Eto, već u Apostolskoj konstituciji Gaudium et Spes iz 1965. godine (dokument II.
Eto, već u Apostolskoj konstituciji Gaudium et Spes iz 1965. godine (dokument II.
Među uzrocima ateizma »Gaudium et spes« nabraja tri temeljna uzroka: moralni uzrok, kritičku reakciju protiv religija kao i moderni društveno-kulturni kontekst koji svakako ne pogoduje već zakriva spoznaju Božjega otajstva.
»Gaudium et spes« (br. 19) podsjeća da »mnogi naši suvremenici uopće ne uviđaju intimnu i živu povezanost s Bogom ili je izričito zabacuju, tako da ateizam treba ubrojiti među najteže pojave našega vremena«, dok Katekizam Katoličke Crkve (br. 2123 i sljedeći) isprva podučava da »bezboštvo« ili »ateizam« označuje vrlo različite pojave: »Jedan mu je čest oblik praktični materijalizam, koji svoje potrebe i težnje omeđuje unutar granica prostora i vremena.
Mladež treba na vrijeme i na prikladan način poučiti i to najbolje u krugu same obitelji o dostojanstvu bračne ljubavi, njezinoj zadaći i njezinom izražavanju: tako da će, odgojeni u čistoći, moći u svoje vrijeme nakon čestitih zaruka poći na vjenčanje (Gaudium et spes 49)
Doduše, to tijelo nije dalo na svjetlo jedan dokument kao što je »Gaudium et spes - Radost i nada«, ali se upravo taj vrlo važni dokument puno puta pozivao na ono što je učinilo Tajništvo za jedinstvo kršćana.
Pavao VI. kreira ga i kardinalom 26. lipnja 1967. Kao nadbiskup sudjelovao je na Drugome vatikanskom koncilu (1962. - 1965.) pruživši važni prinos u izradi konstitucije " Gaudium et spes ".
Neki drže kako je taj dekret prevladan Drugim vatikanskim koncilom, premda dokument Gaudium et spes osuđuje ateističke i materijalističke doktrine.
Prvoga dana dr. Aračić je govorio o temi »Kontekst nastanka i važnost Pastoralne konstitucije ' Gaudium et spes '«.
Prema konstituciji »Gaudium et spes« novo usmjerenje Crkve eminentno je antropološko.
»Gaudium et spes« govori o Crkvi u suvremenom svijetu započinje govorom o dostojanstvu ljudske osobe, naglasio je Dugalić te je tijekom predavanja nastojao dati odgovor na pitanja: zašto govor o ljudskom dostojanstvu; ima li govor o ljudskom dostojanstvu mjesta u svećeničkoj navjestiteljskoj i propovjedničkoj službi te pridržava li se svećenik tog govora u svome životu.
To potvrđuje i II. vatikanski sabor u svojoj pastoralnoj konstituciji Gaudium et spes kad kaže da ' tko god slijedi Krista, savršenog čovjeka, i sam postaje više čovjekom '.
Pred tim prizorom ljude " spopada nemir te su rastrgani između nade i tjeskobe " (konstitucija Gaudium et spes, 4) i sa zabrinutošću pitaju: što će biti od čovječanstva i stvorenog svijeta?
Iako su mnoge č injenice života i zablude našega doba potkrijepljene upravo crkvenim saznanjima i spoznajama, osobito konstitucijom Gaudium et spes, Crkva kasni u realizaciji takvih zaklju č aka.
Vatikanski Sabor, Gaudium et Spes, 36,3).
Ljudski život počinje začećem, tako stoji u 51. poglavlju dokumenta »Gaudium et spes« Drugoga vatikanskog koncila.
Terorizam, koji je samo podmukliji način ratovanja, Crkva izričito osuđuje kao i rat općenito o kojem govori u konstituciji »Gaudium et spes« II. vatikanskog sabora.
U pastoralnoj konstituciji »Gaudium et spes« Crkva ispovijeda i prihvaća zadaću da će sve poduzeti kako bi svaka vrsta diskriminacije u društvenim i kulturno-ljudskim pravima radi spola osobe nestala i kako bi ženama bilo omogućeno prihvatiti onu ulogu koja odgovara njihovu ženskom biću, njihovoj vlastitosti kao čovjeku-ženi.
Ako nas danas kritiziraju, a kritiziraju nas, upitajmo se iskreno nije li to je zato što smo zaboravili da je i to jedan od bitnih elemenata našeg biti kršćani, kako to prekrasno izražava Drugi vatikanski sabor na samom početku pastoralne konstitucije Gaudium et spes kad kaže: Radost i nada, žalost i tjeskoba ljudi našeg vremena, osobito siromašnih i svih koji trpe jesu radost i nada, žalost i tjeskoba također Kristovih učenika, te nema ničega uistinu ljudskoga a da ne bi našlo odjeka u njihovu srcu.
Postavke za teologiju riječi Božje nalazimo kod teologa kardinala Waltera Kaspera koji je govorio o tome prigodom 40. godišnjice konstitucije »Dei Verbum«: »Tek je pastoralnoj konstituciji ' Gaudium et spes ' uspjelo predstaviti da od Isusa Krista i njegove riječi pada svjetlo na stvarnost; od Krista je osvijetljeno i posljednje određenje čovjeka, smisao njegova života, ali i zagonetka boli i smrti (GS 10, 22, 32, 45 i dr.).
Vrlo konkretno o toj službi govori Koncil u Pastoralnoj konstituciji Gaudium et spes.
Zagonetka ljudskog položaja svoj vrhunac dostiže pred smrću, ističe saborski dokument »Gaudium et spes« (br. 18).
Šire odredbe se mogu pročitati u« Lumen Gentium »broj 11 i 35.,« Gaudium et spes »broj47-52. Na što bi trebalo svratiti pažnju?
Usto, događa se nešto na što je kao moguću negativnu pojavu ukazao i II. vatikanski sabor u dokumentu »Gaudium et spes«: »Nije malen ni broj onih koji se ne ustručavaju da izbjegavaju opravdane poreze i druge obaveze prema društvu služeći se pri tom raznim smicalicama i prijevarama.« A to posebice dolazi do izražaja na području radnih odnosa kroz višemjesečno neisplaćivanje zasluženih plaća radnicima, te kroz neshvatljivo toleriranje raznih vladinih tijela neplaćanja tvrtki raznih doprinosa, posebice onih u vezi s mirovinskim osiguranjem, čime se ugrožava i budućnost radnika.
Na tu trajnu i nedovršenu ulogu podsjeća koncilski dokument, pastoralna konstitucija Gaudium et spes po kojem je Koncil obvezao Crkvu i teologiju na budno i mudro prepoznavanje i tumačenje znakova vremena u svjetlu evanđelja te stoga njegov narativno-analitički i pastoralno-parenetički izričaj prevladava u autorovim teološkim analizama.
Karol Wojtyla je sudjelovao u izradi saborske konstitucije Gaudium et spes (Radost i nada), što mu je, kako je zatim više puta naglasio, poslužilo kao kompas u vođenju Crkve.
Budući da je ovdje riječ, među ostalim, također o BRAKU, OBITELJI, DJECI podsjetit ću kako Katolička crkva gleda na SVETOST BRAKA i OBITELJI (prema dokumentu 2. VS Gaudium et spes, br. 48):
To doduše načelno čini i Crkva našeg vremena s najvišeg mjesta, na Drugom Vatikanskom saboru (Gaudium et spes, br. 4), ali čini se da je u Crkvi premalo ljudi koji bi ozbiljno uzimali ta upozorenja.
U koncilskom dekretu " Nostra aetate " ustvrđeno je da Crkva " osuđuje svaku mržnju, progone i sve izražaje antisemitizma i ksenofobije usmjerenih protiv Židova u svakom vremenu i od bilo koga ", dok se u pastoralnoj konstituciji " Gaudium et spes " jasno ističe da " svaka diskriminacija u temeljnim pravima osobe na društvenom ili kulturnom polju, ili zbog spola, rase, boje kože, društvenog položaja jezika ili religije mora se prevladati i ukloniti jer se protivi Božjoj nakani " (GS br. 29).
Pavao VI, enciklikom " Populorum progressio " potvrđuje načela izražena u " Gaudium et spes " i 1. svibnja 1969. potpisuje Međunarodnu konvenciju o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije.
U uvodu teme don Kaćunko je istaknuo da su vjernici laici dokumentom Gaudium et spes Drugog vatikanskog koncila pozvani na angažman u politici u cilju promicanja mira i izgradnje zajednice naroda.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com