U 5. stoljecu s istoka provaljuju Gepidi i Goti.

Ona obuhvaća arheološku ostavštinu brojnih naroda, plemena i etničkih skupina koje su u radoblju od 5. od 15. stoljeća nastavale, ili su se samo zakratko zadržavale na ovim prostorima (Huni, istočni Goti, Gepidi, Langobardi, Heruli, Avari, Kutriguri, Ugri, Mađari i dr).

Usred svega toga, Huni su oslabili te su ih naposlijetku porazili Gepidi pod vodstvom Ardarika u bitci kod dugo neidentificirane rijeke Nedao 454 g. gdje je Atilin sin Ellak poginuo.

Ovim područjem prolazili su u 5. i 6. stoljeću Goti, Gepidi, Langobardi.

U Posavini su se nalazila germanska plemena Gepidi i Langobardi, ali je poznato da su ipak sredinom VI vijeka panonski Slaveni prodrli pod vođstvom Langobarda Ildiga u oblast Venecije.

- Ostrogoti su prvi stradali koji se pod dominaciojm Huna pomjeraju zapadno i naseljavaju u Panoniji, zajedno sa Hunima - Gepidi se pomjeraju južno u područje Karpata do Dunava, i zapadno do rijeke Tise - Vizigote su Huni protjerali preko Dunava 376. god. a već 378. godine Vizigoti dižu pobunu i nanose teške poraze Rimskoj vojsci, i od tada gospodare Balkanskim poluostrvom, a 401. napadaju zapadno rimsko carstvo, pa i sam Rim 410. godine kojeg su poharali - Slaveni se takođe pomjeraju južno, uz obalu Crnog mora do Dunava, na oslobođeni prostor kojeg su napustili Vizigoti

Nakon ove bitke pojavljuju se Gepidi i Langobardi.

Od 4. do 11. st. kroz R. su prolazili Huni, Gepidi, Avari, Slaveni, Bugari, Madžari, Pečenezi i Kumani.

U svojoj radnji »Die Münzstatte Sirmium unter den Ostgoten und Gepiden« iz godine 1925. utvrdio je prof. Stefan iz Graza da su u njoj i kasnije kovali novce Istočni Goti i Gepidi.

On ih je svrstao u dvije grupe: jedna, koju su kovali Istočni Goti, i druga, koju su kovali Gepidi koji su Gote naslijedili u vlasti nad Sirmijem.

Opisao je tri komada i jedan fragmenat koje su kovali Goti, i sedam koje su kovali Gepidi.

Biše Goti, biše Oštrogoti, biše Scite, biše Vižigoti, i Sarmate, Svevi i Eruli, i Avari, Gepidi, Vandali; biše Slavi, Longobardi, Huni, i Sikambri i Krobati, Buni, i ostali nebrojeni višje, kojim posli ime prinadiše.

Atila je vojsku rasporedio tako da su se elitne Hunske jedince našle u sredini, Ostrogoti na lijevom krilu, a Gepidi na desnom krilu.

Primamljive ruševine, još uvijek odraz nekad značajne karike limesa, opljačkali su potom na prijelazu epohe i Gepidi, Langobardi te Avari, ostavljajući sve gradske objekte da u ruševnom stanju dočekaju srednji vijek.

Gepidi su bili uništeni kao narod.

375. POČETNO STANJE PRIJE DOLASKA HUNA - Slaveni se nalaze na području današnje Ukrajine i Bjelorusije - Vizigoti su u podunavlju, na području današnje Rumunije - Ostrogoti su na području današnje Ukrajine, uz obalu Crnog mora - Gepidi su u planinama, područje današnje Slovačke

Premda je slika vjersko-audorednih prilika franaekog carstva kako ju je opisao biskup Grgur iz Toursa (538 - 594) bila vrlo žalosna (narod je prigrlio kršaanstvo slijedeai primjer kralja i zbog vanjskog sjaja bogoslužja, a ne stoga što bi ga na to potaknula kršaanska propovijed) pokrštenje Klodviga predstavlja zaeetak kršaanske civilizacije na europskom tlu, odlueni udarac arijanizmu koji je vea prijetio da postane jedini oblik kršaanstva na europskom tlu (sva germanska plemena: Zapadni i Istoeni Goti, Vandali, Gepidi, Rugijci, Heruli, Burgundijci i Longobardi imali su svoje arijevske narodne Crkve), i " po svojim posljedicama jedan od najznaeajnijih doga? aja u svjetskoj povijesti ".

Od 473. do 504. istočnu Slavoniju i Srijem zaposijedaju Gepidi, a zatim pripadne Bizantskom carstvu.

Konglomerat plemena poznat kao Vizigoti u sljedeća dva stoljeća slijede Ostrogoti, Huni, Gepidi i Langobardi.

Od svih spomenutih barbarskih, uglavnom germanskih naroda, trajnog traga na prostoru Cibala ostavljaju samo Gepidi.

Gepidi i Goti su nekoć obitavali u Panoniji prije Slavena).

Gepidi su u to doba bili već toliko slabi da se Avari nisu ni morali mješati u borbu.

Gepidi razbijeni, Avari žele Sirmij, ali ih prestiže« Carstvo ».

Atila je svoje najbolje ratnike Hune postavio u središte složaja, lijevo krilo ustrojili su Ostrogoti, a desno krilo Germani i Gepidi.

Gepidi i Germani malo su isprednjačili, pa je na njih krenuo Aecije sa svojim legijama i tako središte pomaknuo na desno krilo.

Kunimundovi Gepidi su ratovali protiv Slavena na prostoru budućeg Erdelja.

Gepidi postaju gospodari istočnog dijela Panonske nizine.

Inače u imperiji hunski elemenat je bio samo neznatan, u toj su bili mnogo naroda (turanski, germanski/npr. ostrogoti, gepidi /, iranski/jasovi, oseti /, finnougorski, slavenski i mongolsko-tatarski)

Nakon 472/3. u nju su s druge strane Dunava prodiru Gepidi.

Gepidi ne posjeduju zapisanu povijesnu tradiciju.