Nešto kasnije, točnije u vrijeme nastanka Novoga zavjeta, židovski povjesničar Josip Flavije za tu istu Toru koristi pluralni oblik biblia.

Tamo je naučio magijske vještine i vratio se.. 5. Židovi JOSIP FLAVIJE (Josip Ben Matias) najglasovitiji židovski povjesničar, jedan od svećenika u židovskom hramu, sudjelovao u židovskom ustanku protiv Rima u ANTIQUITATES IUDAICAE napisao je: U to vrijeme živio Isus, mudar muž, ukoliko se uopče može nazvati čovjekom, on je kao narodni učitelj činio čudesna djela koja su primana s istinskom radošću.

Zapravo, gotovo možemo rekonstruirati poruku evanđelja koristeći samo rane nekršćanske izvore: Isusa su zvali Kristom (Josip Flavije), činio je čarolije, odveo Izrael u nove nauke, te su ga na dan Pashe razapeli zbog njih (Babilonski Talmud) u Judeji (Tacit), ali je tvrdio da je Bog i da će se vratiti (Eliezar), u što su njegovu sljedbenici vjerovali štujući ga kao Boga (Plinije mlađi).

Josip Flavije i Novi zavjet polazeći od toga da je Josip Flavije suvremenik Novoga zavjeta, njegova djela predstavljaju dragocjene izvore za bolje razumijevanje novozavjetnih spisa.

Rekao je svojim sljedbenicima da mogu saznati o Njemu proučavajući Mojsijev zakon, Proroke i Psalme. (Vidi Lk 24,44) Josip Flavije, židovski povjesničar, suvremenik apostola Pavla, govorio je o istoj trodijelnoj zbirci svetih Pisama kad je pisao da Židovi imaju samo dvadeset jednu knjigu koje sadrže izvještaje o svim prošlim vremenima.

Preostale četiri knjige sadrže himne Bogu i propise za ponašanje u životu čovjeka. (Protiv Apiona, 1,8) Podjela Biblije na tri dijela što su ih spomenuli Isus i Josip Flavije, još uvijek predočavaju osnovnu podjelu u židovskoj Bibliji Toru (Zakon), Proroke i Spise.

Ovdje nije toliko problematično njegovo postojanje, jer o njemu postoje pisani dokumenti (Biblija, ali i izvan Biblije, npr., Tacit, Svetonije, Josip Flavije, Plinije Mlađi).

Ti mu to reci, a on neka kaže tebi kako su evanđelja povijesne knjige. al da su spakovane u korist krćana, No, kad to sublimirate onda se malo zamislite nad ovim što kaže jedan nekršćanin, židovski povjesničar i vojskovođa: JOSIP FLAVIJE (1. st.) U to vrijeme nastupao je Isus, mudar čovjek, ako ga se uopće smije nazvati čovjekom.

Josip Flavije u svojim Židovskim starinama, spominje popis u Judeji; popis o kojem Sv. Luka govori u Djelima apostolskim 5,37.

Povjesničar Josip Flavije (37. - 100.) (židovskog podrijetla Josif ben Matitjahu Hakohen) detaljno nabraja 45 gradova i sela malenog prostora tadašnje Galileje.

161. Ali popis stanovništva koje spominje Josip Flavije proveden je 6 godine po Kristu, a ne u vrijeme Kristova rođenja

Sve moje tvrdnje i dalje stoje: - povijesni nekršćanski izvori: Tacit, Plinije Mlađi, Svetonije, Josip Flavije.... - ljudi koji su osobno poznavali Isusa ili njegove apostole iz prve ruke: apostoli (Petar, Matej evanđelist, Ivan), Marko (Petrov učenik), Luka (poznavao sve apostole i bio njihov suradnik)...

Proveden je raniji popis u vrijeme Kristova rođenja, kojega Josip Flavije ne spominje.

Drugi smatraju da ime potječe od gro blja koje se nalazilo nedaleko odatle jer nema razloga vjerovati da je grob Josipa iz Arimateje bio izoliran grob, nego da je bio gdje i drugi grobovi (Josip Flavije čak govori da se na ovom mjestu nalazio i spomenik velikog svećenika Ivana).

Kritičari mogu raspravljati o pouzdanosti ove izjave no značajno je da Josip Flavije govori o tom podatku tada kada nije postojao način da on zna to što mi znamo danas, naime, da je Ur bio tako napredno znanstveno središte.

Povjesničar Josip Flavije nam u svojoj knjizi Židovski rat iscrpno opisuje kako je rimska vojska došla, opkolila grad, sravnila ga sa zemljom i pobila stanovništvo.

Josip Flavije (37. - 100.) židovski i rimski građanin i povjesničar, napisao je djelo " Hebrejske starine " u kojem spominje smrt i uskrsnuće Isusa: " Kada je Poncije Pilat, po optužbi židovskih vjerskih vođa, osudio Isusa na razapinjanje, oni koji su ga voljeli, nisu ga prestali slijediti, ukazao im se treći dan, ponovno živjeći, kako su Božji proroci prorokovali, usporedno s velikim brojem drugih veličanstvenih stvari vezanih uz njega. " Josip Flavije nije bio kršćanin, služio je Rimljanima.

Kad je o tome riječ, prvo što trebamo istaknuti jest da je njegovo razapinjanje zabilježeno i u nekršćanskim izvorima (spominju ga Tacit, Josip Flavije, pa čak i Babilonski Talmud), što znači da se njegova smrt križu doista dogodila, sa svim strahotama koje takva smrt ima u sebi.

Židovsko - rimski povjesničar Josip Flavije opisuje mjesto koje on zove Saba, kao kraljevski grad u Etiopiji opasan zidom, nakon njega perzijski kralj Kambiz II. to mjesto zove Meroe.

Kr.), osnivači dviju osnovnih škola u tumačenju Zakon, zatim povjesničar Josip Flavije (prva polovica I. st. poslije Krista) i kršćanski apostol Pavao.

Židovski povjesničar Josip Flavije obitelj Makabejaca naziva i Hamonejcima po njihovu rodozačetniku Hasmonu. 1 Mak je jedina biblijska knjiga u kojoj se povijest početaka hasmonejske velkikosvećeničke i vladalačke dinastije pripovijeda iz njihova vlastitoga kuta gledanja, i to s neskrivenim simpatijama.

Rimljanin Tacit, Josip Flavije je najpoznatiji židovski povjesničar, povjesničar Talus, Plinije mlađi, Babilonski Talmud potvrđuje Isusa i Isusovo raspeće...

Josip Flavije svjedoči o nezakonitom braku, jer Feliks Druzilu je preoteo njezinu zakonitom mužu.

Isto tako i Josip Flavije, židovski povjesničar.

Za razliku od Mihaila Aleksandrovi? a Berlioza, urednika MASSOLIT-a iz Bulgakovljeva romana« Majstor i Margarita », koji objašnjava pjesniku Ivanu Nikolajevi? u Ponirjovu, koji piše pod pseudonimom Bezdomni, kako je Isusa, veli, opisao doista u najtamnijim tonovima, s druge strane tvrde? i kako Isus uob? e nije postojao, jer da ga ne spominje ni Josip Flavije, mi se ovdje slažemo s drugom tvrdnjom da je Isus i te kako postojao, jer tomu svjedo? e Evan? elja, službena i neslužbena.

Židovski povjesničar Josip Flavije izvješćuje o kraljevima, koji su vodili mnoge židovske ustanke (Starine 17, 283 - 285). [ 6 ] Rimski vojskovođa Publije Kvintilije Var dao je oko godine 6. raspeti na križ mnoge ustaničke Židove koji su tražili kraljevski naslov. (Židovski rat 2,75).

Međutim, kako izvještava židovski povjesničar Josip (Flavije), rimski je zapovijednik ' ' iznenada povukao svoje ljude, napustio nadu iako nije došlo do obrata i suprotno svakom razlogu povukao se iz grada.

http://www.thedevineevidence.com/jesus_history.html tacit i josip flavije su dokazani povijesni falsifikati.

O Hramu optočenom zlatom govorimo, kojega je opisao Josip Flavije i kojega je Isus gledao.

O tim je knjigama Josip Flavije pisao: Naša je povijest pisana od Artakserksa ali se nije smatrala sličnom po autoritetu s knjigama naših praotaca, jer od tog vremena nije postojao redoslijed proroka. (Protiv Apiona, 1,8) Nebiblijski spisi postali su poznati pod imenom apokrifi.