Hrvatsko društvo pisaca je, u uzvratnim razmjenama, ugostilo brojne strane pisce čiji su tekstovi prevedeni na hrvatski jezik te većinom objavljeni u časopisima Poezija, Književna republika i Europski glasnik.

Sudjelovao je pri pokretanju i usmjeravanju časopisa koji su odredili kako prvu (Plamen, Književna republika, Pečat), tako i drugu (Republika, Forum) polovinu prošloga stoljeća.

Knjiga sadržava 70 - ak tekstova, a uključen je i izbor tekstova objavljenih u časopisima Književna republika.

S druge strane, »Književna republika« HDP-a izlazi tek povremeno, često u dvobrojima, tu je zatim Akademijin »Forum«, pa Matičino »Kolo«

Uređuje časopise: Književna republika, 1923., (s A.

Znatan dio tekstova koje donosi Detonijev Atlas života I, iz č ega zaklju č ujemo da nastavak slijedi, a koji je objavljen u lijepo opremljenu izdanju zapreši ć ke Frakture, prethodno je objavljen u č asopisima Forum, Kolo, Republika, Književna republika i Cantus te emitiran na Tre ć em programu Hrvatskog radija u emisijama Danijela Dragojevi ć a Poezija naglas i Dnevnici i pisma.

Izložbu DHU), Menci Clement Crnčić (plakati za Zagrebačku pivovaru), Frano Branko Angeli Radovani (plakat za tjednik Diogenes, plakat Yo-Yo), Radovan Tomasseo (plakati za Splitske toplice, plakat za izložbu Emanuela Vidovića), Ljubo Babić (III. dječji dan, 1910. godine, Plamen, Književna republika, Zabavno veče s plesom, Dubrovnik posjetite Jugoslaviju prvi turistički plakat i dr.), Tomislav Krizman (Mayra Delvard, Koncert Tkalčić-Gruss, Proljetni salon, Odeon, Stari graničar i dr.), te Josip Seissel (Pomozite studentima).

" Oni koji su čitali i voljeli dosadašnju Republiku ubuduće će nas moći prepoznati pod novim nazivom Književna republika ", objasnit će Velimir Visković u proslovu strasno zagledanom u neprihvatljivu prošlost.

U prvom broju časopisa " Književna republika " oktobra 1923. pisac ove knjige objavio je kritički osvrt na izlaženje " Plamena ", časopisa za književnost i umjetnost (1919), a kako mnogobrojni politički elementi onih davnih dinamičkih, zelenokaderaških dana pripadaju danas već slabo poznatoj prošlosti, nekoliko redaka toga osvrta može da posluži kao informativni prilog svim onim čitačima, kojima se na riječ " Zeleni kader " ne javljaju - danas - neke stvarne asocijacije:

Kao vanjski suradnik Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža napisao sam dvadesetak natuknica za Hrvatsku književnu enciklopediju, a surađujući s izdavačkom kućom Ex libris priredio sam dvije knjige: Vladimir Jurčić:« Kako su umirali hrvatski književnici i umjetnici », Zagreb: Ex libris, 2006 i Josip Horvat:« Lijepa naša », Zagreb: Ex libris, 2007. Objavljivao sam znanstvene članke i druge radove na Trećem programu Hrvatskog radija te u časopisima Libra Libera, Književna republika, Quorum, Narodna umjetnost, Politička misao, Studia ethnologica Croatica i drugima.

Inoslav Bešker u svojem zanimljivom znanstvenom članku u časopisu Književna republika analizira leksik, te raspravlja o tome pripada li pjesma narodnoj ili pojedinačnoj, je li autor muškarac ili žena, Hrvat ili Bošnjak.

PEN centar BiH i fond Otvoreno društvo organizirali su razgovor o temi " Za koga pisati književna republika ili etničko bratstvo ".

Uređuje časopise: Plamen, Književna republika, časopis Danas i pred drugi svj. rat u ZG-u Pečat.

Objavila je zbirke pjesama: XXX, Dubrovnik, 2002.; Moja siva, Dubrovnik, 2003.; Poludjele ovce, Split Zagreb, 2004; Lovorenje (s Lukom Paljetkom), Dubrovnik, 2005.; Poludjele ovce (drugo izdanje), Split Zagreb, 2006. i zbirku bajki Djevojčica od leda i druge bajke, Split, 2006. Pjesme su joj također objavljene u časopisima: Mogućnosti, Dubrovnik, Forum, Književna republika, Književna Rijeka i Republika.

Od 1917. štampa niz knjiga i pokreće četiri časopisa (Plamen, 1919; Književna republika, 1923. 1927.; Danas, 1934; Pečat, 1939. 1940.).

Izdavao je i časopise Književna republika, Danas i Pečat.

Putopis« Književne crtice »objavljen mi je u časopisu Književna republika 2011. godine.

Kakav je njegov status dvadesetih godina, u razdoblju kad objavljuje časopis Književna republika, i kad se igraju njegove prve drame, koje sve redom dobivaju Demetrovu nagradu, dovoljno govori činjenica da mu već 1923. godine koprivnički nakladnik Vinko Vošicki nudi objavljivanje sabranih djela.

Korespondencija koju je vodio s Vošickim pokazuje da je Književna republika imala 4200 abonenata, a vjerojatno se nešto i mimo toga prodavalo.

Dakle, Krležina Književna republika nikako se ne može usporediti s današnjim književnim časopisima i novinama za kulturu koji su namijenjeni elitnoj publici i zapravo imaju marginalni društveni utjecaj.

Suradnju su nastavili i na č asopisima Plamen, Književna republika, Danas, Pe č at, knjigama Pjesme I i II (1918), Hrvatska rapsodija (1921), Hrvatski bog Mars (1922), Vu č jak (1923), Vražji otok (1924), koje je sve Babi ć grafi č ki opremio, danas bismo rekli dizajnirao.

Književna republika, Br. 11 - 12, 2008.

Uz te dvije osnovne dimenzije, povijesne i literarne, unutar kojih je Kolumbo samostalna tema, javlja se i kao asocijacija u nizu Krležinih razmišljanja: o stanju čovjekove svijesti (Davni dani, 1917); o materijalizmu (In extremis, Književna republika, 1923, knj.

Kao pisac javlja se u časopisima Razlog, Kolo, Zvuk, Gordogan, Dubrovnik, Republika, Forum, Književna republika, Zbornik Trećeg programa Hrvatskog radija te kao autor komentara za koncertne programe, nosače zvuka, radijske i televizijske emisije.

Objavljuje eseje i kritičke prikaze o suvremenoj poeziji, teoriji i aktivizmu u časopisima, te brojne intervjue (Zarez, Treća, Kruh i ruže, Balcanis, Feral tribune, Vijenac, Književna Republika, Filozofska istraživanja, Riječi, Nova Istra, Tema, Poezija, e-novine, na Kulturpunktu hr., časopis Agon).

Zdravko Zima sakupio je u Lovcu u labirintu svoje eseje, feljtone, kritike i dnevničke zapise, ali i pisma koja su mu slali domaći autori te dva intervjua, a sve je to objavljivano u posljednjih 14 godina u dnevnim novinama u rasponu od Vjesnika do Novog lista, preko Vijenca pa do književnih časopisa kao što su Književna Republika i Tema.

Ostalo: 1. Tropizmi, Darija Žilić (Meandarmedia) U knjizi se nalaze ogledi o knjigama poezije koji su tijekom prošlog desetljeća objavljivani u brojnim časopisima (Zarez, Tema, Nova Istra, Vijenac, Književna Republika, Poezija, Riječi...), te na Trećem programu Hrvatskog radija (u emisiji Bibliovizor, urednice Gordane Crnković).

Ne zabrinjava dakle uopće što Kordićeva, upravo zbog niske razine njezine znanstvene apstrakcije, svoju sakatu, u Njemačkoj propalu teoriju, danas prodaje nekim zadrtim jugoslavenima u Zagrebu (Durieux, Književna republika), takvi se emocionalno očito još nisu odlijepili od srpskohrvatskoga jezika, ali zabrinjava mogućnost da bi ona takvo što uskoro mogla predavati hrvatskim studentima, i to sada kada su je njemački odbili.

Prilog je objavljen tek nakon piščeve smrti (Književna republika, 1925, knj.

Izašao je novi dvobroj časopisa HDP - a i Profila Književna republika (br. 1 - 2/2008.), kojeg su ovaj put uredili Velimir Visković, Branimir Donat, Tonko Maroević i Sibila Petlevski.