O nastanku imena Kalinovac spominje se i potok zvan Kalinoa koji protječe između Kloštra i Kalinovca, a spominje se već prije nastanka Kalinovca u darovnici iz Pešte 1270. godine kad je Stjepan, sin Bele IV. određivao granice darovanog posjeda Prodavic (sadašnje Virje).

U povijesti se spominje vrlo rano, a dokazan podatak je pisani spomen iz 1249. g. kada je za vrijeme Kralja Bele IV.

1239. godine zbog nemirne situacije u Bosni uzrokovane sukobima s bogumilima, brat hrvatsko-ugarskog Bele IV., knez Koloman koji je upravljao oblasti Drava, poklonio bosanskom biskupu Ponsi grad Đakovo i cijeli taj kraj za sjedište biskupije, umjesto do tada nesigurnog Brda kod Sarajeva.

Gorjani se prvi puta spominju godine 1244. u jednoj darovnici hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV.

Sva je prilika, da je prema ovom štajerskom uzoru zaveden i u Slavoniji sedamdinarski porez, iza god. 1237., dakle na početku vladanja kralja Bele IV.

To bi odgovaralo i navodu u povelji Stjepana V. od 6. VIII. 1272., gdje se izričito kaže, da je sedamdinarski porez zaveden za vladanja Bele IV.

God. 1251. Ivan, sin Jaroslava Okićkog dobiva od kralja Bele IV dozvolu za gradnju castruma Lipovca.

Ime hrvatskog grada Broda u bogatoj Slavoniji na rijeci Savi prvi put spominje se u povelji ugarsko - hrvatskog kralja Bele IV 1244. godine kao Villa Broid - utvrđeno naselje u posjedu plemića Berislavića Grabarskih.

Gradonačelnik Novosel uručio je potom predsjedniku repliku Bule Bele IV, kojom je Jaska još u 13. stoljeću proglašena slobodnim trgovištem.

Pored toga, moći ćete prošetati hrvatskim i mađarskim povijesnim stazama, pogledati Viteški turnir kralja Bele IV i još mnoge brojne zanimljivosti na tradicionalnoj kri ževačkoj manifestaciji.

Grič ili Gradec podignut na istoimenom brežuljku, dobiva od kralja Bele IV. povlastice slobodnog kraljevskog grada 1242. godine i postaje jezgra današnjeg grada Zagreba.

Ime naselja se po prvi puta spominje u ispravama kralja Bele IV. u drugoj polovici 13. stoljeća, da bi već u prvoj polovici 14. stoljeća grad bio uvršten među župe Zagrebačke biskupije.

Za vrijeme vladavine kralja Bele IV. tijekom 13. stoljeća, Sisak konačno dobiva status grada te se od tada razvija kao središte Županije.

Križevci su slobodni kraljevski grad s poveljom kralja Bele IV. od 16. kolovoza 1253. U njemu su se od 14. stoljeća održavali mnogi hrvatski sabori, pa tako i onaj žalosni »krvavi sabor«, održan 27. veljače 1397., kad su pristalice Žigmunda Luksemburškog pogubili Stjepana Lackovića i druge.

Kulturno-povijesna zbirka pokazuje razvoj Samobora od 1242. godine, od kada datira i povelja Bele IV., čiji se original i kopija iz 1501. godine također čuvaju u Muzeju.

DENARIUS MONETA USUALIS Naziv za banovac u povelji Bele IV iz 1258. g.

Tek 1239. godine zbog nemira u Bosni izazvanih u sukobima sa Bogumilima, brat ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV., Koloman, poklonio je grad i cijelu okolicu Bosanskom biskupu za novo sjedište biskupije.

U zlatarskoj knjižnici izložio je primjerice impresivno izrađenu repliku Knjige mrtvih iz filma " Mumija ", kartu Međuzemlja iz filmske trilogije " Gospodar prstenova ", vlastite " Vilinske kronike " i slično, no među izloženim radovima može se vidjeti i prijepis dijela Tore, kineskog pisma na bambusovim listovima, egipatskih motiva na papirusu ili primjerice prijepis Zlatne bule Bele IV-tog.

Ako Vas ulovi želja za daškom prošlosti, prošećite perivojem oko dvorca Erdödy, razgledajte neku od crkava ili drugih spomenika kulturne baštine te pogledajte različite zbirke starina i predmeta od povijesne važnosti u Gradskom muzeju, gdje se nalazi i najznačajniji izložak, bula Bele IV.

Izdao ju je slavonski herceg Koloman, sin kralja Andrije II i brat Bele IV.

S druge strane, iako je Gornji grad bio mlađi, dobio je status slobodnog kraljevskog grada već 1253. godine od kralja Bele IV., što je bilo tek jednu godinu nakon njegovog osnutka.

Povijest današnje općine Draganić seže duboko u prošlost, zapravo plemićka općina Draganić (Nobiles de Draganich) uživala je svoju slobodu i prava na temelju povelje hrvatskougarskog kralja Bele IV (1235. - 1270.), izdane 4. listopada 1264. g. braći Krešu, Kupiši i Raku za stečene zasluge u ratu protiv Mongola 1242. g..

Mnogi povjesničari smatraju kako se povelja kralja Ludovika temelji na Buli Bele IV. te kao je Ludovik svojom poveljom potvrdio prava koja je Pag stekao kao slobodni kraljevski grad.

Do sukoba između Bele IV. i kana Ogotaja došlo je kada su u Ugarsku pobjegli Kumani, nomadi iz Azije koje je Bela IV. primio.

Ta se utvrda spominje prvi put u ispravi hercega Andrije, od 1. VIII. 1205., kojom se određuju granice grada Nina, zatim u dvjema ispravama kralja Bele IV. iz 1242., kada se određuju granice grada Zadra i potvrđuju ninske granice.

Po sačuvanim dokumentima saznajemo da je kula je podignuta sredinom 13. stoljeća (između 1242. i 1266.) kad je Gradec ispunjavao obvezu preuzetu Zlatnom bulom Bele IV. da će izgraditi utvrde.

Bilo je to u doba biskupovanja Filipa (1247. - 1262.), bliskog suradnika hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV, koji je podupro gradnju Medvedgrada.

Začetak Arhiva vezan je uz izdavanje bule Bele IV. 1242. godine, a njoj se tijekom stoljeća priključuju druge povelje, gradski statuti, zapisnici sjednica te knjige i spisi nastali iz upravne, sudbene i gospodarstvene djelatnosti Poglavarstva slobodnog kraljevskog grada Zagreba.

Začetak Arhiva vezan je uz tradiciju čuvanja gradskih isprava koje su utvrđivale njegova prava i slobode, dakle, od 1242. kada je Zlatnom bulom Bele IV.

Središte Općine je mjesto Nedelišće koje se prvi puta spominje u darovnici kralja Bele IV. 1226. godine.