Kroničar ga zove Franciscus a Gradiška i kaže da ie od materijala pripravljenog za gradnju samostana načinio štalu do velike kapije i kovačku radionu u vrtu (domum fabrilem in orto).

Fizičar i matematičar Franciscus Aguilonius kreirao je početkom 17. st. shemu boja, koja je inferiorna...

Nismo još uspjeli otkriti njegov potpuni identitet; ime mu je Franciscus, a dio prezimena se izgubio, ali radi se na utvrđivanju pravog autora - kaže Anđelko Hundić, povjesničar umjetnosti kojemu je uža specijalnost zaštita kulturne baštine.

Hoće li papa Franciscus uspjeti svladati crkvenu birokraciju, što mu je prva zadaća, pitanje je hoće li to moći i s katoličkim klerom u svijetu.

Jedino nam preostaje vjerovati da papa Franciscus uči od povijesti.

Potpisuje se: Ego frater Franciscus Simich a Cernik.

Kroz preko pola stoljeća umjetničkog djelovanja i voditelja atelijera, Ivan Faullend-Heferer sagradio je 14 orgulja, među kojima su one najveće sa 29 zvučnih registara u crkvi sv. Frane u Šibeniku, te izvršio preko 50 restauracija i rekonstrukcija zvukovnih spomenika kulture među kojima su: - Najstarije sačuvane orgulje u Hrvatskoj, graditelj J. G. Freundt (?), iz 1649. g., župna crkva sv. Marije u Lepoglavi (restauracija 1972. - 77. g) - Orgulje, graditelj Joannes Franciscus Jeneschek, iz 1733. g., kapela sv. Leonarda u Laduču (restauracija 1982. g.) - Tafelklavier, graditelj Michael Mariacheer, oko 1820. g, Zavičajni muzej Škrip na otoku Braču, sada u Centru za kulturu Brač Supetar (restauracija 1991. g).

Objavljivao je pod latiniziranim imenom Franciscus Patricius, a pisao je na latinskom i talijanskom jeziku.

Novi papa Franciscus je odmah na početku rekao otprilike ovo: Kardinali su me iznenadili svojim izborom, ali oni nisu svijesni koliko ću ja iznenaditi njih

Kapelu je 1777. temeljito obnovio Johan Michael Taxner, a današnji oblik dobila je oko 1800. ponovnom pregradnjom i produženjem što je izveo varaždinski majstor Franciscus Lossert.

Otac tog pića je danski liječnik Franciscus Sylvius.

Današnji sveti zaštitnik je veliki Franjo Ksaverski (Franciscus Xaverius, Francisco Javier), isusovac i misionar, apostol Dalekoga istoka.

(...) Nekropole ilirske, conquiste romanske, i hramovi i bazilike i katedrale; i glagoljaški pjesnici poput Jurja Žakna, i koloni i biskupi, reformacija i protureformacija, romanika i gotika i ruralna gotika; literatura liturgijska i laicistična, hrvatska i talijanska, i Herman Dalmatin i Franciscus Patricius; umjetnici hrvatski Vincent i Ivan iz Kastva i umjetnici talijanski Bernardo Parentin i Andrea di Montona; Vlačić i Vergerio, Stjepan Konzul Istranin i Franjo Glavinić

1772. umro je u rodnom Varaždinu zlatar Franjo Ksaver Chary (Franciscus Xaverius Charé/Chari/Tsary/Tschary).

Samostanska crkvica (s. Franciscus de Comercario) danas je kapelica gradskog groblja.

Frane Petrić, također se negdje spominje kao Petriš i Petrišević, Franciscus Patricius, Francesco Patrizi bio je hrvatski filozof i polihistor, rođen 1529. u Cresu, a umro 1597. u Rimu.

Najstarija knjiga fonda je inkunabula: Nicolaus de Lyra, Postilla in Vetus et Novum Testamentum, (4 sv.), Venetiis, Franciscus Renner de Heilbronn, 1482. Najbrojnije su knjige iz 18. stoljeća, rukopisnih knjiga je 8 od kojih je najstarija Necrologium Patrum et Fratrum Provinciae Reformatae Sanctae Crucis olim Bosnae, Croatiae et Carnioliae " iz 1490. godine.

Slavin otac Alojzije (kršteno Aloysius Franciscus Seraphinus, a potpisivao se s Vjekoslav) bio je bilježnik u Ozlju od 1875. do 1905. godine.

Objavljivao je pod latiniziranim imenom Franciscus Patricius, a pisao je na latinskom i talijanskom. 1859. - Počela je izgradnja Sueskog kanala.

Zatim se pojavljuju novi caffeariusi, 1777. godine Josephus Delavina Beligijanac, Jonnes Szoltner 1779. Austrijanac, Franciscus Blei, bivši sobar grofa Ladislava Redodyja 1796., Franciscus Susich jedini je Hrvat iz toga razdoblja 1815., Joanes Schaller Bavarac 1824., Mađar Leoplodus Pflanzer 1826., Nijemac Jacobus Leiber 1829., Joseph Stallenberg 1832., Andreas Czerny iz Moravske 1834., Nijemac Joannes Goschl i 1835. Štajerac Josef Honig. (1)

Obojena je svijetlo-žuto, pozlaćena i posrebrena, a taj posao je obavio virovitički slikar Franjo Čagljević 1759., koji se je na daski kartuše što sprijeda ima godinu, potpisao:« Franciscus Chagljevich, pictor Veroviticensis depinxit anno Domini 1759. »Posao je vrlo dobro obavio i posvjedočio se kao domaći majstor rodnoga grada.

Po Kaizeru Franko je gvardijan u Cerniku 1732. U maticama vidimo da je krstio jedno dijete 4. studenoga 1732, a kod drugog krštenja 15. veljače 1733. potpisao se: gvardianus Franciscus Franko.

Barokni majstor kojemu se u potpisu uspijeva tek nazrijeti ime Franciscus, bio je i vrstan portretist, što otkriva snažna karakterizacija likova na freskama.

Instrument u Selima sagradio je 1777. godine slovenski graditelj orgulja češkog podrijetla, Joannes Franciscus Jenechek.

U njoj se rodio poznati renesansni filozof i pisac Franciscus Patritius tj.

Završen je 1585. (kako svjedoči natpis u kamenu: IN OFFICIO SUI MINISTERIATUS FRATER FRANCISCUS RADALJEVIC POSUIT PAUPERUM OPIBUS.

Znameniti Cresani Frane Petrić (latiniziranim imenom Franciscus Patritius), Cres, 25.04.1529. Rim 06.02.1597. Filozof i povjesničar.

U vrijeme prvog provincijalstva zamjenjivao je u službi bolesnog apostolskog vikara Pavla Dragičevića. (HFBL 2001: 97): »Bogdanović, Franjo (Bogdan, Franciscus a Kressevo), profesor filozofije, franjevački provincijal (Kreševo, oko 1710. Kreševo, 6. VIII. 1775.). obavlja dužnosti tajnika biskupa Pave Dragičevića (1756.) Je li Skopibušić u uvodnom upisu tajnik? (HFBL 2001: 96): Bogdanović (Jeremić), Marijan, biskup (Kreševo, 8. XII. 1720. Kreševo, 7. I. 1772.).

Franjo Petrić (Franciscus Patricius, Cres, 1529. - Rim, 1597.) Iznimna stvaralačka ličnost hrvatske i europske filozofije; obrađuje područja teologije, jezikoslovne znanosti, geometrije i glazbene povijesti.

Zgrada je manja četverokutna prizemnica, građena 1833., godinu dana nakon posjeta Puli cara Franje I. i njegove žene Karoline Auguste, kojima je bio posvećen natpis na zabatu (FRANCISCUS ET CAROLINA), postavljen ne samo u spomen njihova posjeta već i u znak zahvalnosti za carevu brigu oko zaštite pulskih rim. zdanja.