Na Gregoriani u Rimu postiže doktorat iz crkvene povijesti.

Papa je danas pozdravljajući sudionike simpozija na Gregoriani u jednoj rečenici sažeo značenje svestranosti Ruđera Boškovića i kao znanstvenika i kao vjernika.

Za vrijeme studija na Gregoriani Hranić je paralelno pohađao kroz tri godine 1989. - 1992.« U. C. I. P. E. M.

I u drugom, skreće pozornost kako je Sveta Stolica zaustavila pogled na Marka Marulića i kako je Papinsko vijeće za kulturu s Marulianumom 1998. organiziralo međunarodni znanstveni skup na Gregoriani u Rimu pred vrlo prestižnim naslovom: »Marko Marulić, hrvatski pjesnik i katolički humanist: prijedlog za Europu trećeg tisućljeća«.

Na Gregoriani Stadler se, sukladno Nastavnom planu tog Sveučilišta (Ratio studiorum), prvo posvetio studiju filozofije od 1862. do 1865 godine.

Njemu se u pozitivni dio salda upisuje to što je studirao na Gregoriani u Rimu i što ima dobre veze u Vatikanu.

Filozofiju i teologiju studirao je na Gregoriani, a boravio u rimskom kolegiju Germanicum-Hungaricum, koji vode isusovci, rekao je dekan Šestak te podsjetio kako će isusovci ostati na Stadlerovu putu i u kasnijem njegovom životu.

Pisao je latinske stihove i pjesme te je 1760. g. u Zagrebu objavio djelo Fundamentum cantus gregoriani, seu choralis, vrijednu teoretsku uputu u koralno pjevanje koja se upotrebljavala i 100 godina kasnije a danas je predmet izučavanja na bogoslovnom konzervatoriju u Rimu.

Filozofsko-teološke studije pohađa na Papinskom sveučilištu Gregoriani u Rimu.

Godine 1909. na Papinskom sveučilištu Gregoriani postiže doktorat iz filozofije, a četiri godine kasnije (1913.) na istom sveučilištu bio je promaknut u čast doktora teologije.

Godine 1963. nastavlja studij na sveučilištu Gregoriani u Rimu, gdje 9. lipnja 1970. postiže doktorat.

Početkom svibnja 1960. odlazi na poslijediplomski studij u Rim, upisuje specijalni studij teologije na Gregoriani i već 1961. polaže licencijat iz teologije.

Pod vodstvom Josefa Fuchsa, profesora moralne teologije na Gregoriani, 1964. postiže doktorat iz teologije disertacijom o teološkoj antropologiji i teološkim pogledima na ženu i brak kod teologa Mathiasa Josefa Scheebena (19. st.).

Da i u vezi seksualnih skandala koji su naštetili Crkvi Crkva ipak misli ozbiljno dokaz je ovaj skup na Gregoriani u Rimu.

Iste mu je godine odobrio odlazak u Rim na studij kanonskoga prava i katehetike na Papinskom sveučilištu Gregoriani, gdje je 11. VI.1947. obranio doktorsku disertaciju De Comunione parvulorum et de initio usus rationis.

Studirao je u Rimu na Germanicumu od 1910., a doktorirao 1912. na Gregoriani.

Marko Križevčanin bio je pitomac poznatog kolegija " Germanicum-Hungaricum " i student na Papinskom sveučilištu " Gregoriani " od 1611. do 1615. Na " Germanicumu " svojom rukom upisao je ime - Marcus Crisinus - Croata.

Također je sastavio naputak za gregorijansko pjevanje, Fundamentum Cantus Gregoriani, tiskan 1760. Budući da je sadržavao povijesni pregled gregorijanskoga pjevanja, ta se knjiga rabila u zagrebačkom sjemeništu kao udžbenik stotinjak godina.

Na zagrebačkom Kaptolu podučavalo se glazbu na i latinskome (Mihajlo Šilobold-Bolšić, Fundamentum cantus gregoriani, Zagreb 1760).

A šta ćemo moja baba Jako, meni ovi današnji svit ne viruje, da si ti meni vako uz ognjište, dokle smo na žeri pekli kukuruze pripovidala takve priče kakve posli nisan čuja ni na Oxfordu ni na Gregoriani.

ma, nebum više niš govorila @zvečkice o nekim pothvatima.. nek @donić da odobrenje.. ionak u zadnje vrijeme o nekim stvarima istodobno mislimo.. kad ja prva o vjeroučki jeleni, on to kanio natipkat. kad ja prva o gregoriani, on veli da bu cijeli post o tome, kad ja prva o damiru, ispadne da je i to možda već htio reći.. a sve je bilo in bona fide, zaista.. zna svećenik zakaj se ne/pričešćuje pod obje prilike.. kud ćeš boljeg odgovora od @donićeva.. ozbiljno enforgan

Na Papinskom Sveučilištu Gregoriani se posvetio studiju filozofije od 1862. - 1865. godine, i nakon što je doktorirao krenuo je na studij teologije kojeg je u srpnju 1869. završio postigavši doktorat iz teologije.

Ivan Fuček (profesor moralne teologije na Papinskomu sveučilištu Gregoriani u Rimu) o tome navodi ovo: »Nešto kasnije za Vjesnik, u proljeće 1993., msgr. Milan Simčić, podtajnik Kongregacije za kler pri Sv. Stolici, iznio je vrlo značajne informacije o zakulisnim igrama masona upravo preko socijalista.

Meni je on posebno važan jer sam o njemu puno slušao za vrijeme školovanja: posebno u Germanicumu i na Gregoriani koje je on osnovao.

Kardinal Vincenzo Fagiolo, tada predsjednik disciplinarne komisije Rimske kurije, inače priznati stručnjak crkvenoga prava, nakon mojega predavanja na Gregoriani, 12. ožujka 1997. na temu " Biti veleposlanikom pri Svetoj Stolici danas ", (objavljeno u posebnoj knjizi, s predavanjima još nekih drugih kolega veleposlanika, pod naslovom: Biti veleposlanici pri Svetoj Stolici danas, Rim, travanj 1998.) u svom se izlaganju osvrnuo na spomenute sporazume.

Na jesen, 1941. godine poslan je u Rim na studij filozofije na papinskom sveučilištu Gregoriani, gdje postiže doktorat iz filozofije 1944. obranom teze: Relatio inter immaterialitatem et cognitatem in philosophia S.

Ujesen ga nadbiskup Antun Bauer šalje u rimski kolegijum Germanicum-Hungaricum te od 1924. do 1931. studira na Papinskom sveučilištu Gregoriani. 26. listopada 1930. u Rimu je zaređen za svećenika.

Na toj slici, matičari su organizirali predavanje o Mihalju Šilobodu Bolšiću i njegovom priručniku gregorijanskog pjevanja Fundamentum cantus gregoriani seuchoralis.

Na Gregoriani u Rimu doktorirao je na polju dogmatske teologije 1991. te od tada predaje dogmatsku teologiju te ekumensku teologiju i istočno bogoslovlje na Teologiji u Splitu i Teološko-katehetskom institutu u Splitu.

Studirao je Papinskom sveučilištu Gregoriani, diplomirao 1909., a doktorirao teologiju 1913. Usporedo je slušao predavanja na Biblijskom institutu u Rimu.