Znanstveni kolokvij posvećen ujedinjenju Italije u 19. stoljeću okupio je povjesničarke i povjesničare iz talijanske historiografije koji se bave talijanskom modernom i suvremenom poviješću (Piero Brunello sa Sveučilišta u Veneciji, Gian Luca Fruci sa Sveučilišta u Pisi, Massimo Baioni sa Sveučilišta u Sieni), te hrvatskom i talijanskom poviješću (Monica Priante, Sveučilište u Zagrebu, i Stefano Petrungaro, Sveučilište u Padovi), kao i hrvatske povjesničarke i povjesničare (Andrea Feldman, Drago Roksandić i Mario Strecha sa Sveučilišta u Zagrebu) te povjesničara umjetnosti (Frano Dulibić, Sveučilište u Zagrebu), koji su svoja izlaganja posvetili hrvatsko-talijanskim temama.

Predstavljanje časopisa Autsajderski fragmenti, br. 14, godina 2012. Sudjeluju: Grozdana Cvitan i Boris Beck, urednik časopisa Izložba likovno pjesničke mape Sadržaj vjetra Ede Murtića i Vlade Gotovca iz 1971. godine o kojoj će govoriti Frano Dulibić (izložba se može pogledati od 6. 8. 12. 2012.) Događanje se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ive Josipovića. (Culturenet.hr)

Slična određenja pokazuju i tekstovi o kiparstvu i slikarstvu Giovanniju Lanfrancu (Radoslav Tomić), karikaturi u Hrvatskoj (Frano Dulibić), hrvatskom ekspresionizmu (Petar Prelog) ili Ivanu Picelju (Snježana Pintarić).

1. Kako bi trebali govoriti hrvatski magarci? (O sociolingvistici animiranih filmova), Ivo Žanić (Algoritam) Ova knjiga prva u Hrvatskoj obrađuje temu koja u svijetu poodavna zaokuplja javnost, sociolingvistiku i politiku: sinkronizaciju animiranih filmova na dijalekte i slengove umjesto isključivo na standardni jezik. 2. Povijest karikature u Hrvatskoj do 1940. godine, Frano Dulibić (Leykam International) Uz brojne do sada nepoznate podatke o humoristično-satiričkoj periodici te dnevnim listovima i revijama, mnoštvo do sada nepoznatih podataka o hrvatskim karikaturistima povezano je s interpretacijama njihova likovnog izraza. 3. Identitet, tekst, nacija, Zlatko Kramarić (Naklada Ljevak) Autor je između 1979. i 1991. godine predavao makedonsku književnost i kulturu studentima Pedagoškog/Filozofskog fakulteta u Osijeku, a neke od tih interpretacija makedonskih ' tema i dilema ' bile su u to vrijeme prilično heretične. 4. Nakon smrti Sancha Panze, Milivoj Solar (Naklada Ljevak) Tematika knjige nadilazi tradicionalno uže definirano područje književnosti i otvara se načelnim pitanjima kojima se žele iskazati i suprotstaviti filozofske i književnoteorijske dileme o prirodi književnosti. 5. Zaveslaji života, Igor Boraska (Profil) Veliko ime hrvatskoga sporta, veliko ime europskog i svjetskog veslanja u ovoj sportskoj autobiografiji opisao je ' veslanje i sport iznutra, cili pakal kroz kojega san proša, krv, suze i znoj koje prate karijeru vrhunskog sportaša '. 6. Posle fajronta - Knjiga o Paji, Aleksandar Ðuričić (V. B. Z.) Dvadeset jednu godinu poslije smrti kultnog glumca, prvi put je otvoren ' tajni sef ' njegovog života, svojevrsna antologija glume, boemije i priča o jednoj velikoj ljubavi. 7. Nova europska drama ili velika obmana 2, Sanja Nikčević (Leykam International) Boreći se protiv nametanja trenda nove europske drame odnosno dramaturgije krvi i sperme, ili in-yer-face (drame koja udara u lice) ova knjiga zagovara kazalište koje voli, dramsko kazalište. 8. Masonstvo bez maske, John Salza (Verbum) Bivši visokopozicionirani američki mason otkriva zaprepašćujuću istinu o onome što se zbiva unutar tajanstvenih masonskih loža.

Frano Dulibić pridonio je historiografiji hrvatske karikature, Petar Prelog napravio je presjek kroz aspekte hrvatskog ekspresionizma u naših kunsthistoričara, a Ivanka Reberski okružila je hrvatsko slikarstvo 20. stoljeća svjetlom povijesnoumjetničkih istraživanja, osvrćući se na činjenicu da brojna velika imena hrvatske umjetnosti poput Babića, Trepše ili Tartaglie nemaju monografiju, ali i na to da i danas, kao i ne tako davno, postoje znanstvenici koji bi mogli dinamični povijesni slijed popratiti adekvatnim monografskim istraživanjima.

Dr. Frano Dulibić: Karikatura je stvar prestiža

Inicijator izložbe Frano Dulibić rekao je da izložba predstavlja 40 godina rada toga cijenjenog kritičara kod kojega je u prvih dvadeset godina dominirala glazba, a u drugih dvadeset likovnost.

Frano Dulibić, doktor povijesti umjetnosti, profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta, ovih je dana zahvaljujući hrabrosti riječke izdavačke kuće Leykam international objavio zanimljiv i dragocjen naslov - Povijest karikature u Hrvatskoj do 1940. godine.

Autor stručne koncepcije izložbe je dr. sc. Frano Dulibić, a koautori za pojedine dionice su Koraljka Jurčec Kos, Branka Hlevnjak, Iva Sudec Andreis i Daniel Rafaelić.

Frano Dulibić Od strane zagovornika rečeno je da ovaj projekt potiče revitalizaciju grada.

Stane Perišin, kustosica zbirke Baltazara Bogišića, i Frano Dulibić s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu svaki sa svojim radom predstavili su muzeološku djelatnost Koste Strajnića.

O vizualnim aspektima oblikovanja nacionalnih stereotipa izlagao je Frano Dulibić (autor knjige Povijest karikature u Hrvatskoj do 1940. godine, Zagreb 2009).

[ 1 ] Na strip Jedna tragična avantura Marka Marulića iznova je podsjetio dr. sc. Frano Dulibić u radu o slikaru, scenografu i karikaturistu Petru Zrinskom, objavljenom u časopisu Kulturna baština (br. 32, Split 2004).

Nagrađene je odabrao žiri u kojem su bili Frano Dulibić (povjesničar umjetnosti), Damir Novak (karikaturist), Ljubica Heidler-Đaković (karikaturist, režiser-animator), Joško Marušić (karikaturist i animator) i Stanislav Tomić (filmski redatelj). (Hina

Autor stručne koncepcije izložbe je Frano Dulibić, a koautori za pojedine dionice, uz Branku Hlevnjak, još su Robert Neugebauer, Daniel Rafaelić, te Iva Sudec Andreis i Koraljka Jurčec Kos, koje su ujedno i kustosice izložbe.

Prosudbena komisija ove je godine radila u sastavu: Irena Bekić, Zlatko Bourek, Frano Dulibić, Ranka Javor i Iva Sudec.

Primjerice, Miroslav Kraljević jedan je od rijetkih umjetnika čiji je erotski opus interpretirala u knjizi Vera Horvat Pintarić, dok se otkrićem erotskog opusa Milivoja Uzelca bavio profesor Filozofskog fakulteta Frano Dulibić.

Radi se o vrlo specifičnoj likovno-pjesničkoj mapi nastaloj u vrijeme borbe za pjesnički i likovni izraz u kojoj je Edo Murtić na snagu stihova Vlade Gotovca odgovorio likovnim izražajem, dajući im likovno ogledalo, rekao je tom prigodom profesor Frano Dulibić sa Odsjeka za povijest umjetnosti zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

Frano Dulibić iz Društva povjesničara umjetnosti navodi kako zgrada budućeg šoping centra izgleda kao šaka u oko. To je pogreška.

Velimir Neidhardt, Europski kontekst hrvatske arhitekture 20. stoljeća Krešimir Galović, Klub hrvatskih arhitekata 1905 1914. Tomislav Premerl, Avangarda u hrvatskoj arhitekturi Sanja Filep, Lokalno u globalnom moderna arhitektura između dva svjetska rata u Hrvatskoj Radovan Delalle, Planiranje i gradnja Zagreba tijekom 20. stoljeća: važniji utjecaji, alternativa i avangarda Vesna Mikić, Modernitet hrvatske arhitekture u djelima Antuna Ulricha Silvija Limani i Vanja Šanko, Poznate kuće nepoznatih autora atribucija i problem arhitekta kao investitora Darja Radović Mahečić, Teme, teze i autori zastupljeni na stranicama hrvatskih stručnih časopisa u 20. stoljeću Daina Glavočić, Riječki međuratni opus ing. Bruna Anghebena Darovan Tušek, Splitske teme Grgur Marko Ivanković, Grad Osijek između velikih vizija i otužne zbilje Boris Morsan, Karlovac zaštita od razaranja građenjem Antonio Rubbi, Sintetički pregled razvoja arhitekture u Istri od neosecesije do postmodernizma Krešimir Galović, Hrvatska arhitektura 1941 1945. Tomislav Premerl, Sakralna arhitektura Ljiljana Šepić, Industrijska arhitektura 20. stoljeća u Hrvatskoj u kontekstu industrijskog nasljeđa 20. stoljeća u svijetu Iva Körbler, Hotelska turistička baština Zdravko Šivković, Tradicijsko graditeljstvo i izgradnja ruralnoga prostora tijekom 20. stoljeća Manda Horvat, Tradicijska graditeljska baština, zaštita, obnova i ruralni turizam Radovan Miščević, Novi realiteti 21. stoljeća uspon, znanja, vizije i kreativne ideje grade budućnost Ljubomir Miščević, Energetski učinkovita, održiva i inteligentna arhitektura u Hrvatskoj na prijelazu stoljeća Zlatko Jurić, Prijedlog programa za obrazovanje za zaštitu spomenika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu autori: Ivo Maroević, Zlatko Jurić, Frano Dulibić Boris Ljubičić, Hrvatski vizualni kod Feđa Vukić, Hibridni identiteti i tradicija zaborava Andrija Mutnjaković, Biourbanizam Ivan Mucko, Pregled urbanističkog planiranja u Zagrebu 1990 2007. Vinko Penezić i Krešimir Rogina, Arhitektura na prijelazu iz mehaničke u digitalnu eru

Dr. sc. Frano Dulibić sudjelovao je na nekoliko znanstvenih skupova.

Osim spomenutih radova, napomenimo da je dr. sc. Frano Dulibić suradnik njemačkog " Allgemeines Kuenstlerlexikona " (K. G. Saur Verlag), najopsežnijeg svjetskog leksikona umjetnika, u kojem je objavio desetak natuknica.

Dr. sc. Frano Dulibić obranio je magistarski rad i doktorsku disertaciju te objavio četiri izvorna znanstvena rada u časopisima koji su po vrsnoći izjednačeni s časopisima s međunarodno priznatom recenzijom (prema pravilniku objavljenom u NN 59/96), te petnaestak stručnih radova.

Frano Dulibić je argumentirano obrazložio središnje mjesto motiva planine Klek u Varlajevu stvaralaštvu, dokumnetirao i analizirao djela nastala od 1913. do 1929. godine te među ostalim publicirao podatke o tri do tada nepoznate i šest izgubljenih slika.

dr. sc. Frano Dulibić autor izložbe i moderator

Dr. sc. Frano Dulibić, kao asistent prof. Vere Horvat Pintarić, od školske godine 1992/93. do 1996/97. redovito je održavao seminare iz predmeta Osnove likovnih umjetnosti.

Osim toga, dr. sc. Frano Dulibić od 1993. godine predaje i na Likovnoj akademiji u Zagrebu za studente nastavničkog odsjeka te od 1997/98. i za studente odsjeka za restauriranje-konzerviranje umjetnina.

Odabir crteža za sljedeću izložbu proveo je Organizacijski odbor Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u suradnji sa Stručnim povjerenstvom koje sačinjavaju stručnjaci iz područja likovne umjetnosti, dobri poznavatelji suvremenog crteža koji se s crtežom bave teorijski ili koji se crtežom kreativno izražavaju, u sastavu: akademik Vladimir Veličković, mr. sc. Slavica Marković, likovni kritičar Henri François Debailleux, dr. sc. Frano Dulibić te crtači Davor Vrankić i Tomislav Čeranić.

Dr. sc. Frano Dulibić iz Odbora za baštinu i prostor DPUH-a primjetio je da je veliki broj okupljenih jasan pokazatelj nedvojbene potrebe za osnivanjem Društva konzervatora.

Sud je u sastavu Frano Dulibić, Darko Glavan, Branka Hlevnjak, Željko Ivanjek, Ranka Javor, Feđa Vukić te Koraljka Jurčec Kos umjesto Tonka Maroevića odlučio da se Velika nagrada dodijeli slovačkom ilustratoru Dušanu Kállayu za Priče iz Shakespearea na tekst Vladimira Hulpacha.