Autor, fra Emanuel Hoško, zaklju? io je predstavljanje rije? ima:? U? inili smo samo ono što smo trebali u? initi u ovih 550 godina.?

Svečanu euharistiju kojom je proslavljen početak misija predvodio je fra Emanuel Hoško u suslavlju preč.

Marijan Jurčević, dr. fra Emanuel Hoško, dr. s.

Uredništvo kataloga i postav izložbe potpisuje likovna kriti? arka Nataša Šegota Lah, a tekst kataloga dr. fra Emanuel Hoško.

Prigodnu propovijed održao je fra Emanuel Hoško, naglasivši povezanost trsatskog svetišta sa našom župnom zajednicom i svetištem.

U koncelebraciji su bili župnik fra Franjo Jesenovi?, gvardijan fra Lucije Jagec, fra Emanuel Hoško, profesor na Teologiji u Rijeci, i prof. dr. Milan Šimunovi?, predstojnik Teologije.

Vjernici župe sv. Peregrina proteklih su pet godina živjeli s prisjećanjem na misije kroz koje su ih duhovno obnovili fra Emanuel Hoško i o.

Prvi dio skupa održan je u Slavonskom Brodu, a u Našicama su o ovom iznimno značajnom franjevcu za knjižnjičarstvo, kulturu i umjetnost govorili između ostalih fra Emanuel Hoško, fra Vatroslav Frkin, dr. sc. Milan Vrbanus i Renata Bošnjaković.

Fra Emanuel Hoško, autor tekstova uz katalog koji prati izložbu, istaknuo je svoje duboko uvjerenje da je ova izložba nužna uz otkrivanje Papinog spomenika i to zato što se, prema njegovim rijeèima, spomenik može razumjeti samo kada se podsjetimo svega onoga od prije dvije godine, a u tom podsjeæanju ova izložba je neposredni pomagaè. Gledajuæi sve ove fotografije, film o dogaðaju Papinog posjeta ponovo se vrti pred našim oèima, obnavljaju se dogaðaji, susreti, ponovno u nama nadiru naši nutarnji doživljaji.

Ova izložba ne samo da ide zajedno sa spomenikom, veæ ona pomaže da Papin lik bolje sagledamo, da ga bolje upoznamo, još bolje doživimo i da se ponovo utvrdi sve najbolje u nama što èuvamo kao uspomenu na susret s njime, kazao je fra Emanuel Hoško, posebno se pohvalno izrazivši o Novom listu kao organizatoru izložbe, ali i o njegovom angažmanu prije tri godine kada je probudio svijest da Papa dolazi na pet dana u Rijeku. Da nije pokrenuo sve što je pokrenuo, od onog svog uobièajenog tiska, pa do jumbo-plakata, ja mislim da bi susret na Delti bio fijasko.

Fra Emanuel Hoško iznio je pregled plodova Koncila u Crkvi u Hrvatskoj, tada u sastavu SFR Jugoslavije.

To svetište u Brezju na osobit način povezano je s trsatskim svetištem, kako je posvjedočio dr. fra Emanuel Hoško, autor knjige »Trsatski franjevci«.

O temi su govorili dr. fra Emanuel Hoško, dr. o.

O Leksikonu su govorili fra Željko Železnjak, provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, Vlaho Bogišić, glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, dr. Ines Srdoč-Konestra s Filozofkog fakulteta u Rijeci, fra Emanuel Hoško te dr. Pejo Ćošković iz Leksikografskog zavoda. Ovaj Leksikon nije spomenik koji mi fratri dižemo sebi, nego pokazatelj da su sinovi i kćeri sv. Franje živjeli za druge.

U Leksikonu su zastupljeni franjevci koji su ostavili trag u kulturi, znanosti i društvenom životu naglasio je fra Emanuel Hoško.

To su Vladimir Kalšan, Pejo Ćošković, Ante Sekulić, Pavao Knezović, Ivana Puzak, Mirjana Repanić-Braun, Vesna Pascuttini-Juraga, Vesna Šimičić, Iva Golenko, Doris Baričević, fra Vatroslav Frkin, Vladimir Kapun, Ivan Pranjić, Ivan Jurišić, fra Daniel Patafta, fra Emanuel Hoško, preč.

O marijanskoj pobožnosti Frana Vrinjanina govorio je dr. fra Emanuel Hoško, o Šimi Starčeviću izlagali su dr. Marko Medved i dr. fra Bruno Pezo te o marijanskom štovanju u djelima Dragutina Kukalja mr. Veronika Reljac.

Odnos Katoličke crkve u Istri i Jugoslavije " Odnos Katoličke crkve u Istri i Jugoslavenske državne vlasti 1945. - 1954. " naslov je knjige Stipana Trogrlića koju su 4. svibnja u dvorani Filodramatice predstaviti dr. fra Emanuel Hoško, Goran Crnković i sam autor.

Knjigu su uz autora predstavili gospićko-senjski biskup msgr. dr. Mile Bogović, dr. fra Emanuel Hoško, dr. Juraj Kolarić, prof. Goran Crnković i urednik prof. Mate Rupić.

Fra Emanuel Hoško je naveo četiri razloga kasnijeg franjevačkog širenja na istočnoj obali Jadrana u njegovu unutrašnjost u srednjem vijeku.

Fra Emanuel Hoško koji je, uz fra Peju Ćoškovića i fra Vicka Kapitanovića, uredio Leksikon rekao je kako je to izdanje djelo svih pripadnika franjevačkog pokreta kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini.

Biskup Maksimilijan Vrhovac Dr. fra Emanuel Hoško autor je knjige o biskupu Maksimilijanu Vrhovcu, izdane u nakladi Kršćanske sadašnjosti pod naslovom " Biskup Vrhovac između baroka i liberalizma ".

Autori tekstova turističkog vodiča su Marijan Bradanović i fra Emanuel Hoško, a pored znamenitosti Trsatskog svetišta, monografija podsjeća na posjet pape Ivana Pavla II. svetištu te upoznaje čitatelja s Trsatskom gradinom.

Tom su prigodom Nagrade za životno djelo dobili dr. fra Emanuel Hoško i akademik Daniel Rukavina.

U Zborniku su obrađene društvene, političke i kulturne prilike doba u kojemu je fra Lovre živio, što se može vidjeti iz naslova pojedinih članaka:« Dimitte nobis »(dr. Pavao Knezović); Kulturno-povijesne koordinate fra Lovre Šitovića (akademik dr. Radoslav Katičić); Društveno-politička zbivanja na hrvatskom etničkom prostoru za života fra Lovre Šitovića (dr. Milko Brković); Ljubuški - rodni kraj fra Lovre Šitovića u 17. i 18. stoljeću (Radoslav Dodig); Gramatičke škole Bosne Srebrene u Šitovićevo vrijeme (dr. fra Emanuel Hoško); Franjevačka filozofska učilišta u Bosni Srebrenoj u doba fra Lovre Šitovića (Ivica Musić); Moralni i duhovni lik fra Lovre Šitovića (fra Gabrijel Jurišić); Latinsko-hrvatska gramatika fra Lovre Šitovića (dr. fra Bruno Pezo); Mjesto Šitovićeve gramatike u povijesti hrvatskoga jezikoslovlja (dr. Branka Tafra-Anela Mateljak); Gramatika Lovre Šitovića u povijesti hrvatske gramatikologije (dr. Diana Stolac); Uloga Šitovićeve gramatike u povijesti hrvatske gramatike (Ljiljana Kolenić); Atribucija u prozi i stihu fra Lovre Šitovića (Anastazija Vlastelić); Primjer kulturnoga utjecaja - riječi stranoga podrijetla u Lovre Šitovića (dr. Šime Demo-Petra Košutar); Odnos Jakovljevićeve i Šitovićeve gramatike (Lucijana Bilić); Glagol u Šitovićevu katalogu i Lalićevu rječniku (Josip Grubeša);« Pisma od pakla »Lovre Šitovića (dr. Ines Srdoč-Konestraj; Šitovićeva poetika usmenog pjesništva u posveti« Pisme od pakla »(dr. Pavao Knezović); Izdanja Šitovićeve epske pjesme (Mario Grčević);« List navka karstjanskoga »Lovre Šitovića (dr. fra Ivan Karlić - Iva Mršić); Lovro Šitović i aktancijalne razine« Puta bez sna », povijesnog romana Iv ana Aralice (dr. Miljenko Buljac); Splitski nadbiskup Stjepan Cupilli (Lucija Radoš); Kronika skupa (Marinko Šišak); Život Lovre Šitovića - u pjesmi (fra Stojan Damjanović).

Josip Karas te braća franjevci iz Samobora fra Amant i fra Emanuel.

U srijedu, 28. srpnja 2010. godine, nakon dvotjednog boravka u Učeničkom domu Lovran, djeca iz poljskog Wilkowa boravit će u gradu Rijeci prema sljedećem rasporedu; u 14.00 sati predviđen je obilazak Samostana i svetišta Majke Božje Trsatske gdje će ih kod spomenika papi Ivanu Pavlu II. dočekati fra Emanuel Hoško.

Prvo predavanje održao je dr. fra Emanuel Hoško objasnivši prilike u Crkvi u vrijeme dolaska kapucina i razloge za njihov dolazak.

Na kraju mise pozdravio nas je župnik fra Emanuel i predstavio i pozdravio braću franjevce iz Hrvatske, a posebno fra Božu i fra Antu koji su prvi djelovali u toj župi.

Fra Emanuel Hoško istaknuo je kako je i ovo peto izdanje knjige Kako čitati grad enciklopedija, a sama činjenica kako je riječ o njenom petom izdanju govori da je to trajno aktualna knjiga.