Kao da Gazali, Farabi, Avicena, Averroes i Ibn Haldun nisu bili prožeti Aristotelovom mišlju

Kako se autor referiše na filozofe građanske orijentacije, volio bih da, u cilju stvaranja sveobuhvatnije slike, valorizuje i filozofe duhovne orijentacije kao što su Al Farabi, Al Kindi, Al Gazali, velikane filozofije, koje su mnogi pođonili bez navoda.

Gazali tvrdi da, novac, sam po sebi, nema nikakvu korist ni vrijednost i ovu tvrdnju obrazlaže upoređujući novac sa slovima abecede.

Za razliku od konvencionalne ekonomske teorije koja definira novac kao robu sa specifičnim svojstvima i prihvata kamatu kao logičnu i opravdanu, Gazali predstavlja islamsko shvatanje po kojem novac nije roba jer ne gubi od svoje vrijednosti tokom vremena, kao takav ne može se iznajmljivati niti pojavljivati u razmjeni kao vrijednost s obzirom da je on mjera svih drugih vrijednosti, a ukoliko bi se ipak tretirao kao i sve druge robe onda bi se odvraćao od upotrebe za koju je namijenjen.

Gazali su me i gazali, sve dok me nisu izgazili, a na pamet im nije padalo da me je možda samo povremeno trebalo prebaciti preko štange u dvorištu i nježno " isklofati " onim pletenim, starin skim kloferom, malo me provjetriti, pa da opet zablistam u punom sjaju.

Ima je svuda oko nas, sve o tome znamo i vidjesmo, a i nije da nismo i " sami gazali "; ipak čovjeka iznova povuče gorespomenuti iskon da podlegne opscenom voajerskom iskušenju, samo ako mu je zajamčena diskrecija.

E da, odose nam Ibn Sina i Gazali u ateiste.

Tu čemo nači bit misli židovskih mistika kao što su Salomon ibn Gabirol, muslimanskih teologa kao što su Muhasibi, Misri, Ragib Ispahani ili muslimanskih sufija kao što su Halladž, Gazali, Ibn ' Arabi u Egiptu, ili još besmrtan Dželaluddin Rumi u Perziji; kod krščana kao što su Meister Eckhart, Terezija Avilska i Ivan od Križa ili još Toma Kempenski, autor knjižice " Nasljeduj Krista ".

Gazali i drumski razbojnici Imam Gazali u mladosti je napustio rodni Tus i tragajući za znanjem nekoliko godina proveo je u Nišaburu, gradu koja u to vrijeme bješe središte znanosti i okupljalište učenjaka.

Kad odluči da se vrati u svoj rodni kraj, Gazali spakova sve svoje knjige i pridruži se jednom karavanu koji je krenuo kroz Horasan.

Najbolje bi bilo da malo porazmisliš o svojoj učenosti Imam Gazali kasnije je kazivao: Savjet koji mi je otvorio oči i naučio me da ispravno razmišljam dobio sam od jednog drumskog razbojnika

Gazali je jedan od najpoznatijih muslimanskih u? enjaka, mislilaca i mistika.

Nakon što se preobratio na mistiku, oslobodio je ortodoksiju njezinog uko? enog stava prema mistici.? ovjek, kaže Gazali, treba zapravo na ovome svijetu, korištenjem svojih tjelesnih? ula, ste? i stanovitu spoznaju o Božjim djelima i, tako posredno i o Bogu Samome. Gazalijeve misli nisu ostale bez odjeka na zapadu jer, po mnogima, vrhunac islamske misti? ke doktrine doseže svoju puninu u osobi Gazalija.

Tako sam i ja krenuo, jedan post-dva posta pa te uvuku i na kraju jednostavno shvatiš - Senna je vozio tačke i pobjeđivao a Schumachera je Jeal Luc Picard navigirao iz 23. stoljeća sa pogodom na sva 4 i čudom ostalih naprava koje su samo na Benettonu bile i jedino su oni varali uz to da su ga gazali vozači sa 3 sekunde sporijim bolidom

Još davno islamski učenjak Gazali je isticao da učitelj ne smije potcjenjivati druge znanosti i znanosti kojima se bave drugi učenjaci (značaj multidisciplinarnosti), a učenjake/učitelje opisao kao one koji svojim znanjem usrećuju i druge i sebe.

Došao jedan stariji ef. na ispit. (kako je ova reforma obrazovanja stare diplome su nevažeće) Pita njega profesor: - Znaš li ti koliko je Imam Gazali napisao djela?

šejh Hamid el-Gazali je pred kraj života naišao na jednog čovjeka koji mu je rekao da ne zna ništa... tada je Gazali otišao u Damask u bijelu džamiju i tu proveo ostatak života kao " praktični sufija " ali opet je umro sa Buharijinom zbirkom hadisa na grudima... a Gunju već čitam... 2,3,5 - o izdanje imam... pa sad čitam drugo... otkrivanje velova imam ali je još nisam počeo da čitam...

Treba da se zna da mnogo ugledne uleme, kao što su: Imam Taberani, Šejh Muhammed El-Gazali, Abas El-Akad i mnogi drugi uglednici, nisu prihvatili neke hadise koje su prenijeli Buharija i Muslim. prikaži cijeli komentar

Ukoliko je Einstein nešto kazao, to mora biti istina, no ukoliko su nešto kazali Gazali ili Mula Sadra, onda je to neznanstveno, hoće se reći pogrešno.

Na primjer, Algazel (al-Gazali), učitelj iz jedanaestog stoljeća i jedan od najvećih islamskih mislilaca, piše kako bitna narav Božja nadilazi sve što je razumijevanju podložno.

Najspretniji od igrača, u određenom trenutku, uspijeva izbiti kapu i tada nastaje " CIDA " kape od jednog do drugog igrača koji su je nabijali i gazali u krug po livadi.

Na osnovu ovih Kur anskih stavaka i govora Poslanika, veliki islamski ucenjak Gazali je rekao da je obaveza svakom muslimanu da upozna ove srcane i dusevne bolesti i da se ocisti od njih.

Jest.Ali Gazali je živio davno i danas je štošta još spoznato što on nije znao

Jer da si procitao - nesuvislost filozofije - nasao bi, u djelu gdje se gazali osvrce na problem terminologije, da filozofi imaju odredjene terminologije kao sto su logika (sa svojim podvrstama), - esencija -, metafizika, geometrija, artitmetika itd

Da li je Gazali bio fakih koji se bavio pravom vezanim za upravu, administraciju i državu

Muhammed el Gazali je kao prvi izdvojio karakteristike tog puta i nazvao tu sada već naučnu disciplinu " tesavuf ".

Rekoh ti vec Parsifale (izvini na pogresnom pisanju tvog nicka, ne radim to namjerno) da problem nisu pitanja, cak sto vise interesantna su, iako ne bash tako ' revolucionarna '. No, hajde sto izmisljas toplu vodu, vec me ' ubada ' u oci to sto SVOJIM predrasudama dajes neki navodni legitimitet, tj da odredjeni stavovi pripadaju krscanskoj ili muslimanskoj teolosko-filozofskoj misli.Ja kako rekoh ne mogu govoriti u ime krscana, iako se npr. stajalista nekih krscanskih i islamskih teologa/filozofa poklapa (npr stajaliste Al Galazija i Tome Akvinskog). Gazali je pak jednom rekao da prije nego sto se krene sa opovrgavanjem necijeg misljenja (u ovom slucaju to je bilo misljenje filozofa) treba ga dobro ispitati i upoznati.U tu svrhu napisao je u svom djelu Makasid al-falasifah (Filozofski ciljevi) detaljno obrazlozenje svih prijasnjih filozofskih misljenja.Kasnije je u djelu Tahafut al-Falasifa (nesuvislost filozofije) izlozio svoju kritiku filozofije i filozofa (posebice Aristotelovu filozofiju)

Normalno je da islam, krscanstvo imaju dodirnih tacaka, i ne samo to nego da i grcka filozofija i ove dvije religije imaju dosta toga slicnoga.Medjutim ima medju ovim religijama znatnih razlika.Moze se reci da je misljenje Al Gazalija i Akvinskog slicno po pitanju poimanja vremena, ili po nekim pitanjima ovog svijeta.Ovo je josh normalnije ako se uzme u obzir to da ih obojicu na neki nacin veze Ibn Rushd.Naime Rushd je napisao kritiku Gazalijeve ' nesuvislosti filozofa '. Knjiga kritika se zove ' nesuvislost nesuvislosti '. U ovoj knjizi Rush nastoji da opravda Aristotelovo glediste, korigujuci Al Gazalija i to po pitanju shvatanja Aristotela.Moze se reci da Ibn Rush reintepretira Aristotela (kojem se divio i kojeg je smatrao ' svetim '). Ova knjiga je kasnije prevedena sa arapskog na hebrejski i latinski.Sami prevodi su doduse imali odredjenih ne namjernih greskaka koje cesto nastaju kada se djela prevode sa ' nesrodnim jezicima ' (ovo mislim na prevod sa arapkog na latinski). Izmedju ostalog Akvinski je imao jaku zelju da obori ovo Rushdovo stajaliste (odnosno aristotelizam), pa i mnogi muslimani jer su u njemu nalazili nesto sto se sa stanovista religije smatralo nevjerstvom (kao npr. to da se tijelo nece prozivjeti na sudnjem danu). Ali mislim da su ovi napadi bili dobrim djelom neopravdani i nastali su iz nerazumjevanja onoga sto je Rush htio reci.Npr. on jeste govorio da tijelo nece biti prozivljeno na onom svijetu, ali mislio je na ovo tijelo koje mi imamo; naime on je smatrao da cemo na drugom svijetu dobiti ' drugo tijelo '... No, kako rekoh losi prevodi su dobrim djelom razlog ne shvatanja Ibn Rushda.Uglavnom Akvinski je bio upoznat da je Rush ' nesuvislost nesuvislosti ' napisao kao kritiku gazalijevog djela, a bio je upoznat i sa Gazalijevim misljenjem (i to nije ni krio). Uglavnom sasvim je ' normalno ' da ova misljenja i ove rasprave imaju dosta zajednickog, ali ima i sustinskih razlika koje su donekle bile zasluzne tome da su se krscanski mislioci vise vezali za neoplatonizam, dok su muslimanski mislioci (vecinom, iako je bilo izuzetaka poput Ibn Sine) vecinom vezali za aristotelovu filozofiju.Ok, niti jedni niti drugi nisu doslovno sljedili ove filozofe, vec su njihove ideje reintepretirali, odnosno prosirili ili prilagodili svome vjerskom ubjedjenju.Opet velim ovdje je donekle izuzetak Gazali koji se uopsteno okrenuo na kritiku filozofa, i to kritiku vezanu za metafizicka pitanja.Po ' kritici razuma ' (odnosno logike) dosta slicnosti ima izmedju Gazalija i npr.

Pogresno si me razumio.Ja nisam rekao da Aristotel brka ' vremenitost ' i ' vjecnost ', i potpuno je tacno ovo sto ti govoris da je Aristotel rekao o vremenu.Ja sam samo rekao da je ovaj argument, da je vrijeme vezano za kretanje, Al Gazali suprostavlja samim filozofima.Naime Aristotel uzima da vrijeme jeste popratni fenomen kretanja, u isto vrijeme Arostotel uzima da je svijet vjecan.Sve ovo zapaza Gazali, i filozofski argument o ' vremenu ' suprostavlja tvrdnji o ' vjecnosti ' ovog svijeta.Al Gazali je naime pisao o ' nesuvislosti ' filozofa, i u toj knjizi uopste ne raspravlja sa stajalista teologa (ne uzima religijske izvore, kao sto je Objava). On naime pokazuje nesuvislost filozofa, koji svojim tvrdnjama sami sebi oponiraju, i ovim daje kritiku filozofije i to samo onog dijela koji se bavio metafizickim pitanjima

Problem kod Aristotela jeste da je on smatrao ovaj svijet ' vjecnim '. Njegov odgovor ' kako je bilo ono prije ', sto je vezano za pra uzrok, je otprilike da se ono ' prije ' odnosni na ono ' kasnije ' kao sto se ' permisa ' odnosi na ' zakljucak '. Na ovaj nacin on je pokusao da ' prije i kasnije ' stavi u metafizicki kontekst, a ne u vremenski (kako bi i dalje ostao na misljenju da je ovaj svijet vjecan)..... Kariguj ako grijesim po ovom pitanju u vezi Aristotela.U Platona nisam toliko siguran, pa ne mogu nista reci o tome, no u sustini Al Gazali je imao nesto drugacije misljenje i nije bio zadovoljan ovom ' metafizickom ' zackoljicom o ' prije - kasnije ' (odnosno o ' permisi ' i ' zakljucku ') To da je Aristotel svijet smatrao vječnim nije bio nikakav problem nikome, dok se nisu pojavili ' ' filozofi ' ' koji su jedan mit o stvaranju uzeli preozbiljno, kao božansku objavu.