Ono što Krčane, ali i brojne goste, sredinom svibnja osobito veseli, jest Scuba fest, manifestacija usmjerena popularizaciji ronjenja, aktivnosti o kojoj je već u periodu antike pisao grčki povjesničar Herodot.

Grčki povjesničar Herodot bilježi kako je nomadsko pleme Skita održavalo pogrebne ceremonije u kojima je bilo uključeno pročišćavanje udisanjem dima iz zapaljenih sjemenki kanabisa (Usp; Rubin 1975 prema Dubreta 2005, str. 27).

Herodot (grčki povjesničar, 449. g. pr.

1. Prvi je o liburnskim otocima pisao Teopomp, grčki povjesničar 4. stoljeća prije naše ere, rodom s otoka Hija.

Gorgonske amazonke bile su libijske žene-ratnice, što ih grčki povjesničar Herodot spominje u VI. stoljeću prije Krista.

U petom stoljeću prije Krista grčki povjesničar Herodot detaljno opisuje profinjenu odjeću istkanu od konoplje.

Arheolog John McRay spominje: " Pauzanija (grčki povjesničar) koji je posjetio Atenu između 143. i 159. godine n. e. vidio je takve oltare.

Grčki povjesničar Herodot je pisao kako je Egipat dar Nila, pod tim je naravno mislio na beskrajan izvor hrane što je naravno odigralo ključnu ulogu u razvoju egipatske civilizacije.

Grčki povjesničar, zemljopisac i filozof, Strabon (63. pr.

Grčki povjesničar Diodora sa Sicilije tvrdi kako je perzijski general Bagoas otrovao Artakserksa III., no zapisi na klinastom pismu (danas u Britanskom muzeju) govore kako je kralj umro prirodnom smrću [ 43 ].

Organizacije rada robova i graditeljskih majstora egipatskih piramida opisao je grčki povjesničar Herodot, svjedočeći kako su na radu piramide radnicima dijeljene velike količine luka, češnjaka i rotkve.

Grčki povjesničar Panos Sophoulis ukazao je na različite mogućnosti ocjenjivanja uspješnosti bizantske države između 780. i 812. godine (A Resurgent Empire?

Grčki povjesničar Herodot zapisao je kako su u Egiptu robovi mijesili tijesto nogama, a onda bi se to tijesto peklo u kruščićima okruglog ili duguljastog oblika.

Prema izvorima, grčki povjesničar Strabo zabilježio je u 1. stoljeću pr.

Grčki povjesničar Herodot zabilježio je priču o egipatskome kralju Psametihu koji je naredio da se dvoje novorođene djece izdvoji iz okoline kako bi se saznalo kojim će jezikom spontano progovoriti.

Kr. grčki povjesničar Pseudo - - Skilak prvi posredno spominje Naronu pišući da je Neretva (Naro) plovna do emporija (pristaništa) udaljenog od ušća rijeke 80 stadija.

Piramide nisu gradili robovi Nagađanja da su robovi sagradili piramide prvi je potaknuo grčki povjesničar Herodot u 5. st. pr.

Naronu prvi spominje grčki povjesničar Pseudo Skilak u 4. st. pr.

Staro-grčki povjesničar i zemljopisac Strabon odavno je primijetio da je sklonost rješavanju problema pregovorima obilježje civiliziranog čovjeka, dočim barbari pokazuju veću sklonost rješavanju nesuglasica ratom.

Iz povijesti Grčki povjesničar Herodot spominje sokove od salata kao prirodni lijek, a čuveni rimski liječnik Galen potvrdio je da su salate izvrsne namirnice protiv nesanice

Grčki povjesničar Herodot, prozvan ocem povijesti u svojim zapisima navodi kako su mnogi antički narodi koristili marihuanu u razne svrhe, među ostalim i radi postizanja sreće.

Grčki povjesničar Herodot, koji je pisao oko 450. pr.

Grčki povjesničar Ksenofont napisao je u 4. stoljeću pr.

Svoju kronologiju počinju s godinom 450. prije Krista kad je grčki povjesničar Herod zapisao iskustva o mongolskim plemenima koja su bacala sjemenje bilja u vatru i udisala njihov dim.

Naronu prvi spominje grčki povjesničar Pseudo Skilak u 4. st. pr.

Čak 35 ulica nazvano je imenima vladara ili plemenitaša kojima valja pribrojiti i dvije ulice koje su ponijele imena kraljica; ilirske kraljice Teute koja je vladala u 3. stoljeću prije nove ere o kojoj izvješćuje grčki povjesničar Polibije i Elizabete Kotromanić, kćerke bosanskog bana Stjepana II Kotromanića, hrvatsko-ugarske i poljske kraljice, te grofice Katarine Zrinske, sudionice urote Zrinskih i Frankopana. Svoju " ulicu ima i rimski car August.

Kr.), grčki povjesničar, zemljopisac [ 1 ] i filozof.

Grčki povjesničar Herodot navodi: Ništa na svijetu ne putuje brže od perzijskih glasnika, te dodaje kako ih niti snijeg, niti kiša, niti vrućina, niti mrak ne sprječavaju u krajnjim brzinama putovanja, što je postalo neslužbenim sloganom Američke pošte [ 4 ].

Najvažniji izvor o njihovim ratovima je svakako grčki povjesničar Herodot kojeg se često naziva ocem povijesti.

Primjerice, grčki povjesničar (1. stoljeće pr.