Uz prvi broj nove edicije kulturnog magazina Gordogan, razgovarali smo s njegovim glavnim urednikom Brankom Matanom, osobom koja je, osim prepoznatljivog nomena, poveznica k starom Gordoganu, koji je pokrenuo zajedno s Božom Kovačevićem, te uređivao od 1979. do 1990. U brzinskoj inventuri opsežnog Gordogana (gotovo 350 stranica) izdvajamo temate Islam - terorizam, Slučaj Jedwabne (poljski gradić gdje je jedna polovica stanovništva pobila onu drugu, židovsku), Gay lezbijsku povijest Hrvatske iz pera Deana Vuletića, zatim reportažu Jelene Berković koja se namučila po hodnicima NSK kako bi od zaposlenika dobila najobičniju izjavu, zatim Gordoganove akcije usuprot duhu rezignacije, kao što je prijedlog novog izbornog zakona, te šećer na kraju: poklon-CD The Best of KOS sa snimkama telefonskih razgovora Franje Tuđmana i Veljka Kadijevića, Ratka Mladića, generala Živote Panića i Branka Kostića, Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića, te još nekih spodoba koje, kako to kaže Slavenka Drakulić, ni mrava ne bi zgazile.

Doista je zapanjujuća lakoća s kojom se u Ministarstvu ne poštuje slovo i duh vlastita ugovora, no mnogo je strašnija njihova nezainteresiranost da rade posao za koji su plaćeni, tj. da pomažu kulturne časopise. Gordogan danas nema svoj urednički stol, nema redakcijsku adresu, nema telefona, nema funkcionirajuću elektroničku poštu.

- Upravo ovih dana predajem u štampu dvije knjige Stanka Lasića, u sklopu časopisu pridružene Biblioteke Gordogan.

Magdalena Najbar-Agičić je povjesničarka i prevoditeljica, urednica u izdavačkoj kući Srednja Europa i članica uredništva časopisa Gordogan.

To je preplitanje dvaju spolova katkada jasno prikazano kod jednog te istog bića, čovjeka ili životinje, na primjer na crtežu Dvorski Čupač Očiju, lica iz moga komada Kralj Gordogan, ili na crtežu Medvjedi.

Prije toga sam dosta aktivno pratio rasprave o Srednjoj Europi polovinom i krajem osamdesetih godina, uglavnom objavljivane u časopisu »Gordogan«.

Posle ih je kralj Gordogan ubil. ovak je bila postava: KRALJ GORDOGAN - Davor Dokleja, TINATIN - Mario Jaksic, DVORSKA LUDA - Tilen Pigac, DVORSKI CUPAC OCIJU - Davor Poljakovic, DVORSKI REZAC USIJU - Mario Zelenbaba, ODAN - Jelena Vugrinec, LUNA - Tasjenka Strek, PRVI SELJAK - Matija Bogdan (el. gitara - Istina s greskom), DRUGI SELJAK - Martin Bogdan (saksofon - ex H5N1), TRECI SELJAK - Petar Jurjevic (bas gitara - Istina s greskom), VITEZ - Alen Barbic, BIJELA - Karolina Horvat, TIBELICA - Anita Posaric. i Jakšić je dobro glumil.

Na kraju su si pokrepali a Gordogan je ostal sam.

Osobno smatram da je i Kralj Gordogan Radovana Ivšića također najprimjereniji kazalištu lutaka, baš kao i Kralj Ubu Alfreda Jarryja ili Maeterlinckova Modra ptica.

Ako ste u prilici, dođite u petak 1. srpnja u Vrgorac pogledati ludu predstavu Radovana Ivšića Kralj Gordogan u našoj nadrealističkoj izvedbi

Inače, onima koji sa prljavom vodom izbacuju i bebu socijalističkih nazora, sugerisao bih da pročitaju u hrvatskom časopisu Gordogan (br. 19 - 22) briljantne memoare Darka Suvina, temeljitog intelektualca, koji ima dve otežavajuće okolnosti: da je iz ubeđenja bio skojevac i da je izuzetni poznavalac antiliberalističkog Brehta.

Koje su vama najzanimljivije predstave ostvarene po vašim dramama i zbog čega? Od posljednjih predstava najzanimljivija je bio Kralj Gordogan u Syracusi u državi New York (travanj 2005) u režiji mladoga Ryana Holmesa, i to zbog razumijevanja i striktna poštovanja teksta, te zbog pravog oduševljenja i zaigranosti.

U prošlosti, Kralj Gordogan s Božidarom Alićem i Žarkom Potočnjakom u Habunekovoj režiji (TD, 1982) ostat će još dugo nenadmašen.

Prije četvrt stoljeća u zagrebačkom časopisu GORDOGAN, u bloku posvećenom Srednjoj Europi, jedan ugledni hrvatski intelektualac podigao je svoj glas protiv propadanja, štoviše, protiv uništavanja srednjoevropskog kulturnog nasljeđa u Zagrebu i Hrvatskoj.

Zadnje što sam gledala je bilo pred kojih mjesec dana, a predstava se zvala " Kralj Gordogan " (u Čakovcu)... Glumci su dali fakat sve od sebe, čak je i bilo nekih neobičnij " ufuravanja ", tipa: " Davore, jebote, opet si cijelu scenu sjebal

Posljednje izdanje časopisa Gordogan, zima-jesen 2011., tiskano je kao četverobroj u studenom 2012. godine.

Gordogan međutim osim što piše o svemu ovome, piše i o sebi.

Čuvenu dramu Kralj Gordogan o poludjelu vladaru je napisao 1943. a hrvatsku premijeru je drama dočekala tek 1979. U nepovrat.

Usporedo sa znanstveno-nastavnom djelatnošću bavi se publicistikom, izdavačkom i uredničkom djelatnošću: prvo u ' Studentskom listu ' i na Omladinskom radiju (ondašnji Radio 101) kao urednik kulture, a zatim kao urednik u časopisima ' Gordogan ', ' Vijenac ' i ' Zarez '.

Jugoslavenski poratni zločini nad Hrvatima, koju ćemo - nadamo se - prikazati u nekom od sljedećih brojeva, a zagrebački je časopis Gordogan (god.

Poglavnik Pavelić osobno je zabranio objavljivanje njegove poeme Narcis a čuvena drama o poludjelu vladaru Kralj Gordogan napisana 1943. na hrvatsku je premijeru čekala do 1979. Djela su mu zabranjivana i nadalje pa 1954., na poziv A.

Dahe; Kralj Gordogan; Kapetan Oliver; Vodnik pobjednik; Akvarij; Aiaxaia ili Moći reći; Crno; Teatar; U nepovrat (zbirka članaka i intervjua).

Intervju što ga je časopisu Gordogan dao Šime Vranić, poznat i po eksperimentalnom prijevodu Nietzschea, indikativan je primjer promijenjenih perspektiva i zavađenih taština.

Kazališnu fotografiju radi za Teatar u gostima, CocoLeMoco grupu, Kugla glumište, a fotografski podupire i reviju Gordogan.

Tu svakako pripadaju »Frakcija«, koja je vezana uz svojevrsnu proširenu plesnu i suvremenu scenu, zatim »Europski glasnik« i »Tvrđa« s vrlo zanimljivim izborima teorijskih tekstova, zatim »Gordogan«, pa »Tema«, pogotovo s književnim intervjuima.

Istaknuti borci za ljudska prava i osnivanje HHO-a osamdesetih su bili Paraga, šeks i neki drugi, ovi prethodno spomenuti nisu bili ni blizu te ideje, a oko pojedinih gužvi u drugoj polovici sedmadesetih i prvoj polovci osamdesetih ni spomenuti ni ljevica iz 1968., samo neke druge ekipe koje se i danas ne spominju (npr. bio je Božo Kovačević, on je sa Brankom Matanom pokrenuo časopis Gordogan, u kojem je prvi put promoviran i Banac, i ljudska prava, i nacionalna pitanja i razno).

U očekivanju izbora, ovih dana ponovno listam kulturni magazin Gordogan (zima-jesen 2007.), br. 11 - 14. Najveći dio zauzima temat Branka Matana, Povijest u stihovima.

Slučajno sam prije nekih 7 8 godina kupio časopis Gordogan, koji je donio kao prilog jedan CD sa obavještajnim snimkama iz 91. (napad na Zadar, Vukovar, oružje za Vukovar, razgovori Tuđman - Kadijević, Tus - Mile Dedaković.).

To su, primjerice, Kralj Gordogan i Pred ruševinama dvorca Lacosta markiza Sadea.

1977 - 78: urednik časopisa " Pitanja "; 1979 - 83: osnivač i urednik časopisa " Gordogan "; član predsjedništva Hrvatskog društva filozofa i član uredništva časopisa " Filozofska istraživanja "; 1983 - 88: urednik u izdavačkoj kući " Globus "; 1989 - 92: profesor sociologije na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i na Akademiji dramskih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu; 1977 - 88: direktor Ureda Hrvatskog helsinškog odbora;