ovaj, najprije za kolegice, jer ekipe su u bakuu, tam negdje na eurosongu, pa ovaj... mislim hrt-ove... SOCAR jer velika kompanija naftaška i plinska, imaju ugovore i poslove sa 11 ostalih kompanija, ili i više. pa kaj se čudite za mol mađarski, što mu ga je ušao, ne? 47 % gdp-a azerbejđanci dobiju iz nafte i plina. ali nije to bitno, NEGO JE ZA OSTAVITI DOJMA NA ŠLAMPU VAŽNIJI ŠARMANTNI I SA VELIKOM PLAĆOM, ASTRONOMSKOM, ROVNAG ABDULLAYEV, PA JOŠ DOK STE TAMO DA SE NAĐETE NA... HM, NA KAVI, RECIMO TO TAKO. 80 % nafte je ionak proizvedeno sa stranim partnerima i partnericama, to su one " oil sisters " kak ih zovu. eto tako i je i sanader zamislio, proizvodit sa aniko, suzy i ildiko (ovo zadnje mi ne diraj, to mi je sveto). world economic forumu su također rlo zanimljivi azerbejđanci. još samo da cure " naše " ne kradu tamo. i to je specijalni rat protiv ovog naroda, samo što ga mnogi još ne kuže, to tiho blaćenje. adresa za cure sa hrt-a, mnoge i mnoge, [email protected], ili možda [email protected], telefonček bi bil 994125210332. telefon imaš i u berlinu, ako tko jest tamo i prodaje spiku o germanskom hrvatstvu, 0302191613, ambasada, he, he. u veleposlanstvima je malo teže, tam šlampa otkvačena nemre proizvesti dojam.

Ukrajinski vojni proračun za 2012. biti će za 30 posto veći u odnosu na prošlu godinu i kretat će se oko 2 milijarde USD ili 1.1 posto GDP-a, objavilo je obrambeno ministarstvo.

Vaga mora ima takve pomoćne uređaje za opterećivanje gradivom, koji se važu, da pri normalnom radu ispunjava zahtjeve u pogledu GDP-a.

Točno se vidjelo, od 2000. do danas kak su se najprije politikanti izredavali u studijima na Prisavlju, zatim bogati HUP-ovci, potom manageri (po mogućnosti bogat i zgodan i da ostavi broj mobitela), a onda su došli Mamićevi, Štimcevi i tak... A SVE TO NA LEĐIMA IZMORENOG NARODA OD KOJEGA ŽIVE U MEDIJIMA KAO PARAZITI I LAKO JE KADA ULICA NIŠTA NE ZNA... kada je godinama držite u toj antieruditivnoj pokornosti... iako bi se sa više informacija svima pomoglo i moglo bi se više novih znanja stvarati... uzmete američke novine o ekonomiji i burzama, uzmete EU-godišnjake i Integration, uzmete Factsa, Focus ili Spiegel, nekoliko talijanskih i francuskih magazina i gledajte kako to uvesti u kolumne i komentare, a ne domaće seljačke spike kratkog daha od kojih koristi nema narodu i ulici, a ustav i narod su valjda svetinja, ne z-brda-z-dola kumice na visokim plateau-sandalicama koje jure gradom i događaju se u nekakvim svojim seljačkim filmovima... i sad izađi na ulicu i napravi anketu... pitaj tko su Axel Weber, Jean Claude Trichet i slični... i nitko ništa ne zna o tim ljudima, a još manje o interesima tih skupina... isto tak se grešilo što HRT nikada nije pokazala kompletan posovni put pojedinih poslodavaca i uspješnih tvrtki, totalno... kroz sve etaže i postupke, a ne ga dovesti u studio i onda on pokaže kak je visoko, a ne znaš zašto i kako i dobije se osjećaj da je napredovanje u Hrvatskoj nekakvo Tuđmanovo čudo koje se preko noći dogodi, uz pomoć nekakvog Gospinog ili Mammonovg " thingamajica " ili vražjeg " gadgeta " ili gimiksa... što u bitnome apstrahira i deracionalizira društvene situacije i one nam dolaze kao slike iz magazina, a morale su biti živi, operativni PROIZVODNI KONTINUITET ILI JEDNOSTAVNO DOBRO KONTROLIRANI RAST SISTEMA I GDP-a.

Da se danas odluče djelovati, zemlje EU-a, na primjer, trebale bi u sljedećih pedeset godina godišnje izdvajati jedan posto GDP-a da udovolje zahtjevima održivog smanjenja globalnog zatopljenja.

Prilagodba Europskoj Uniji nalaže nam kako se trebaju organizirati proizvođači i koliko našeg GDP-a možemo trošiti kao potporu poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Lion Queen je vjerojatno mislila na to da razvijene zapadne zemlje imaju manji rast GDP-a, dok zemlje u razvoju i tranzicijske zemlje u pravilu imaju veci porast.

No, to nikako ne znaci da je rast naseg GDP-a zadovoljavajuci, dapace, ove godine je tek podnosljiv (4,7 %), dok bi se za dostizanje europskog standarda trebao znacajnije povecati.

To znači da deficit ne smije prijeći limit od 3 posto GDP-a i da maksimalan odnos duga u odnosu na GDP smije biti 60 posto.

Ali, zauzvrat, pakt se učvršćuje na pitanju duga - jako će se paziti da on ne prijeđe 60 posto GDP-a (tu će problema imati neke nove članice, pogotovo Mađarska i Češka).

Trošak ceste je otprilike 1,5 milijardi eura i objavljeno je da će biti sagrađena do 2005., što znači da će njena izgradnja dosegnuti oko 2 posto godišnjeg GDP-a, stoji u pismu.

Hrvatska je komunisticka zemlja, 50 % GDP-a trosi drzava.

Komisija je istaknula primjer odbacivanja zahtjeva portugalskog EDP-a i talijanskog ENI-ja za preuzimanje GDP-a čije bi spajanje značajno otežalo nastup novih konkurenata na portugalskom tržištu električne struje, podsjećaju u Bruxellesu.

Kad je S. T. već toliko pametan, neka kaže koliko GDP-a Italija dobija od turizma, a koliko od industrije?

GDP ponovljivosti jednaka je apsolutnoj vrijednosti GDP-a pri opterećenju danome u čl. 10. i 11. ovoga Pravilnika.

Predloženi vojni proračun predstavlja 3,3 % američkog GDP-a i najveće je realno povećanje još od Reaganova doba (1985).

% od GDP-a, u 2006. godini

I na kraju gospodin Mimica procjenjuje kako će uloga hrvatskih lobista biti značajna u području djelovanja na korištenju europskih fondova, koji će ulaskom u EU nositi Hrvatskoj maksimalno 4 % GDP-a, no povlačenje nije zagarantirani iznos već ovisi o kvalitetnim projektima.

Ništa, kaže Vanja, Milanović nije znao koliki je rast GDP-a sada ni kolika je pokrivenost sindikalne košarice za četveročlanu obitelj prosjećnom plaćom.

Svjetska banka predviđa da će Afganistan razviti rudarsku industriju i generirati dovoljno vlastitih prihoda kako bi se dostigla pozicija gdje će godišnji proračunski manjak biti spušten na 7,2 milijarde dolara, odnosno 25 posto GDP-a, i to u roku od jednog desetljeća.

Radi se o ozbiljnom raskoraku, pogotovo ako se uzme u obzir kratkoročna prognoza da će nakon preuzimanja sigurnosne odgovornosti 2014. taj manjak iznositi više od 40 posto GDP-a.

Ostvaren je relativno zadovoljavajući rast GDP-a oko 4,5 posto, što je u rangu tranzicijskih zemalja, osim onih najbrže rastućih kakve su Estonija, Slovačka, Litva.

Ako gledamo svjetsko tržište broj 1, možete vjerovati da su banke na putu oporavka, da je dodirnuto dno pada cijena na tržištu nekretnina, da je pad GDP-a od 6,1 % u prvom tromjesečju dobar znak, da stimulansi djeluju, da gomile prezaduženih potrošača samo što nisu krenule u nezaboravne šopinge svega i svačega, ili da budem ironičan, da zaduživanje vodi u prosperitet, a ratovi do mira.

Godine 1998. za socijalnu pomoć i socijalnu skrb Hrvatska je potrošila 1,4 milijarde kuna ili oko 1 % GDP-a, a 2000. godine 2,046 milijardi ili 1,3 % BDP-a.

Prema podacima MMF i Svjetske banke, zemlje sjevernog Mediterana imale su 2009. izrazito negativan rast, dakle pad svog GDP-a. 2010. je počeo oporavak, a prema projekcijama MMF-a 2011. godine oporavak je nastavljen, osim u Grčkoj i Portugalu.

EMFTA, neovisno o realizaciji, odnosno o obliku i stupnju integracije, sa 800 milijuna stanovnika i 25 posto svjetskog GDP-a može postati ključni ekonomsko-politički faktor u svijetu.

A znamo kako i prije a i danas Srbija ima tek oko 60 % GDP-a u odnosu na Hrvatsku.

\ Uz uvjet da opsežni paketi mjera dovedu do postepenog poboljašanja situacije na financijskim tržištima i globalna ekonomska aktivnost se oporavi u 2010., može se očekivati rast GDP-a od 1,2 posto \, zaključili su stručnjaci Bundesbanke.

Ukupni izdaci za socijalnu zaštitu nezaposlenih u Hrvatskoj iznosili su 1998. godine 0,4 % GDP-a.

Između ostalog to je fleksibilizacija radnog zakonodavstva, prikazivanje države kao ekonomski neracionalnog subjekta te iz toga izvođenje nužnosti nastavka procesa privatizacije (između ostalog i velikih sustava solidarnosti mirovinskog, zdravtsvenog, obrazovnog..), fantazma o samoregulirajućem, pravednom i efikasnom tržištu (drugim riječima što veća deregulacija), orjentacija na stabilnost tečaja i cijena (kod nas je taj cilj u ekonomskoj politici uvijek ispred cilja pune zaposlenosti, dok recimo u Americi Fed tečaj dolara uvijek postavlja u funkciju povečanja zaposlenosti, GDP-a itd), smanjenje državne potrošnje i socijalnih prava, individualizacija rizika..