GI je oznaka za glikemički indeks, a ovaj relativno novi izraz osmislio je dr David Jenkins 1981, u sklopu istraživanja za potrebe dijabetičara o tome kako različita hrana utječe na nivoe šećera u krvi.

Prehrambena vrijednost Slanutak ima visoku prehrambenu vrijednost jer je bogat lako probavljivim proteinima, mononezasićenim i polinezasićenim masnim kiselinama, željezom, kalcijem, vitaminima B kompleksa, prehrambenim vlaknima i lecitinom, a ujedno, u usporedbi s ostalim mahunarkama, npr. grahom, ima i nizak glikemički indeks - GI 30, zbog kojeg se preporučuje u prehrani dijabetičara.

Upoznat ćemo proteine, aminokisleine, ugljikohidrate, njihov glikemički indeks, kako ne bismo morali strahovati da nas oni debljaju.

Visoki glikemički indeks imaju također i gazirana slatka pića, bomboni, bijeli kruh i još mnogi drugi proizvodi, koji prevladavaju u hrani prosječnog« zapadnjaka ».

Poznata je također za ublažavanje bolova u trbuhu kod menstrualnog sindroma, sadrži gliko-kinin (a njegov glikemički indeks je niži od šećera), koji održava krvni tlak na normalnoj razini.

- Da, čokolada dobro utječe na loš kolesterol i ima nizak glikemički indeks, ali samo crna čokolada - sa 70 i više posto kakaa.

Mlijeko i svi mliječni proizvodi imaju nizak glikemički indeks, ali je dokazano da ipak utječu na izlučivanje inzulina, zbog čega su vrlo nezdravi.

Glikemički indeks većine čokolada iznosi niskih 45, što potvrđuje da nije nužno izbjegavati je u prehrani dijabetičara.

Glikemički Indeks (GI faktor) je sustav rangiranja hrane prema njenom trenutnom efektu na razinu glukoze (šećera) u krvi.

Vrsta namirnice koja ima glikemički indeks od 1 - 50 pripada u nisku GI hranu.

U nutricionizmu postoji takozvani glikemički indeks, koji pokazuje brzinu i stupanj rasta glukoze nakon konzumacije određene namirnice.

Sa znanstvenog stajališta, jedini kriterij prema kojem se ugljikohidrati razlikuju jest upravo glikemički indeks.

Naime, u odabiru namirnica bogatih ugljikohidratima u planiranju prehrane važan je i glikemički indeks ugljikohidrata tj. njegova moć podizanja glukoze u krvi.

Ako se uzme da je glikemički indeks glukoze najviši i iznosi 100 tada je on za ostale ugljikohidrate predstavljen odnosom prema ovoj vrijednosti i izražen u postotku s obzirom na mogućnost da povisi glukozu u krvi.

Ljudi ga moraju termički obraditi kako bi ga mogli jesti, a škrob iz njega tada dobiva visok glikemički indeks.

Glikemički indeks donio je dosta iznenađenja u odnosu na prijašnja saznanja.

Primjerice hrana poput sladoleda ili čokolade ima umjeren učinak na porast glukoze u krvi, a visok glikemički indeks ima krumpir koji je prije bio često preporučivan.

Viši glikemički indeks imaju također i bijela riža te bijeli kruh.

Povrće, većina voća i cjelovitih žitarica ima niži glikemički indeks.

Tu se ujedno krio odgovor - kvaliteta hrane potpuno se izmijenila i pokvarila, pa ima visok glikemički indeks od kojeg se ljudi debljaju - objasnio je Montignac.

No, moderna hrana koju danas jedemo jako se razlikuje od one prije nekoliko stotina godina i u većini slučajeva ima visok glikemički indeks, stoga je vrlo bitno i kakva je hrana koju jedemo.

Bogat izvor energije jer u visokom udjelu sadrže ugljikohidrate (škrob), te imaju niži glikemički indeks od rafiniranih žitarica (uklonjen im je omotač).

Tradicionalni nutricionisti izjednačavaju količinu kalorija obiju namirnica, dok ja tvrdim da se one u organizmu sasvim drukčije ponašaju: dok krumpir ima visoki glikemički indeks i izaziva izlučivanje viška inzulina, kod leće je obrnuto.

Zato sam protivnik svih dijeta koje uključuju uskraćivanje hrane, potrebno je samo izbjegavati namirnice s visokim glikemičkim indeksom, poput krumpira, kuhane mrkve, cornflakesa, šećer, bijelog brašna i gaziranih pića - što nije lako jer sva moderna, današnja hrana ima visoki glikemički indeks, za razliku od one koju su jeli naši djedovi.

Imaju nizak glikemički indeks, što znači da izgaraju sporo pa ne izazivaju nagle poraste šećera u krvi.

Integralna peciva, ili pahuljice-imaju nizak glikemički indeks - znači osiguravaju sporo otpuštanje glukoze u krv i stvaraju duži osjećaj sitosti.

Glikemički indeks mjeri se prema razini glukoze koju stvaraju.

Glikemički indeks Kao prvi na svijetu, Michel Montignac uveo je načelo tako zvanog glikemičkog indeksa, sustava koji mjeri koliko se šećera apsorbira u krvi nakon uzimanja nekog ugljikohidrata.

Svaki ugljikohidrat ima, naime, broj koji označuje njegov glikemički indeks.

GI dijeta poštuje činjenicu da nisu svi ugljikohidrati isti, a na glikemički indeks neke namirnice ni u kom slučaju ne utječu samo vrsta i količina ugljikohidrata koju ona sadrži, nego i količina bjelančevina i masti u njoj.