U 14. i 15. st. uočljivo je postupno zamjenjivanje genitiva negacije akuzativom (npr. ne imate vidêti me, ničtože ne otvêĉavaše i sl.), iako se u cjelini može reći da se sve do kraja crkvenoslavenskoga razdoblja genitiv negacije razmjerno dobro čuva.

Kao izrazite sintaktičke osobitosti toga idioma autor izdvaja uporabu slavenskoga genitiva uz negaciju, pojavu tzv. historijskog imperativa i tzv. historijskog infinitiva, koji je sve rjeđi (uspe u lonac pa kuvati), uporabu bezličnih rečenica, fakultativnu uporabu socijativa bez prijedloga, veze za infinitiv te veze bez da, dosljedno razlikovanje padeža mjesta od padeža cilja kretanja.

Luksuz poput genitiva ili dativa, koji je nama tako trivijalne naravi njima je stran i dalek pojam.

On se je 1990. zubima i noktima borio prvo da u nazivu televizije Hrvatska ne izađe iz znamenitog " hrvatskog genitiva ", a onda i protiv grba na zastavi jer to " nije moderno ".

I to za članak u Hrvatskom tjedniku Izlazak iz genitiva.

Deklinaciju imenica toga idioma obilježava konzervativizam i nesklonost novinama, što se očituje u kratkoj množini jednosložnih imenica muškoga roda (voli) i u starim nastavačnim morfemima genitiva, dativa, lokativa i instrumentala mn. svih rodova.

Podrobniji članak o temi: Riječka filološka škola Svojstvuje ju nastojanje za uvođenje tzv. slavenskog ili kratkog genitiva množine te starijih jezičnih oblika u književni hrvatski jezik.

Junački ne puštamo ni vodu niti krv, a uvijek smo u pički materinoj), a napisan je urbanim lokalnim riječkim idiomom (najprepoznatljivijim kod genitiva, dativa i akuzativa osobnih imena ili nadimaka npr. Borota, Čajotu i sl.).

Kao glavnu tezu koja bi tome išla u prilog navode Bečki književni dogovor iz 1850. godine na kojemu su predložni Vukovi jezični prijedlozi, primjerice onaj o pisanju imeničkoga genitiva množine za koji nalaže gramatički morfem a, i sada dolazimo do onoga još u ovom slučaju bitnijega zalaganje kod problema pisanja slogotvornoga r gdje se zalaže za bilježenje bez prethodnoga vokala jer, navodeći, narod tako govori, književnici istočnoga vjerozakona tako pišu, tako pišu i Česi, a i mnoge slavenske knjige na glagoljici tako su pisane.

Deklinacija je u bugarskom jeziku reducirana; padežni odnosi izražavaju se najčešće prijedložnim konstrukcijama, ponajviše prijedlogom »na«, uz koji ime redovito dobiva značenje genitiva ili dativa.

Ali je brodolom doživjelo naše nastojanje da izađemo iz genitiva koji nije krasio samo politički jezik u doba jugokomunizma nego i kvario hrvatski jezik u svim područjima, pa tako i danas.

6. provjere i potvrde osobne podatke i ocjene prva tri razreda. ako su potpuni i točni (ako ste zabunom potvrdili osobne podatke bez genitiva ili potvrdili četvrti razred u kojem još nema ocjena odmah se osobno javite ispitnoj koordinatorici da vam se to poništi)

Kuriozum je primjer profesorice Smiljane Rendić, koja je bila osuđena zbog članka " Izlazak iz genitiva ili drugi hrvatski preporod ", objavljenoga u lipnju 1971. u časopisu Kritika (jednome od zabranjenih).

Proces Smiljani Rendić usjekao se u kolektivno pamćenje hrvatske inteligencije i sintagma " izlazak iz genitiva " gotovo se terminologizirala kao oznaka za hrvatsko jezično i ne samo jezično oslobađanje i osamostaljivanje.

»No, ne smije biti zanemarena ni logika teološke sintakse i gramatike koja, na temelju novozavjetnoga grčkog jezika, genitiv Domini razumijeva na tragu egzegetskoga genitiva, koji nema posvojno nego eksplikativno značenje.

Redoviti profesor postao je 1960. U pedesetim godinama počinje sustavno proučavati dotada posve zanemarenu problematiku hrvatskoga jezika od preporoda prema kraju 19. st. (Borbe oko književnog oblika imeničkog genitiva množine u 19. stoljeću, 1957.; Osnovni problemi hrvatskoga književnog jezika u 19. stoljeću, 1958; Sporovi pri odabiranju govora za zajednički književni jezik Hrvata u 19. stoljeću, 1959).

Ni školovani glumci, a kamoli tko drugi - više ne znaju izgovoriti razliku između nominativa jednine i genitiva množine imenica ženskog roda poput " kuća ", " glava ", i sl....

Omogućena je evidencija darovite djece i djece s teškoćama Omogućen je odabir akademskih i stručnih naziva djelatnika iz baze Prilikom upisa učenika u ustanovu automatizmom se označava matična pripadnost ustanovi Omogućen je ispis potvrda o školovanju Glazbene škole Za glazbene škole omogućena je evidencija različitog matičnog broja učenika u ustanovi u ovisnosti o programu Omogućena je odvojena evidencija temeljnih predmeta za osnovne glazbene škole Omogućen je odabir matičnog programa za učenike koji se nalaze u više programa glazbene škole Postojeći web servis prilagođen je za prihvat podataka o završnom radu Proširen je web servis kako bi se dohvatili podaci o učeniku ovisno o pripadnosti ustanovi i programu u traženoj školskoj godini Otklonjena je poteškoća s nestajanjem genitiva imena roditelja

Bez genitiva, samo napiši " bančin službenik ".

Tamo gdje je IGH (Institut Genitiva Hrvatske) privatna tvtka.

Toga stajališta ne samo da su bili članovi Zagrebačke filološke škole, zatim svi oni koji su se desetljećima opirali jeziku »po Vuku«, uključujući i prevoditelje tzv. Zagrebačke Biblije, već i brojni zaljubljenici u jezik, kao što je bila novinarka Glasa Koncila Smiljana Rendić, koja je dugo ispaštala jer je 1971. objavila članak - odu hrvatskom jeziku - Izlazak iz genitiva.

Jedan od njih je i zanesenost potpisivanjem Novosadskoga dogovora 1954. U lipnju 1971. u č asopisu Kritika, br. 18. rubri č arica iznimne naobrazbe Glasa Koncila Smiljana Rendi ć (Split, 1926 Trsat, 1994) u č lanku Izlazak iz genitiva ili drugi hrvatski preporod piše: Torturu rastapanja hrvatskoga identiteta, torturu Novosadskog dogovora u kojemu je prisutnost hrvatskih jezikoslovaca bila samo č in o č ajne odgovornosti pred vlastitom nacijom, strahovito gorki pokušaj da se barem sprije č i posvemašnje i beš ć utno odlu č ivanje o nama bez nas, torturu apsurdnoga Novosadskog pravopisa koji je nevjerojatnim akrobacijama na silu od dva jezi č na osje ć aja i dva književna jezika pravio jedan, torturu koja nam je i samo ime materinskog jezika, jezika hrvatskoga, jezika koji za Hrvata nikakvo drugo ime ne može imati, mu č ila nenaravnom imenskom simbiozom kakve nema nigdje na svijetu, pa ni u imenima jezika mnogo sli č nijih nego što su hrvatski književni i srpski književni jezik. Usput budi re č eno, taj svezak č asopisa Kritika bio je zabranjen, a novinarka Smiljana Rendi ć poslije je osu đ ena na godinu dana zatvora i još na godinu dana zabrane javnoga djelovanja.

Tako se trebala i zvati, no kasnije joj je promijenjen naziv u skladu sa sveopćim strahom od genitiva.

Vlado Čutura je predstavio lik i rad Smiljane Rendić iznoseći sjećanja iz vlastite suradnje s tom novinarkom par excellence, kako po svojim znanjima i jezičnoj kulturi, tako po poznavanju novinarskih žanrova i cjelovitom pristupu temama te porukama koje je upućivala u esej " Izlazak iz genitiva ili drugi hrvatski preporod " tekstovima.

Autorica povijesnog eseja " Izlazak iz genitiva ili drugi hrvatski preporod "

Polazeći od psiholoških istraživanja kategorizacije ljudskih emocija koja uz osnovnu podjelu na pozitivne i negativne emocije kao bitan kategorizacijski kriterij navode i njihov intenzitet te viši ili niži stupanj aktivacijskoga potencijala (Shaver, Schwartz, Kirson O Connor 1987), ovaj rad pokušava u jasnu i nedvosmislenu vezu dovesti visokoshematične koncepte utemeljene na dinamici prostornih odnosa koji sjedinjuju različita specifična značenja pojedinih padeža (koncept ishodišta u slučaju genitiva, koncept usmjerenosti u slučaju dativa, koncept cilja u slučaju akuzativa i koncept paralelizma u slučaju instrumentala) s padežnim kodiranjem komplemenata glagola za izražavanje emocija.

Smiljana Rendić pisala je o izlasku iz genitiva jer ništa osim Matice nije bilo hrvatsko, sve je drugo bilo iz Hrvatske.

Zaposlila se potom u administraciji časopisa Pomorstvo, a 1972. g. prisilno je bila umirovljena, nakon što je bila osuđena za svoj članak Izlazak iz genitiva ili drugi hrvatski preporod, objavljen u časopisu Kritika 1971. godine.

Vrla predsjednica je među inim rečenicama izgovorila i jednu kojom je vrlo lijepo predstavila inventivnu uporabu genitiva u hrvatskom jeziku.

Što se genitiva tiče, ni tu stvari ne stoje loše.