kalcij, vitamin D i folati se u zadnjim objavljenim istraživanjima navode kao obečavajući kemopreventini agensi.

U tijelu se koriste u sintezi DNA, tijekom koje se folati pretvaraju u metiltetrahidrofolat (MTHF).

Folati su bitni za naš organizam, jer njihov nedostatak dovodi do anemije i povećava rizik od raka debelog crijeva.

Vlakna, folati (vitamini B skupine) i antioksidansi iz sirovog špinata mogu pomoći u zaštiti od raka ustiju, ždrijela i larinksa.

Folati se tijekom blanširanja povrća vodom gube zbog razaranja toplinom i otapanjem u vodi.

Očekujući nove Cochrane metaanalize, danas se može zaključiti da dokazano pozitivan učinak imaju folati, jod i željezo.

Od vitamina, najzastupljeniji su vitamini B skupine, ponajviše B1, B3, B6 i folati.

Također, nađeno je da folati smanjuju razine homocisteina te time sprječavaju gubitak gustoće kostiju u oboljelih od Parkinsonove bolesti koji uzimaju lijek levodopa.

Folati utječu na serotonin, dopamin, a time utječu i na raspoloženje te kognitivne sposobnosti.

Tako folati cirkuliraju u krug, bivajući uzimani za izgradnju DNA i regenerirani uz pomoć vitamina B12, u isto vrijeme kada je homocistein pretvoren u metionin kako bi pokrenuo reakcije metilizacije.

Ukoliko nema dovoljno vitamina B12 u tjelesnoj rezervi, oba ova životno važna ciklusa su spriječena; folati ostaju zaglavljeni u obliku MTHF, što uzrokuje onemogućenost daljnje DNA sinteze, istovremeno homocistein se nagomilava umjesto da se pretvara u metionin koji bi pokrenuo reakcije metilizacije.

Prepuni su vlakana, kalija, željeza, cinka i mangana te vitamina B1, B2 i folata (folati su prema novoj američkoj studiji iz Amerike povezani sa smanjenim rizikom oboljenja od raka crijeva).

10. u sočnom mesu još se nalaze kalcij, željezo, folati i vitamin C;

Međutim, do danas, nema dosta podataka o tome da li folati utječu na krvni tlak.

Zaključeno je da folati mogu smanjiti rizik od hipertenzije, no autori ističu da je još potrebno ispitati točan mehanizam ovakvog djelovanja folata.

Ipak ' USDA National Nutrient Database for standard Reference ' navodi da 100 grama smeđeg šećera sadrži minerale, i to u većim količinama: kalija, kalcija, natrija, magnezija i fosfora, dok su vitamini - tiamin (B1), riboflavin (B2), niacin (B3), pantotenska kiselina, vitamin B6 i folati zastupljeni u manjim količinama

Folati i cink povisuju broj spermija u ejakulatu za 20 - 30 % (1).

Folati su također sastavni dio kikirikija, koji dokazano smanjuju razinu homocisteina u krvi, molekule odgovorne za razvoj bolesti krvnih žila i razvoj Alzheimerove demencije.

Pokusi u kojima su se koristili folati, B12 i B6 za reduciranje homocisteina su pokazali smanjenje simptoma srčanih bolesti, uključujući i brzinu napretka ateroskleroze što pokazuje daljnje dokaze u važnosti izbjegavanja povišenog homocisteina.