@Aragorn - naravno, svatko stručan tko je progovorio o odvratnim posljedicama GMO-a i podastro i dokaze te rezultate iscrpnih istraživanja, bio je ismijan, degradiran, proglašen ili starim i senilnim, ili ludim, obavezno nesposobnim, medijski linčovan bez šanse da se brani, te mu se ukida suradnja sa bilo kojim institutom ili sveučilištem s kojim je imao veze, oduzima mu se primanja... sve u cilju konačne istine da je GMO zapravo zdrav i da je svatko tko kaže suprotno zapravo zloban i bazira svoje trkeljanje na " senzacionalističkim pretpostavkama "; i opće je poznato da teflon nije užasno otrovan, već njegova isparavanja daju jelu i životu u kuhinji osobito zdravu notu; svi znamo da je dupontova kemijska industrija unaprijedila prirodu, da je njihovo sjemenje bolje nego prirodno, da su freoni unaprijedili ozon, da nas dodaci u prehrani čine zdravijima, emulgatori dižu na neviđenu psihofizičku razinu, konzervansi pospješuju performanse i da bi zbog toga razni dupontovi trebali biti hvaljeni kao što ti mudro sugeriraš; svi znamo i da je notorna neistina da je 1910. - ih svaki 33. stanovnik umirao od raka, 1990. - ih svaki 3., 2010. - ih svaki drugi i da se predviđa da će kroz 20, 30 godina statistički gledano skoro 1/1 stanovnika jednom u životu oboljeti od raka... i da industrijski dodaci nemaju nikakve veze s tim... naprosto hrpa " senzacionalističkih pretpostavki "; i oduševio si me najjačim argumentom ikad - čak i da je to sve štetno, šta imamo pljuvat po tome kada nam je to u kući... šta imamo prigovarat stvarima od kojih obolijevamo desetljećima i obmanjuje nas se da su super prikaži cijeli komentar

Veliki zagađivači zraka su i freoni (umjetne tvari koje se primjenjuju u hladionicima i sprejevima) koji ispušteni u atmosferu, izazivaju njezino zagrijavanje.

Zbog freona u stratosferi nastaju ozonske rupe, jer freoni razaraju ozon koji štiti Zemlju od prodora ultraljubičastih zraka.

U ovo ljetno vrijeme kada je klima uređaj gotovo potreba svakog kućanstva, postavlja se pitanje koliko su zapravo opasni freoni koje oni ispuštaju u atmosferu?

Green tehnologija jednostavno kombiniranje sa solarnim kolektorima, ne koriste se freoni Fleksibilnost u projektiranju modularni sistem omogućava reguliranje toplinske ili rashladne snage prilagodljive potrebama objekta.

Freoni su fluorovi i klorovi derivati metana i etana, plinovi iz porodice haloalkana, koji se koriste u rashladnoj tehnici kao rashladni medij.

Najpoznatiji freoni su R-12 i R-22 koji su bili najvažniji u proizvodnji rashladnih uređaja.

Freoni su netopljivi u vodi, a prodiru visoko u stratosferu jer su inertni u kemijskim reakcijama.

Kemičari atmosfere pripisuju to smanjenje ljudskom djelovanju, odnosno antropogenoj emisiji klorofluorougljika (CFC, koji su poznati i pod nazivom freoni).

Freoni su se počeli koristiti od 1930. godine.

Ukidanje potrošnje TOOS iz dodatka A, skupine I (klorofluorougljici, freoni), i skupine II (haloni), tvari iz dodatka B, skupine II (ugljik tetraklorid) i skupine III (metilkloroform, 1,1,1 trikloretan) te tvari iz dodatka E, skupina I (metilbromid) treba se prema Uredbi dovršiti do 2010. godine.

Freoni (klorofluorougljici, CFC) koji se nalaze i koriste u:

Freoni uništavaju ozon pretvarajući ga u običan kisik.

Freoni nastaju uporabom raznih sprejeva, rashladnih uređaja i nekih vrsta plastike.

Na primjer CFC Free (ili našim riječima rečeno da proizvod ili uređaj ne sadrže plinove (chlorofluorocarbon) koji oštećuju ozonski omotač) i to se vrlo često ponavlja, mada je poznato da su takvi plinovi (freoni, haloni) već davno zakonski zabranjeni.

Ostali plinovi koji sadrže ugljik su metan i kloroflorougljik (CFC ili freoni samo zbog ljudskog utjecaja).

Freoni su plinovi iz porodice haloalkana, netopljivi su u vodi te prodiru visoko u stratosferu jer su inertni u kemijskim reakcijama.

Najpoznatiji freoni su R-12 i R-22. Koliko su u biti [ više ]

Kao radne tvari u rashladnim sustavima koriste se halogenirani ugljikovodici (freoni) iz skupine HFC-a, koje još nazivamo ekološki prihvatljive radne tvari (R407C, R410A).

U ovoj energetskoj priči posebno su zanimljivi vodena para, ugljikov dioksid, metan, klorofluorougljici (freoni) i drugi plinovi koji u svojim molekulama imaju više od dva atoma - plinovi staklenika, jer u atmosferi uzrokuju učinak staklenika.

No, rijetko tko stare uređaje odlaže na za to predviđeno mjesto već ih se baca, ne mareći pri tome kako se tako radne tvari (freoni) koje se nalaze u uređajima ispuštaju u okoliš i razgrađuju ozonski sloj koji nas štiti od štetnog UV zračenja, istovremeno pridonoseći globalnom zatopljenju.

Radne tvari dijelimo na one koje su anorganskog (amonijak) i na one organskog podrijetla (freoni).

Staklenički plinovi u sve većim koncentracijama polako, ali sigurno povećavaju globalnu temperaturu, dok freoni ispušteni iz rashladnih sustava razaraju ozonski omotač oko Zemlje, čime površina našeg planeta postaje sve jače izložena razarajućem djelovanju UV zraka.

Najčešće tvari koje oštećuju ozonski omotač su: freoni (klorofluorougljici) koji čine sastavni dio uređaja za hlađenje, haloni koji se susreću u uređajima za gašenje požara i protupožarnim instalacijama, ugljiktetrakloridi koji su u sastavu otapala i sredstava za čišćenje, metil bromidi koji su u sastavu sredstava za fumigaciju u staklenicima i metil kloroformi koji se koriste u sredstvima za odmašćivanje.

Dvadesetih godina prošlog stoljeća započinje serijska proizvodnja kućanskih hladnjaka sa monoklormetanom ili sumpor-dioksidom kao radnom tvari. 1945. godine freoni postaju najznačajnija radna tvar u rashladnoj tehnici, i to značenje zadržavaju do danas.

Ukupna godišnja emisija stakleničkih plinova iznosi oko 50 GT CO2e (zbroj utjecaja šest vrsta stakleničkih plinova u koje osim ugljikova dioksida spadaju i metan i freoni i neki druge spojevi, iskazano kao ekvivalent ugljikova dioksida zbog lakšeg praćenja), a bez promjena u načinu proizvodnje, potrošnje i životnih navika očekivana razina stakleničkih plinova do 2020. iznosit će 58 GT CO2e.

Tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća, djelovanjem postojanih kemijskih spojeva, od kojih su najpoznatiji freoni (klorofluorougljici, CFC), ozonski omotač stanjen je 50 - 98 % pa su nastale tzv.« ozonske rupe », posebice na južnom Zemljinom polu.

Freoni su bili široko rasprostranjeni u rashladnim i klimatskim uređajima te kao potisni plinovi u dozama sprejeva, a danas je njihova uporaba zabranjena.

Freoni su lakši od zraka i ispušteni u atmosferu dižu se do stratosfere, reagiraju sa ozonom i na taj način uništavaju zaštitni ozonski sloj.

Uzroci tih dviju pojava su slični, ljudske aktivnosti stvaraju povećanu koncentraciju klora (Cl) i broma (Br), posebno ispuštanjem klorofluorovodika (freoni) i halona.