Uz pavlinski samostan na Kapeli, u Modrušu se spominje i franjevački i dominikanski samostan, a pretpostavlja se da je tu bila i glagoljska tiskara u kojoj su se tiskale prve knjige u Hrvata.

Najbogatiji je uopće, npr., glagoljskim (hrvatski jezik) i arabičkim rukopisima (arapski, perzijski, turski, hrvatski jezik); nedvojbeno su najvrjednije cjeline raritetna glagoljska i orijentalna, vrlo je velika i zbirka latiničkih, pa i ćiriličnih rukopisa.

O tome govori podatak da je prigodom svečanih primanja koje je Sir Phillips priređivao za svoje prijatelje naša glagoljska knjiga bila na posebnom mjestu izložena " za divljenje gostiju ".

Glagoljska pismenost doživljava u 14. i 15. stoljeću svoje zlatno doba.

Geitler je predavao nepunih jedanaest godina te održao dvadeset i jedan kolegij iz slavenske filologije i poredbene gramatike indoevropskih jezika, koji bi se mogli podijeliti u tri tematske cjeline 1. paleoslavistika (staroslavenski jezik, ćirilska i glagoljska paleografija, stari slavenski tekstovi), 2. poredbena indoevropeistika (litavski, sanskrt, grčki, latinski) i 3. poredbena slavenska gramatika.

Tako je 1999. godine u Londonu tiskana Fučićeva knjiga, a u Hrvatskoj - gotovo nepoznata Croatian glagolitic epigraphy tj. Hrvatska glagoljska epigrafika.

Radi se o engleskom prijevodu, preradi i dopuni novopronađenim natpisima, prijašnje studije Glagoljska epigrafika iz 1982. godine.

U sklopu sabora održane su i radionice Transliteracija i grafolingvistička raščlamba oporuke Jerke Kužinović iz 1734. godine (dr. Ivica Vigato, Sveučilište u Zadru), Glagoljska bašćina na svili (Renata Mladić, Udruga Glagoljaška mladež Zagreb), Glagoljica u nakitu (Ivana Ferenčak Zagreb) te Vez i glagoljica (prof. Đurđica Bottacco Jelenković).

Pozornost je usmjerio na zanemarene i krivo prikazivane teme: doseljivanje Slavena i Hrvata u Istru, prodiranje Hrvata u gradove i kaštele, rasprostranjenost po seoskome području, opstojnost hrv. kulture i dr. U Edinosti (17. I. 1926) je objavio raspravu Glagoljska liturgija u Istri, a dvije godine poslije u zborniku Luč (knj.

U Cilnicu se ulazi kroz velika vrata iz 1779. Tu završava Jozefina, najkraća veza Zagreba s morem preko Karlovca... Ovdje je katedrala (počeci iz XII. stoljeća), biskupsko sjedište, uskoci, glagoljska tiskara, Nehaj tvrđava iz 1558. Ovdje je do Drugog svjetskog rata bogoslovija u kojoj su se školovali budući svećenici.

Frane Krsta Frankopana u gradu Krku jednosatno predavanje pod naslovom Glagoljska baština od Istre do Slavonije.

U izvedbi je sudjelovalo šest plesačica koje su svojim pokretom ispisivali glagoljska slova ove svjetovne pjesme.

U dokumentima se spominju i dva glagoljska misala pisana glagoljicom za koje se danas ne zna gdje se nalaze.

Znanstvena djelatnost veoma je šarolika, ali ipak se mogu izdvojiti tri područja kojima je on posvetio najviše pažnje: odnosi s pravoslavnom Crkvom, povijest biskupija Senjske i Modruške ili Krbavske (napose onog dijela koji je ušao u sa stav Gospićko-senjske biskupije) i hrvatski glagolizam (hrvatska glagoljska kultura).

Uz glagoljska slova navedeni su i njihovi nazivi.

Naime, tada je pjevana prva glagoljska misa u nekoj hrvatskoj katedrali, za što je dozvola stigla izravno od Pape.

Vilogorac) ponudilo je autorove istraživačke (ali i literarno visokovrijedne) biser tekstove u poglavljima " Gradovi i mjesta ", " Glagoljska baština " te " Ljudi i sveci ".

Iz Huma su dva glagoljska brevijara koja se čuvaju u Zagrebu (Arhiv HAZU i NSK).

Tako je Ivica Vigato s Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru održao radionicu na temu Transliteracija i grafolingvistička raščlamba oporuke Jerke Kužinović iz 1734. godine; slikarica Renata Mladić na temu Glagoljska baština na svili "; Ivana Ferenčak Glagoljica u nakitu "; Đurđica Bottacco Jelenković Vez i glagoljica ".

Naša glagoljska pismenost i glagoljska tradicija su bitna nacionalna i kulturna obilježja hrvatskog naroda.

Od sienskih glagoljskih tekstova sama je obradila i objavila tekstove o sv. Nikoli (Još jedna glagoljska verzija legende o svetom Nikoli, 1987.), o sv. Jurju (Još jedan glagoljski fragment legende o mučenju sv. Georgija, 1989.), apokrifni tekst o Abrahamu (Još jedan glagoljski tekst apokrifa o Abrahamovoj smrti, 1990.), te glagoljski Lucidar, djelo nastalo prema latinskomu Elucidariju, vrlo popularnomu kompendiju srednjovjekovnoga enciklopedijskoga znanja autora Honoriusa Augustodunensisa s početka 12. stoljeća (Prijevod Lucidara Honorija Augustodunensisa u glagoljskom prijepisu, 2001.).

Glagoljska je knjiga i izvorište hrvatske književnosti.

Među nastupima na Hrvatskoj televiziji pamti se njezina serija od šest polusatnih emisija Glagoljska pismenost u Obrazovnome programu Televizije Zagreb (1980./1981.), te polusatna emisija Zagreb - riznica glagoljice u povodu istoimene izložbe 1978. godine.

Na sjevernom dijelu apside arapskim je brojevima ispisana 1559. godina, a uz nju su jedva vidljiva glagoljska ČFIB.

Prigodom Valierove apostolske vizitacije godine 1579. u saljskoj su župnoj crkvi bila 4 glagoljska misala i 4 časoslova.

Među tekstovima posvećenima radu i izdanjima njegove tiskare liturgijskim, priručnim i povijesnim djelima koja, kako je ocijenila, svojom tiskarskom ljepotom ne zaostaju za onodobnim bogatim latinskim liturgijskim izdanjima, osobito još valja istaknuti sintetske radove Mjesto Šimuna Kožičića u glagoljaštvu 16. stoljeća (1988.) i Kožičićeva glagoljska tiskara u Rijeci (1991.), a, dakako, i njezine uvodne članke koji prate ponovna izdanja djelâ Riječke tiskare.

Toj skupini radova pripadaju već naslovi Knigopečatanie glagoličeskim šriftom na territorii Horvatii (1978.), Tiskana glagoljska knjiga od prvotiska Misala 1483. do Brozićeva brevijara 1561., rad objavljen uz 500. obljetnicu prvotiska glagoljskoga Misala iz 1483. godine (1984.), te studija Hrvatskoglagoljske inkunabule.

Naziv« glagoljska liturgija »dolazi od glagoljice, alfabeta kojim su pisane staroslavenski liturgijski tekstovi.

O knjizi je govorio i glavni i odgovorni urednik dr. sc. Ivan Jurković kao i predsjednik Katedre Čakavskog sabra Roč i moderator skupa Vlado Pernić. - Vlahov je jedan od najboljih poznavatelja glagoljaške baštine i glagoljskog pisma koji je godinama s velikim interesom proučavao sve ono što je ročka glagoljska produkcija dala kroz povijest, rekao je Pernić.

Gosti Malog Sabora su bili: Udruga Mali Veliki Mikrofon iz Buzeta, Mala glagoljska akademija Juri Žakan iz Roča, Društvo prijatelja glagoljice iz Zagreba, Glagoljaška mladež iz Zagreba i Udruga Frankopan također iz Zagreba.