On je iša u školu za vrime Srare Austrije Franje Josipa.

Nakon Ace i obitelji, poslije Franje Josipa dosli su najprije Josip pa Franjo i eto ti ponovo Hrvatske.

Vratit će se doba cara Franje Josipa

Njegov djed Karlo Ludvig, inače vjerski fanatik, bio je mlađi brat cara Franje Josipa I., dok je otac Otto bio brat ubijenog prijestolonasljednika Franje Ferdinanda.

Parni tegljač iz doba cara Franje Josipa do Drugog svjetskog rata vridno je radio u splitskoj luci te škveru.

Ova je cesta završetak nekadašnje« Josefine »koju su 1830. i neke izgradili vrsni cestari cara Franje Josipa i koja je više od stoljeća bila glavna kopnena veza Dalmacije sa svijetom.

Austrijanci su joj dali sve pa slušaju svoju himnu i kite je zastavom Franje Josipa.

U uvodnoj bilješci, u kojoj obrađuje same početke rješavanja profesionalizacije kazališnoga pitanja u Hrvatskoj (povijesni Članak LXXVII o kazalištu jugoslavenskom trojedne kraljevine od 24. kolovoza 1861.), Batušić ocrtava kontekst koji je iznjedrio taj prvi zakonski akt, koji je, iako nikada promulgiran od strane cara Franje Josipa I, bio od iznimnoga značenja za daljnje konstituiranje našega kazališta kao nacionalne umjetničke ustanove. [ 3 ] Ako izuzmemo široku analizu nastanka i utjecaja toga kratkoga dokumenta koju nam je u svojem kapitalnom djelu Povijest hrvatskoga kazališta iznio sam Batušić, do navedenoga teksta u Prologu, taj su zakonski članak u svojim radovima navodili mnogi naši povjesničari i teatrolozi, ali uglavnom u širem kontekstu ostalih povijesno-političkih pitanja i dubioza koje su znatno opterećivale razvoj hrvatskoga kazališta i kazališne umjetnosti u XIX. stoljeću.

Hugo Badalić: Pozdrav kralju Himna o dolasku Nj. c. i kr. apoštolskog Veličanstva Franje Josipa I. u glavni grad Zagreb dne 14. listopada 1895.

KULT VOĐE: Stoljećima su, pače i tisućljećima (od krunidbe kralja Tomislava na Duvanjskom polju prođe, bogami, više od tisuću godina) Hrvati njegovali kult vođe, jednog, jedinog, izabranog, nadnaravnog, pa tako i u 20. stoljeću od cara Franje Josipa do maršala Tita.

Eh sad mi nije jasno je li netko počeo povlačiti tepih ili nije, ali je u svakom slučaju ideja povlačenja tepiha stigla i do Franje Josipa koji je vonjance prozvao mrzovoljnima (burberi - mrzovoljni).

Obalno šetalište Franje Josipa I, popularni lungomare, proteže se od Voloskog kroz Opatiju, Iku, Ičiće, do Lovrana u duljini od 12 kilometara.

U potonjim je razdobljima trg promijenio nekoliko naziva krajem 18. stoljeća se naziva Paradnim trgom, zatim Glavnim, a od 1898. preimenovan je u Trg Franje Josipa u čast 50. obljetnice vladavine austrijskog cara i hrvatsko-ugarskog kralja.

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća Buzet je bio pod vlašću Austro Ugarske Monarhije, za vrijeme Franje Josipa I, kada započinje I narodni preporod, te se sve češće osim talijanskog jezika mogao čuti hrvatski jezik po ulicama.

U prvi mah sve se činilo priviđenjem... prozvali su ga Zemljom Franje Josipa.

Prije toga će se obaviti 2 - 3 istraživanja Zemlje Franje Josipa, s posebnim naglaskom da se dopre do što većih visova i odatle sagledaju najpovoljnije mogućnosti... U pripremama ih zatječe smrt sudruga Križa.

Brat cara Franje Josipa I. dužnost zapovjednika obnašao je od 1854. do 1864. godine te je zaslužan za izgradnju mnogih neophodnih objekata Pule kao glavne austrijske ratne luke.

22. listopada 2009. Povodom dolaska cara Franje Josipa u Zagreb, hrvatska mladež nezadovoljna vladavinom Khuena Herdervarya, 16. listopada 1895. na Jelačićevom trgu pali mađarsku zastavu.

Stazama je povezan s parkom Franje Josipa I.

Za promet otvoren 5. prosinca 1895., most je dobio ime po Elizabeti Bavarskoj, supruzi cara Franje Josipa I., i majci nesretnoga sina Rudolfa koji je pod nerazjašnjenim okolnostima zajedno s ljubljenom Marijom Vetserom 1889. skončao u dvorcu Mayerling, uz koji predaja veže i sadnju metkovskoga parka.

O povijesti Pule govorio je autor Josip Vretenar u svojoj prezentaciji " Pula u vrijeme vladavine cara Franje Josipa I ".

BAJAMONTIJEVA FONTANA ili FONTANA FRANJE JOSIPA

Povijest Bjelovarsko-bilogorske županije Varaždinski generalat Vojne granice razvojačen je 1. kolovoza 1871. godine kada je osobni izaslanik cara i kralja Franje Josipa I., austrijski general Rossenzweig, predao dotadašnju vojnu upravu grada Bjelovara krajiškom pukovniku Ivanu Trnskom.

U njoj je dugi niz godina djelovao Kotarski sud uspostavljen za cara i kralja Franje Josipa I - 1876. godine.

Grad je utemeljen 1093. godine osnivanjem biskupije na Kaptolu; a formalno je nastao tek 1850. godine patentom cara Franje Josipa koji je objedinio njegove osnovne povijesne cjeline: Gradec i Kaptol te Novu i Vlašku Ves.

Ovaj politički srbin mulja ka da je hrvat, a nije ni čudo kad koalira sa hdz-ovim hrvatima, prije će biti da se nada sad kad hrvatska ulazi u austrougarsku da će srbi dobiti ponovo vojnu krajinu ka za vrime franje josipa.

A franju su volili i u zadru za vrime kraljevine dalmacije, tad je zadar dobija rivu i eletriku, doček cara franje josipa u zadru 10. travnja 1875 se prepričava sa kolina na kolino.

Okupit će sve cigane od Gibraltara do Zemlje Franje Josipa, organizirati njihov prijevoz u Mohenjo Daro, prekriti ih svojom vunom iz pupka i zapaliti snopom novčanica.

Na pročelju zvonika nalaze se dvije kamene stele koje su bilježile posjet cara Franje Josipa Vižinadi, ali su oštećene u doba pred Drugi svjetski rat.

Oni potlačeni povjerovali su da je problem jedino u dvojbi treba li u carevini Franje Josipa I. zadržati centralizam ili prijeći na federalno uređenje.