U Celiko centru, Tomašićeva 10, Zagreb: Okrugli stol â žBezglutenska hrana i prehranaâ ś s predavanjima o celijakiji, o glutenu u hrani i o striktnoj bezglutenskoj prehrani, utorak 5. lipnja od 18 sati

Radi se o pšeničnom glutenu koji u prehrani gotovo u cijelosti može nadomjestiti potrebu za mesom.

U prvom redu ozbiljnost i pažnju u izbjegavanju mogućih grešaka: podatak o glutenu u namirnici s vremenom se može promijeniti.

Stoga HDC članovima sustavno pribavlja nove priloge za Mapu, najnovije podatke o glutenu u namirnicama (o točnoj količini tragova glutena u namirnicama izraženim u ppm).

Česta pogreška koju oboljeli čine nepotpuno je pridržavanje prehrane te vraćanja glutenu nakon što simptomi nestanu.

Prikuplja podatke o glutenu u hrani, analizira proizvode na gluten,.

Točna informiranost o glutenu u hrani ključna je u provođenju prehrane bez glutena kao i pažnja u pripremi hrane.

Za održavanje zdravlja neophodna je pravilna informiranost i znanja o terapiji bolesti i podatci o glutenu u namirnicama.

U posljednje vrijeme međutim vode se istraživanja i rasprave o tome da li se zob uistinu treba izbjegavati pri prakticiranju bezglutenske prehrane, budući da sadrži molekulu sličnu glutenu.

Prikuplja i distribuira podatke o glutenu u hrani.

Također ne sadrži kazein, mliječni protein koji je po svome kemijskom sastavu sličan glutenu, pa je odličan za one alergične na gluten.

To se razdoblje razlikuje od djeteta do djeteta, a ovisi i genetskoj predispoziciji, vremenskom trajanju izloženosti glutenu te njegovoj koncentraciji.

stručnjaci u prehrambenoj industriji oboljelima ne mogu dati podatke o glutenu u većini njihovih prehrambenih proizvoda jer sami često ne znaju ima li ili nema glutena u njihovim proizvodim, a stavljanjem deklaracije s podacima o prisutnosti glutena, iako ga proizvod možda i ne sadržava, smanjuje i tako sužen izbor hrane

Savjetovanje je primarno prehrambenog (nutricionističkog) karaktera, te se na njemu mogu saznati kojim se pristupom treba poslužiti u prehrani kako bi se smanjila izloženost glutenu i poboljšalo zdravstveno stanje, te kako bi se tako osviješteni mogli obratiti svome liječniku za daljnju dijagnostičku obradu.

Celijakija se najčešće razvija između šestog mjeseca i druge godine djetetova života, što je upravo vrijeme kada je dijete prehrambeno izloženo glutenu.

Ponovno izlaganje glutenu nakon postavljanjae dijagnoze je OPASNO

- pružanje specifičnih informacija i podataka o glutenu u namirnicama (laboratoriske analize namirnica na gluten, izrada spiskova namirnica bez glutena).

To su prije svega šećerna bolest inzulin ovisna, autoimuni tireoiditis-Hashimoto, autoimuni hepatitis, oštećenje nadbubrežne žlijezde, psorijaza, sindromi poput Downovog ili Sjegrenovog, prorođene srčane greške i dr. PONOVNO IZLAGANJE GLUTENU NAKON POSTAVLJENE DIJAGNOZE CELIJAKIJE OPASNO JE I POVEĆAVA OPASNOST RAZVOJA BROJNIH OZBILJNIH BOLESTI

Celijakija, odnosno nesnošljivost organizma prema glutenu, kronična je bolest tankog crijeva, a spada i u grupu autoimunih bolesti.

Ponovno izlaganje glutenu u dijagnostičke svrhe, tzv. provokacija glutenom s pratećom ponovnom biopsijom tankog crijeva nije obavezna, ali se preporučuje kod djece kod kojih je dijagnoza postavljena prije 2. godine života, djece s atipičnom kliničkom slikom ili atipičnim nalazom sluznice tankog crijeva, djece gdje je dijagnoza postavljena samo na temelju kliničke slike i anamneze, djece kod kojih je biopsija izvršena u vrijeme bezglutenske dijete, te u veće djece i adolescenata koji planiraju povratak na prehranu glutenom.

No, u priči o glutenu vrlo je bitno čime i u kojoj mjeri osoba zamjenjuje izbačene namirnice.

Ako te zanima, ima par stranica nazad nešto o hašimotu, glutenu i prehrani

Razlozi toj raznolikosti su nepoznati, ali mogu ovisiti o dobi i imunološkom statusu osobe, količini i vremenskoj izloženosti organizma glutenu, te stanju gastrointestinalnog trakta.

Pa, možda gluten služi kao hrana nekim štetnim bakterijama, pa se REAKCIJA JAVLJA PREMA NJIMA, A NE PREMA GLUTENU. (A u stijenkama crijeva bolesnika od celijakije postoje specifični ugljikohidrati, koji POTIČU PRIANJANJE NEPOŽELJNOG SITNOG ŽIVOG SVIJETA.) Ukoliko veza između glutena i patogenih bakterija doista postoji, to bi vjerojatno objasnilo zašto jedan identični blizanac obolijeva, a drugi možda ne, usprkos snažnoj genetskoj povezanosti.

Rana izloženost glutenu bez sumnje predstavlja opasnost, jer tijelo u njemu, na neki način, vidi potencijalni otrov.

Izlaganje glutenu u prva 3 mjeseca je najkritičnije.

Ja nemam snage boriti se stalno s glupostima koje kurziraju o alergijama, ekcemu, dohrani, diversifikacijiprehrane, glutenu, probiticima, dojenjem, i ne znam sve kojim izmišljotinama ili krivim predodžbama, a još nikada nisam čuo da je netko ovo, što samo ovdje gore napisao u dva-tri retka, rekao roditeljima