Malo čudno, ali britanske i francuske pomorske vlasti smatraju da nema veće opasnosti, što je po meni smješno kada se zna da je tanker oštećen, tj. napravila se rupa od 5 metara iz koje valjda curi po logici stvari ta fosforna kiselina.

Fosforna kiselina u gaziranim pićima je u izravnoj vezi s osteoporozom (slabljenjem koštane građe) jer smanjuje razinu kalcija u krvi, a povećava razinu fosfata.

Znanstvenici nisu uspjeli objasniti razliku među spolovima, ali su odmah posumnjali da fosforna kiselina iz cola napitaka negativno utječe na metabolizam kostiju.

III.A Tvari koje se otapaju u morskoj vodi, a ne reagiraju s njom i polako isparavaju (fosforna kiselina).

Treba naglasiti da mlijeko otežava apsorpciju željeza (općenito namirnice bogate kalcijem), zatim kava, čaj, kakao (točnije kofein, teofilin i teobromin) iz tih napitaka, kao i gazirani sokovi i kola napici (fosforna kiselina).

Halo, MiIle ovo sam dobila od frendice: " U svakom sluchaju, čitam sa etikete šta se sve nalazi u ovom čarobnom napitku i pronalazim sljedece informacije o tim sastojcima na internetu. 1. FENILALANIN (Phenylalanine) - Utiće na lucenje SEROTONINA (hormon zadovoljstva) 2. FOSFORNA KISELINA (Phosphoric acid) - E338 - Smanjuje gustinu kostiju, jer vezuje kalcijum i magnezijum i stvara soli koje se ne probavljaju.

Mi zbog toga nećemo automatski povratiti, jer fosforna kiselina u koli anulira okus slatkoće, tako da je naše tijelo zadrži.

Nakon samo jednog takvog pića u prvih deset minuta 10 žličica šećera (više od 100 % preporučene dnevne doze) ulazi u organizam, a razlog zbog kojeg tijelo ne reagira povraćanjem zbog velike koncentracije je fosforna kiselina koja smanjuje slatkoću.

Fosforna kiselina iz gaziranih sokova mijenja sastav urina i dovodi do stvaranja bubrežnih kamenaca.

U tehnici je najvažniji spoj fosfora fosfatna (fosforna) kiselina koja postoji u tri oblika: kao (orto) fosfatna kiselina H3PO4 (soli: fosfati), difosfatna (pirofosfatna) kiselina H4P2O7 (soli difosfati) i metafosfatna kiselina HPO3 (soli: metafosfati).

Kao drugo, kiselina koju spominješ zove se, prema službenoj hrvatskoj kemijskoj nomenklaturi koja vrijedi od 1996. godine, fosforna kiselina.

60 minuta nakon što smo popili kolu: Fosforna kiselina se spaja s kalcijem, magnezijem i cinkom u debelom crijevu, osiguravajući dodatnu eksploziju u našem metabolizmu.

Dodatak: Izvadak iz Liste 1 dopuštenih aditiva (samo fosforna kiselina i njene soli) Pravilnika o aditivima koji se mogu nalaziti u namirnicama (NN 173/04)

Kao elektrolit se upotrebljava koncentrirana fosforna kiselina.

Industrija koristi niz agresivnih kemikalija (formalin, EDTA, klorna voda, fosforna kiselina, sumporni dioksid) kako bi se dobio kristalni bijeli šećer.

Već osuđivana fosforna kiselina je opet postala glavni krivac za nepovoljan učinak ovih napitaka na kosti.

- Fosforna kiselina (H3P04) proziran je kristal bez boje i mirisa.

Na kožu i sluznicu djeluje jako nadražujuće, stoga koncentracija u zraku ne smije prijeći 1 mg/m3. Upotrebljava se: za obradu metalnih površina i u rafinaciji nafte, a kemijski čista fosforna kiselina koristi se za zakiseljavanje bezalkoholnih pića.

Napokon, čovjek bi morao biti posve siguran da fosforna kiselina ne sadrži znatnije količine otrovnih teških metala.

Iako su današnji prehrambeni standardi znatno viši nego u prošlosti, u pivo se danas, sasvim legitimno, umućuje karamela, fosforna kiselina, kalij i još sedamnaest različitih dopuštenih prezervativa.

Radna temperatura gorive ćelije, zbog isparavanja elektrolita, predstavlja ograničenje pri upotrebi kiselih vodenih otopina pa se zbog toga kao kiseli elekrolit upotrebljava koncentrirana fosforna kiselina.

Od kada se bezalkoholna pića prodaju u svim javnim i privatnim školama u SAD-u, zubari su primjetili potpuni gubitak zubne cakline što rezultira žutim zubima, a krivac je fosforna kiselina koja uzrokuje truljenje zuba.

Fosforna kiselina mijenja omjer kalcija i fosfora, što dovodi do gubitka kalcija iz kosti.

Od kiselina u gljivama najvažnije su oksalna i fosforna kiselina, a od mineralnih tvari na prvom je mjestu kalij.

Sadrži hlapljive (octena kiselina) i nehlapljive organske kiseline (vinska i limunska kiselina), anorganske (fosforna kiselina), aminokiseline, hlapljive tvari (alkoholne, karbonilne spojeve, karbonsku kiselinu i estere, glicerol i ostatni etanol, polifenole: katehini - flavonidi, kalijev hidrogentartarat, acetilmetilkarbinol).

Osim obilja šećera koji potiču gomilanje kilograma i nastanak zubnog karijesa tu su i fosforna kiselina i kofein koji se povezuju s nastankom osteoporoze i bubrežnih kamenaca.

Popularna osvježavajuća pića zapravo su kokteli jeftinih kemikalija: fosforna kiselina i fosfati (povezuju se s pojavom osteoporoze kod djece), konzervansi poput benzojeve kiseline (uzrokuje stvaranje kancerogenog benzena), umjetni zaslađivači (kontroverzni aspartam, acesulfam), azo-bojila (»flomasteri za sokove«), fruktozni sirup (šećerna bomba)...

1. Energetika 1.1. Postrojenja s izgaranjem čiji je toplinski učinak iznad 50 MW 1.2. Rafinerije mineralnih ulja i plinova 1.3. Koksare 1.4. Tvornice za proizvodnju plina i tekućina iz ugljena 2. Proizvodnja i prerada metala 2.1. Postrojenja za prženje i sinteriranje metalnih rudača (uključujući sulfidne rudače) 2.2. Postrojenja za proizvodnju sirovog željeza ili čelika (primarno ili sekundarno taljenje), uključujući neprekinuto lijevanje, kapaciteta koji ne prelazi 2,5 tone na sat 2.3. Postrojenja za preradu željeznih metala: a) tvornice za toplo valjanje kapaciteta koji ne prelazi 20 tona sirovog čelika na sat, b) kovačnice s čekićima udarne snage koja ne prelazi 50 kJ po čekiću, pri toplinskom učinku od više od 20 MW, c) stavljanje zaštitnog sloja otopljenog metala, kapaciteta obrade preko 2 tone sirovog čelika na sat, 2.4. Ljevaonice metala koji sadrže željezo, kapaciteta proizvodnje preko 20 tona na dan 2.5. Postrojenja a) za proizvodnju sirovih metala koji ne sadrže željezo (obojenih metala) iz rudače, koncentrata ili sekundarnih sirovina metalurškim, kemijskim ili elektrolitskim postupkom b) za taljenje, uključujući pravljenje legura, obojenih metala, uključujući uporabljene proizvode (rafiniranje, lijevanje u talionicama, itd.), kapaciteta taljenja preko 4 tone na dan za olovo i kadmij ili preko 20 tona na dan za sve ostale metale 2.6. Postrojenja za površinsku obradu metala i plastičnih materijala korištenjem elektrolitskog ili kemijskog postupka, ako je obujam kupki za obradu preko 30 m 3 3. Industrija prerade minerala 3.1. Postrojenja za proizvodnju cementne troske u rotacijskim pećima proizvodnog kapaciteta od preko 500 tona na dan, vapna u rotacijskim pećima proizvodnog kapaciteta od preko 50 tona na dan ili u drugim pećima proizvodnog kapaciteta od preko 50 tona na dan 3.2. Postrojenja za proizvodnju azbesta i izradu proizvoda od azbesta 3.3. Postrojenja za izradu stakla, uključujući staklena vlakna, kapaciteta taljenja od preko 20 tona na dan 3.4. Postrojenja za taljenje mineralnih tvari, uključujući proizvodnju mineralnih vlakana, kapaciteta taljenja od preko 20 tona na dan 3.5. Postrojenja za izradu keramičkih proizvoda pečenjem, a posebno crjepova, cigle, vatrostalnog kamena, pločica, kameno pocakljenog posuđa ili porculana, kapaciteta proizvodnje od preko 75 tona na dan i/ili kapaciteta peći od preko 4 m3 i sa skrućivanjem po peći od preko 300 kg/m 3 4. Kemijska industrija U smislu skupine djelatnosti ovoga odjeljka, proizvodnja znači proizvodnju kemijskim postupkom tvari ili skupina tvari popisanih u odjeljku 4.1 do 4.6 u industrijskim razmjerima 4.1. Kemijska postrojenja za proizvodnju osnovnih organskih kemikalija, poput: a) jednostavnih ugljikovodika (linearnih ili okruglih, zasićenih ili nezasićenih, alifatskih ili aromatskih) b) ugljikovodika koji sadrže kisik poput alkohola, aldehida, ketona, karboksilnih kiselina, estera, acetata, etera, peroksida, i epoksilnih smola c) ugljikovodika koji sadrže sumpor d) ugljikovodika koji sadrže dušik poput amina, amida, dušičnih spojeva, nitro-spojeva ili spojeva dušikove soli, nitrila, cijanata, isocijanata e) ugljikovodika koji sadrže sumpor f) ugljikovodika koji sadrže halogene elemente g) metalnih organskih spojeva h) osnovnih plastičnih materijala (polimerna sintetska vlakna i vlakna na bazi celuloze) i) sintetskih guma j) boja i pigmenata k) tensida 4.2. Kemijska postrojenja za proizvodnju osnovnih anorganskih kemikalija, kao na primjer: a) plinova, poput amonijaka, klora ili klorovodika, fluora i vodikovog fluorida, ugljičnih oksida, sumpornih spojeva, dušikovih oksida, vodika, sumpornog dioksida, fosgena b) kiselina, kao što je kromova kiselina, fluorovodikova kiselina, fosforna kiselina, dušikova kiselina, solna kiselina, sumporna kiselina, oleum, sumporaste kiseline c) lužina, kao što je amonijev hidroksid, kalijev hidroksid, natrijev hidroksid d) soli, kao što je amonijev klorid, kalijev klorat, kalijev karbonat, natrijev karbonat, perborat, srebreni nitrat e) nemetala, metalnih oksida ili drugih anorganskih spojeva, kao što je kalcijev karbid, silicij, silicij karbid 4.3. Kemijska postrojenja za proizvodnju umjetnih gnojiva na bazi fosfora, dušika ili kalija (gnojiva od jednog ili više elemenata) 4.4. Kemijska postrojenja za proizvodnju osnovnih sirovina za proizvode za zaštitu bilja i za biocide 4.5. Postrojenja u kojima se korištenjem kemijskog ili biološkog procesa proizvode osnovni farmaceutski proizvodi 4.6. Kemijska postrojenja za proizvodnju eksploziva 5. Gospodarenje otpadom 5.1. Postrojenja za gospodarenje ili uporabu opasnog otpada sukladno definiciji u popisu navedenom u članku 1., stavku 4. Direktive 91/689/EEZ, sukladno definicijama u Prilozima II.

Oksidacijom fosfoglicerinaldehida nastaje fosfoglicerinska kiselina (COOH CH O PO 3 H 2 CH 2 OH), a nakon što se fosforna kiselina veže na ADP (tj. na adenozin difosfat) nastaje pirogrožđana kiselina (CH 3 CO COOH) iz koje dekarboksilacijom nastaje acetaldehid (CH 3 CHO), koji redukcijom prelazi u etanol (CH 3 CH 2 OH), a tu pretvorbu nazivamo glavnom.

I u pretvorbi kojom nastaju sekundarni produkti vrenja, (među kojima je najprisutniji glicerol, CH 2 OH CHOH CH 2 OH) fosforna kiselina ima također značajnu ulogu, ali ona započima redukcijom fosfoglicerinaldehida, dok neke druge sastavine (iz tvari koje svrstavamo u sekundarne produkte vrenja) nastaju dismutacijom acetaldehida (octena i jantarna kiselina), ili njegovom kondenzacijom (acetilmetilkarbinol), odnosno kondenzacijom i oksidoredukcijom acetaldehida i etanola (2,3 butilenglikol).