Zatim je tri godine (1710 1713) bio gvardijan u Petrovaradinu (Hoško 74). U trogodištu 1714 1717. bio je definitor.

Autor, fra Emanuel Hoško, zaklju? io je predstavljanje rije? ima:? U? inili smo samo ono što smo trebali u? initi u ovih 550 godina.?

Svečanu euharistiju kojom je proslavljen početak misija predvodio je fra Emanuel Hoško u suslavlju preč.

Tog je dana pater Hoško započeo program s predavanjem o Franjevačkom redu, nakon čega je uslijedio molitveno meditativni program i sveta misa.

Te rije? i danas stoje ispod fotografije Nikole Kurtija u klaustru franjeva? kog samostana, a fra Hoško još nadodaje:? Izložba svjedo? i da su Trsat i Rijeka radosno i s poštovanjem primili i pratili papu Ivana Pavla II. za njegovog tre? eg pohoda Hrvatskoj.?

Emanuel Hoško izvrstan je poznavatelj umjetnosti, koja je uz teologiju i povijest crkve, njegova treća vokacija.

Njegovo djelovanje na Trsatu u propovijedanju, pastoralu i na drugi način, otkriva da Hoško voli naš grad i ne krije radost da ga je Božja Providnost ovdje dovela prije više desetljeća.

Tijekom radnog vijeka Emanuel Hoško aktivno se i uspješno uključivao u šire djelovanje crkvene i društveno-akademske zajednice.

Marijan Jurčević, dr. fra Emanuel Hoško, dr. s.

Emanuel Hoško, profesor na Teologiji u Rijeci, istaknuvši zna? aj tadašnjeg senjsko-modruškog biskupa Ivana Krstitelja Ježi? a koji je osnovao sjemenište.

I sam se na svojim knjigama potpisuje de Pakratz i ako je bio iz Lipika (Rogošić, Hoško).

Uredništvo kataloga i postav izložbe potpisuje likovna kriti? arka Nataša Šegota Lah, a tekst kataloga dr. fra Emanuel Hoško.

Emanuel Hoško rođen je 1940. godine u Pakračkom Antunovcu.

Prof. Hoško je franjevac, član Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda.

Prigodnu propovijed održao je fra Emanuel Hoško, naglasivši povezanost trsatskog svetišta sa našom župnom zajednicom i svetištem.

U koncelebraciji su bili župnik fra Franjo Jesenovi?, gvardijan fra Lucije Jagec, fra Emanuel Hoško, profesor na Teologiji u Rijeci, i prof. dr. Milan Šimunovi?, predstojnik Teologije.

Vjernici župe sv. Peregrina proteklih su pet godina živjeli s prisjećanjem na misije kroz koje su ih duhovno obnovili fra Emanuel Hoško i o.

Prof. dr. Emanuel Hoško govorio je o odnosima Svete Stolice i Jugoslavije u tom vremenu, dr. Miroslav Akmadža o odnosu biskupa ove metropolije i jugoslavenskih komunističkih vlasti.

Prvi dio skupa održan je u Slavonskom Brodu, a u Našicama su o ovom iznimno značajnom franjevcu za knjižnjičarstvo, kulturu i umjetnost govorili između ostalih fra Emanuel Hoško, fra Vatroslav Frkin, dr. sc. Milan Vrbanus i Renata Bošnjaković.

Govoreći o Poruci biskupa u Novome listu od 11. studenoga dr. Emanuel Hoško smatra da je ona podrška nastojanjima oko iskoraka iz socijalne krize te je izraz povjerenja u one koji tu odgovornost danas imaju.

Ona nije negacija učinjenog, tvrdi dr. Hoško, i nije poziv da promašeno ili neučinjeno umjesto ove vlasti učini neka druga.

Fra Emanuel Hoško, autor tekstova uz katalog koji prati izložbu, istaknuo je svoje duboko uvjerenje da je ova izložba nužna uz otkrivanje Papinog spomenika i to zato što se, prema njegovim rijeèima, spomenik može razumjeti samo kada se podsjetimo svega onoga od prije dvije godine, a u tom podsjeæanju ova izložba je neposredni pomagaè. Gledajuæi sve ove fotografije, film o dogaðaju Papinog posjeta ponovo se vrti pred našim oèima, obnavljaju se dogaðaji, susreti, ponovno u nama nadiru naši nutarnji doživljaji.

Ova izložba ne samo da ide zajedno sa spomenikom, veæ ona pomaže da Papin lik bolje sagledamo, da ga bolje upoznamo, još bolje doživimo i da se ponovo utvrdi sve najbolje u nama što èuvamo kao uspomenu na susret s njime, kazao je fra Emanuel Hoško, posebno se pohvalno izrazivši o Novom listu kao organizatoru izložbe, ali i o njegovom angažmanu prije tri godine kada je probudio svijest da Papa dolazi na pet dana u Rijeku. Da nije pokrenuo sve što je pokrenuo, od onog svog uobièajenog tiska, pa do jumbo-plakata, ja mislim da bi susret na Delti bio fijasko.

Rijeka danas ima sveučilište kojemu ne nedostaje ni jedan fakultet po mjerilu zapadnoeuropskih sveučilišta, rekao je Hoško.

Fra Emanuel Hoško iznio je pregled plodova Koncila u Crkvi u Hrvatskoj, tada u sastavu SFR Jugoslavije.

O djelu su, uz autoricu, govorili dr. Emanuel Hoško i dr. Nikola Vranješ.

To svetište u Brezju na osobit način povezano je s trsatskim svetištem, kako je posvjedočio dr. fra Emanuel Hoško, autor knjige »Trsatski franjevci«.

Bivši kolonizatori ne šalju više ni misionare i afrička Crkva mora održavati sebe samu brinući se o zemljama gdje nema dovoljno svećenika, dodaje dr. Hoško.

Od pitanja koja valja rješavati, dr. Hoško izdvaja da će najzanimljivija biti ona koja se odnose na nered u papinskoj kuriji, potom izdvaja zahtjevne zadaće evangelizacije u različitim krajevima svijeta, od sekularizirane Europe do drukčije Latinske Amerike ili Afrike.

Dr. Emanuel Hoško, koji je ujedno i recenzent knjige, podsjetio je kako je o tom razdoblju jako puno napisano na talijanskom i slovenskom jeziku, s obje strane s jasnim preludiranim stavovima.