Proučavali su ih mnogi muzikolozi, istraživali stručnjaci iz Zavoda za folkloristiku RH te ih ocijenili specifičnim i vrijednim djelima jedinstvenima po načinu izvođenja.

Bio je nastavnik u glazbenim školama u Ljubljani (1951 1956), asistent u Institutu JAZU u Zadru (1957 1964), od 1964. znanstveni suradnik, a od 1979. do 1999. znanstveni savjetnik u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu.

Tomu se prvi javno usprotivio Zavod za jezik Instituta za filologiju i folkloristiku u Zagrebu, a njegov su primjer slijedile brojne hrvatske kulturne i javne institucije.

Kako bismo dotaknuli veliko područje vjere i narodnih običaja, ali i progovorili o hrvatskom folkloru, za razgovor smo zamolili dr. Zoricu Vitez, etnologinju, znanstvenu savjetnica u Institutu za etnologiju i folkloristiku, kojemu je bila i dugogodišnja ravnateljica.

Gotovo dvanaest godina bila je predsjednicom Hrvatskog etnološkog društva, a bitno je utjecala na razvoj Instituta za etnologiju i folkloristiku.

Bila je ravnateljica Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, te članica nekoliko hrvatskih i inozemnih znanstvenih i stručnih društava.

Organizirale su ga Renata Jambrešić Kirin (Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb) i Rada Borić (Centar za ženske studije, Zagreb) u suradnji sa Sveučilištem u Udinama, Italija (Natka Badurina) i Centrom za studije roda i kulture, Lahore, Pakistan (Durre S.

Suzana Marjanić, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb

O knjizi su govorili dr. sc. Koraljka Kuzman Šlogar, etnologinja Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba, dr. sc. Irena Miholić, znanstvena suradnica Instituta za etnologiju i folkloristiku i autor Jive Maász, koji je svojim jačkama i svirkom na dudama oduševio sve nazočne.

Knjigu su izdali Institut za etnologiju i folkloristiku i Sveučilište Jurja Dobrile, a bavi se rudarskom radničkom kulturom.

Etnologija i kulturna antropologija: stanje i tendencije naslov je okrugloga stola prije tri tjedna održanoga na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u suorganizaciji triju najznačajnijih etnoloških i kulturnoantropoloških domaćih institucija: jedne znanstveno-nastavne (Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu) i jedne znanstvene institucije (Institut za etnologiju i folkloristiku) te krovnoga domaćeg strukovnog udruženja (Hrvatsko etnološko društvo).

U Institutu za etnologiju i folkloristiku te na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu znanstveni novaci s obranjenim doktoratom strepe hoće li se, bez obzira na njihovu izvrsnost, otvoriti docentsko radno mjesto bez kojeg im je ostanak bez posla neizbježan.

Za tisak priredili: Jerko Beziæ, Irena Miholiæ, Mojca Piškor Nakladnik: Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2002., [email protected], http://maief.ief.hr Treæa knjiga velike zbirke zapisa meðimurskih popijevaka akademika Vinka Žganca (1890. - 1976.) izlazi deset godina nakon druge (1992.) i dvanaest nakon prve knjige (1990.).

Hrvatsko muzikološko društvo i Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb 2010).

Poslijediplomski seminari pri IUC Dubrovniku su sastavni dio međunarodne trogodišnje suradnje triju institucija: Centra za ženske studije i Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba te Sveučilišta u Tampereu, Finska.

Predavanje dr. sc. Suzane Marjanić s Instituta za etnologiju i folkloristiku naslovljeno " Eksploatacija izvedbe životinje kao žive, mrtve, ubijene, transgene, kiborske ideje " održat će se u petak 14. studenog u 19.30 sati u prostorijama Društva sveučilišnih nastavnika.

Sedmi put zaredom su-organizatorice iz zagrebačkog Centra za ženske studije (Rada Borić), Instituta za etnologiju i folkloristiku (Renata Jambrešić Kirin), Srednjoeuropskog sveučilišta u Budimpešti (Jasmina Lukić) i Centra za studije roda i kulture iz Lahorea, Pakistan (Durre Ahmed) pripremile su (zasad jedini) hrvatski poslijediplomski seminar iz ženskih studija i feminističke teorije.

Dr. Irena Miholić iz Instituta za etnologiju i folkloristiku ovako je ocijenila naše nastup.

Ivan Ivančan, doajen hrvatskog folklora, akademik Jerko Bezić, doktor muzikoloških znanosti i redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, prof. Branko Šegović, istaknuti etnokoreolog i koreograf iz Splita, dr. sc. Jelka Radauš Ribarić, dugogodišnja ravnateljica Etnološkog muzeja u Zagrebu, mr. sc. Miroslava Hadžihusejnović Valašek, profesorica glazbe i etnomuzikologinja iz Zagreba, dr. sc. Naila Ceribašić, asistentica u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, prof. Josip Forjan, ravnatelj Posudionice i radionice narodnih nošnji iz Zagreba, prof. Janja Juzbašić, etnologinja, kustosica u Gradskom muzeju u Županji, mr. sc. Ljubica Gligorević, kustosica etnologinja u Gradskom muzeju u Vinkovcima, prof. Vidoslav Bagur, istaknuti koreograf i istraživač folklora iz Metkovića, Ivan Ivančan ml., umjetnički voditelj Folklornog ansambla Hrvatske LADO iz Zagreba, prof. Siniša Leopold, predavač na Glazbenoj akademiji u Zagrebu, Julije Njikoš, istaknuti glazbeni pedagog i melograf iz Zagreba, dr. sc. Enrih Merdić, umjetnički voditelj FA KUD-a Tena Đakovo i KUD-a Željezničar Osijek, prof. Zvonimir Toldi, kustos etnolog u Muzeju Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu, mr. sc. Andrija Ivančan, etnolog i polonist, umjetnički voditelj Zagrebačkog folklornog ansambla dr. Ivana Ivančana, prof. Vlasta Šabić, kustosica etnologinja u Muzeju Slavonije u Osijeku, prof. Mihael Ferić, glazbeni pedagog iz Slavonskog Broda, Đuro Adamović, glazbeni pedagog i graditelj starih glazbala iz Pule, Duško Topić, umjetnički voditelj HKUD-a Valpovo 1905, Nenad Sudar, voditelj KUD-a Mladost iz Bizovca, Jadranka Petrik, folklorna pedagoginja iz Slavonskog Broda, Mato Kopić, folklorni pedagog iz Županje, Nikola Novosel, voditelj tamburaškog orkestra iz Slavonskog Broda, Damir Doležal, dipl. iur., umjetnički plesni voditelj HKUD-a Osijek 1862, Franjo Slavko Batorek, glazbeni pedagog iz Osijeka, Milan Rosić, umjetnički voditelj HKUD-a Kramarić iz Nove Gradiške, Cvija Grčević, voditeljica KUD-a Seljačka sloga u Prekopakri, don Zvonko Martić, istraživač plesne tradicije Hrvata u Bosni i Hercegovini, ing. Josip Vinkešević, etnokoreolog iz Đakova, prof. Slavica Moslavac, etnologinja iz Kutine, Domagoj Pavić, svirač tradicijskih glazbala iz Đakova, Stjepan Večković, svirač tradicijskih glazbala u ansamblu LADO, te Blanka Žakula, dipl. oec., folklorna pedagoginja iz Vinkovaca.

Kao ravnateljica Instituta za etnologiju i folkloristiku (1986. 1999.) i dodatno je utjecala na mjesto i ulogu etnologije u hrvatskome društvu.

Od 1972. do 1986. bila je predstojnicom Instituta za narodnu umjetnost, koji je od 1977. do 1990. djelovao kao Zavod za istraživanje folklora u sklopu Instituta za filologiju i folkloristiku, kojemu je Dunja Rihtman-Auguštin u nekoliko navrata bila predsjednicom Upravnog odbora.

Bitno je utjecala na razvoj i ustroj Instituta za etnologiju i folkloristiku, na formiranje multidisciplinarne ekipe mlađih znanstvenika, na osuvremenjivanje etnoloških i kulturnoantropoloških teorijskih pristupa u Hrvatskoj, na povezivanje struke sa svjetskim trendovima i institucijama.

U svečanoj promociji sudjelovat će ravnatelj Instituta za etnologiju i folkloristiku, dr. sc. Tvrtko Zebec, tajnik Hrvatskog sabora kulture, Dražen Jelavić, prof., KUD Stenjevec, FA Vrapčanci i svi oni kazivači koji su zajedno s autorom stvorili ovo značajno djelo.

Slikao je u ulju (Akt, 1930., Portret moje žene, oko 1940.) i akvarelu (Dječja igra, oko 1940.) te crtao prizore iz života u logoru (Život u jednom šatoru, Slikarski atelier, 1944., Partizanska radionica, 1945.) Od 1950. crtežom dokumentira narodnu baštinu, posebno Istre i Dalmacije, prikazujući kuće i njihov inventar, oruđa, glazbala, nošnje i dr. Sudjelovao je na Godišnjoj izložbi hrvatskih umjetnika (Zagreb 1940.), izložbama zbjega iz El Shatta (El Shatt 1944., Aleksandrija, Kairo, Split 1945.) i umjetnika partizana (Zagreb 1945., 1974.) Njegovi radovi (1750 crteža u 52 sveska i terenski izvještaji) vrijedno su gradivo za proučavanje hrvatske tradicijske kulture, a čuvaju se u Institutu za etnologiju i folkloristiku.

O kvalitetama i vrijednostima u očuvanju kulturne baštine otoka Šolte govorili su: urednica dr. Zorica Vitez sa Instituta za etnologiju i folkloristiku, glazbeni urednik Joško Ćaleta i snimatelj cd-a Vido Bagur.

U legandama uz fotografije kratica IEF se odnosi na Institut za etnologiju i folkloristiku, a MSF na Međunarodnu smotru folklora u Zagrebu. ' Uvodna riječ urednica

G lazbeni CD-i u izdanju Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba progovaraju o suvremenom stanju hrvatske tradicijske kulture.

Predavanja će održati dr. Tvrtko Zebec i dr. Grozdana Marošević iz Instituta za etnologiju i folkloristiku koji će govoriti o UNESCO-u i Konvenciji o zaštiti nematerijalne baštine te o gucima i rozganju iz povijesne perspektive.

U popratnoj knjizi tekstove su pisali, o gangi etnomuzikolog s Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu mr. sc. Joško Ćaleta i o povijesti Gruda prof. dr. fra Andrija Nikić.

Godine 1977. po sili zakona, zajedno s Institutom za jezik i s Institutom za narodnu umjetnost, Staroslavenski institut " Svetozar Ritig " integriran je u Institut za filologiju i folkloristiku koji se sastojao od tri zavoda: Zavod za jezik, Staroslavenski zavod " Svetozar Ritig " i Zavod za istraživanje folklora.