S druge strane, suvremena sociologija s puno uvjerljivih razloga govori o modernom društvu kao " društvu rizika ", u kojem proizvedeni rizici ugrožavaju pojedince i ljudske skupine znatno više no vanjski rizici (Beck, 2001., Giddens, 2007.).

Anthony Giddens u Odbjeglom svijetu piše o Škotima koji uz svirku gajdi stupaju u tartanima pokazujući tako odanost drevnim obredima, no dodaje kako je, baš kao i mnoge druge tradicijske tvorevine, i ovo prilično kasna intervencija: kratki kilt izmislio je početkom 18. stoljeća jedan Englez, hoteći skrojiti nošnju pogodniju za rad od tipične gorštačke nošnje.

Ulrich Beck shvaća brak i obitelj kao zombi-instituciju, Anthony Giddens kao ljusku-instituciju lišenu nekadašnjeg sadržaja, a Zygmunt Bauman kao skup kratkotrajnih, labilnih veza.

Giddens globalizaciju shvaća kao ' ' kozmopolitsku demokraciju ' ' a Ulrich Beck u knjizi ' ' Društvo rizika ' ' (1986.) globalizaciju naziva ' ' drugom modernom ' ' koja stoji u opoziciji spram postmoderne.

Pri tome je ponovila tezu o domu kao najopasnijem mjestu za žene (A. Giddens), a da se nasilje sustavno niječe i reinterpretira.

mala nadopuna checkpoint charlie tvorac socijaldemokratskog " treceg puta " je engleski filozof i sociolog anthony giddens, danas jedan od najuglednijih zivucih sociologa i nekadasnji savjetnik tonya blaira. u danasnjoj krizi desnog neoliberalizma, nije preporucljivo tu njegova ideju " treceg puta " olako odbaciti u ropotarnicu povijesti kao ni marksa uostalom:) hrvatski " treci put " nema aspolutno nikakve veze sa tom giddensovom idejom, vec se koristi kao sinonim za neku trecu alternativu

Ova kriza je upravo ono na što je Giddens upozoravao sredinom 90 tih; dogodila se iz potpuno istih razloga kao ona 1929., no ovaj put njome će biti pogođeno mnooooogo više ljudi.

O identitetima se mnogo raspravlja, a neki autori naglašavaju da se porast interesa za identitetima djelomično može shvatiti kao reakcija na procese globalizacije i otpor prema homogenizaciji (Giddens, 1998; Harvey, 1989).

Dok Giddens iza različitih institucionalnih dimenzija globalizacije kapitalističke svjetske privrede, sistema nacionalnih država, vojnog svjetskog poretka i međunarodne podjele rada ne vidi ništa drugo do kulturnu globalizaciju, Hardt i Negri pripisuju regulaciju globalne razmjene jednoj novoj suverenoj, globalnoj moći Carstvu (Empire).

Čineći to, oni mogu destabilizirati ekonomije koje su se činile čvrstima poput stijene, što se i dogodilo u istočnoj Aziji.« (Anthony Giddens: Globalizacija)

Možda je najbolju analizu toga pružio britanski socijaldemokrat i sociolog Anthony Giddens, najbolje poznat kao guru Blairovog Lew Laboura, od sredine 90 - ih do danas.

Giddens je, kao nitko prije njega, uspio spoznati te procese.

Giddens) govori se da u odnosu na ranije vrijeme mladi danas kasnije stupaju u brak, da je viša stopa razvoda brakova, da se povećao broj samohranih i rekonstruiranih obitelji (s djecom iz ranijih bračnih veza), da je sve više je kohabitacija, ali da unatoč svemu tome institucije braka i obitelji ostaju.

Brojni značajni autori Giddens, Harvey, Soja, Sassen, Castells, Bauman i mnogi drugi, u centar svojih razmišljanja i istraživačkih aktivnosti stavljaju upravo fenomen hiperurbanizacije, nastanak globalnih gradova i urbanih područja.

Treći put jedan je od koncepata oživljavanja, odnosno stvaranja nove, takozvane umjerene ljevice što ga je ponudio guru nove britanske socijaldemokracije, Anthony Giddens.

Moj je kolega Anthony Giddens ovo imenovao smjenjivanjem tradicionalne politike kroz life politics.

Uz razabiranje globalno nepovoljne situacije u obitelji, film ima dostatnu mjeru krizno zaoštrenih pojedinaènih situacija s kulminacijama (npr. sa spoznajama o obitelji i moguæem ponašanju bliskih ljudi što ruše sliku svijeta mlade Alexandre Giddens, te s potezima koji imaju kobne reperkusije supruga, Bette Davis, ostavlja muža, Herberta Marshalla, umrijeti, ne dajuæi mu lijek).

A nthony Giddens ubraja se u one autore koji su početkom devedesetih stavili u pogon pojam globalizacije.

More than anything. They need affection, love, someone who will belong to them and to whom they will belong. Sljedeći prizor nas upoznaje s Miss Giddens kojoj bogataš, ujak djece, povjerava zadaću i odgovornost guvernante na svom seoskom imanju Bly.

Miss Giddens odlazi na selo na ogromno imanje s predivnim vrtom i kućom toliko velikom da domaćica Mrs.

Miss Giddens ugleda siluetu muškarca na vrhu tornja, u mračnom hodniku ženu koja prolazi i nestaje, zvukove iz dvorišta kao da netko muči životinju.

Vujićeva strategija predstavlja hrvatsku inačicu političke platforme britanskog premijera Tonyja Blaira koju je krajem 90 - ih osmislio sociolog Anthony Giddens.

Deborah Kerr uvijek je isticala da ulogu guvernante Giddens smatra ulogom svoje karijere.

U završnoj sceni u vrtu Miss Giddens prisili malog Milesa da prizna da kominicira i vidi Petera Quinta uslijed čega dječak u groznici pada mrtav.

Miss Giddens zatim poljubi njegovo beživotno tijelo u usta, ne na način na koji se ljubi dijete već na način na koji se ljubi muškarac.

Deborah Kerr je pitala redatelja misli li da Miss Giddens stvarno vidi te utvare ili je sve umislila i pomalo ludi iz frustracije.

Dakle, jesu li duhovi izazvali da seksualna frustracija Miss Giddens ispliva na površinu ili je seksualna frustracija Miss Giddens odgovorna za pojavu duhova?

Gotovo pornografska priča o prostom i prljavom pohotnom sobaru koju je zaveo čednu, obrazovanu guvernantu postaje izuzetno stravična jer Miss Giddens smatra da to dvoje iz drugog svijeta opsjeda djecu jer samo kroz njih mogu ponovno osjetiti svoje dodire.

Miss Giddens potječe iz velike siromašne obitelji, kćerka je vikara koja je zatomljivala svoju seksualnost a sada je izložena toj silnoj eruptivnoj energiji.

Clayton koristi taj motiv i usađuje nam sumnju da duhovi zapravo i ne postoje nego su plod frustracije Miss Giddens.