Skupu je također nazočio veći broj stočara sela Oprisavci i Poljanci koji su nedavno osnovali pašnjačku zajednicu za zajedničko korištenje pašnjaka Gajna.

Nositelj: Braniteljska zadruga Eko-Gajna Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva BED je u konstatnim kontaktima sa drugim proizvođačima i uzgajivačima podolskog goveda u svrhu povezivanja uzgajivača i sistematskog rada na regionalnom i nacionalnom nivou.

BED je također jedan od najjaktivnijih članova Udruge uzgajača slavonsko srijemskog podolca (UUSSP) BED sa svojim projektnim timom i dalje nastavlja pomagati Braniteljskoj Eko zadruzi Gajna u koju su udruženi poljoprivredni proizvođači iz sela koja okružuju zaštićeni pašnjak a koju smo i osnovali u CARDS projektu.

BED administrativno i stručno prati cijeli projekt U projektu PSGO-a projektni tim BED-a pomaže Eko-zadruzi Gajna u provođenju projekta Stvaranje preduvjeta za trajnu zaštitu podolskog goveda.

Dr. Šimo Beneš upoznao je skup o većim važnim vlažnim staništima županije: Gajna, zaštićeni krajobraz, tipični slavonski poplavni prisavski pašnjak cca 300 ha, poplavno područje rijeke Save od Donje Bebrine do Gornje Bebrine cca 1200 ha sa ornitološkim rezervatom Bara Dvorina cca 600 ha.

Speleološku školu završila je 2011. godine, a od većih speleoloških objekata posjetila je: Mamet, Debeljača, Gajna, Milovaščica, Kotluša, Rudelića špilja, Zubanova, Đukina.

Poslije predavanja uvaženi gosti imali su priliku obići značajni krajobraz Gajna u konjskim zapregama.

Županija ima i manje biciklističke rute: Strmac-Davor-Strmac, Belarovu stazu u Novoj Gradiški, Gajna-Slavonski Brod-Gajna te rutu Četiri kapelice u Stupničkim brdima, što je ukupno oko 500 kilometara obilježenih biciklističkih staza u županiji.

Onaj još neformalniji dio proslave sa zabavom održan je u popodnevnim i večernjim satima u planinarskom domu Umberto Girometta na Mosoru, a za danas je planiran i posjet jami Velika Gajna na Mosoru.

Kako nas je izvijestila Vanja, ovog je puta u pitanju bila ona koja se od staze Pl. dom " Umberto Girometta " - Veliki Kabal blago spušta prema livadi na čijem sjevernom se rubu nalazi jedna od najvećih jama Mosora, Velika Gajna (- 162 m).

Na ovaj način mnogi posjetitelji Mosora dobivaju mogućnost relativno lakom šetnjom napraviti kružnju turu oko Istarske glavice (Dom - Gajna - Šipačka - Dom, ukupno 2 h hoda) i putem doživjeti vršni greben Mosora iz jedne posve nove perspektive.

Ta se udruga upravo na terenu bavi zaštitom izvornih pasmina i uz lokalnu zajednicu već više od dva desetljeća sudjeluje u upravljanju značajnim krajobrazom Gajna koji bi izgubio svoju trenutno visoku bioraznolikost u slučaju prestanka ispaše i zarastao Zakon se propustio pozabaviti zaštitom mora.

U Hrvatskoj postoje mnoga slična područja u kategoriji značajnog krajobraza, međutim prijedlog Zakona o zaštiti prirode ne predviđa različite modele kojima bi se zajednica uključivala u upravljanje takvih područja iako Međunarodna konvencija o biološkoj raznolikosti traži da države pronađu modele uključivanja u odlučivanje i područja kao što je pašnjak Gajna, takozvanih ICCA područja, " područja očuvanih zalaganjem starosjedilačkih naroda i zajednica ".

U mnoštvu zidnih kalendara, koji se uglavnom razlikuju po logotipu naručitelja, pozornost plijeni kalendar Brodskog ekološkog društva " Zaštićena područja Slavonije " iz 2004. Kalendar je razdijeljen na šest cjelina: Gajna, Slavonsko podolsko govedo (kojeg je preostalo još 70 komada), Prašnik, Park prirode Papuk, Hrvatski ovčar i Kopački rit.

OPRISAVCI I GAJNA Put se prilično odužio.

Tamo je Gajna a Gajna je slavonski pašnjak oplemenjen močvarnom florom i faunom i zaštićeni prirodni krajolik.

Također treba spomenuti brojna izletišta (Strmac, Ljeskove vode, Migalovci, Petnja) te zaštićene krajolike (Gajna, Prašnik, Muški bunar, Lonjsko polje).

Ipak i danas možemo vidjeti krave na ispaši u nekim od najvrjednijih prirodnih područja Brodsko-posavske županije: značajnom krajobrazu Gajna, značajnom krajobrazu Pašnjak Iva i posebnom ornitološkom rezervatu Bara Dvorina.

Danas ovim zaštićenim pašnjakom upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije uz veliku pomoć Brodskog ekološkog društva, na čiju je inicijativu Gajna zaštićena 1990. godine, te stanovništva i stočara sela Oprisavci i Poljanci.

Time bi se izgubile rijetke i značajne biljne i životinjske vrste zbog kojih je Gajna zaštićena.

Tema je u znaku Međunarodne godine biološke raznolikosti, a tom prigodom je u prostorijama knjižnice otvorena izložba fotografija Gajna i Bara Dvorina.

Podsjećamo, od petka se može razgledati izložba fotografija Gajna i Bara Dvorina, a od 12 sati na parkiralištu ispred Gradske knjižnice bit će održan Turnir u rolanju pod nazivom Zarolajmo prostor oko knjižnice.

Gajna je zaštićena na inicijativu Brodskog ekološkog društva koje danas odlično surađuje s Javnom ustanovom.

Ovo na slici je Gajna. zaštićeni močvarni pašnjak kraj Save, u blizini Oprisavaca, nedaleko Broda.

Izgradila bi se i poučna staza koja bi sadržavala informacije o prirodnoj vrijednosti područja, povijesnim i tradicijskim vrijednostima i ekološkoj mreži Natura 2000 čiji bi dio trebala postati i Gajna ulaskom Republike Hrvatske u Europsku Uniju.

Donator: Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja - MZOPU Zbrinjavanje prirodnog otpada putem kompostiranja radi očuvanja bio-raznolikosti na zaštićenom pašnjaku Gajna - EKO kompost Projekt predviđa zbrinjavanje prirodnog otpada putem kompostiranja sa zaštićenog pašnjaka na kojem se uzgaja stoka u projektu očuvanja bioraznolikosti.

Gajna je pašnjak nastao antropogenim utjecajem.

Stado je zbog nabujale Save ostalo zarobljeno na pašnjaku Gajna kod Oprisavaca i prijetilo im je utapanje.

Srknio ja kavu, platio, uzjahao Đuru i krenem nazad put Slavonskog Broda kad ugledam znak kraj skretanja za zaštičeni krajobraz Gajna na kojem nacrtam čova na biciklu s kapom (ko mene da su nalipili na znak) i piše: Sl.

Stoga slijedi putopis, odnosno opis biciklističke staze Slavonski Brod Gajna.