Grgo Gamulin, republički ministar za kulturu i umjetnost, odobrio je 11. travnja 1946. rad Kazališta lutaka Družine mladih " kao privatne umjetničke družine ".

Ubrzo se pojavila skupina umjetnika, povjesničara umjetnosti, književnika i arhitekata, koja je duboko sumnjala u uspješan ishod Akademijine inicijative, a među njima su bili Kosta Angeli Radovani, Edo Kovačević, Milan Prelog, Grgo Gamulin, Oton Postružnik, Jure Kaštelan, Mladen Kauzlarić, Marijan Stilinović i dr. Oni su novu galeriju vidjeli kao samostalnu, nezavisnu instituciju kojom neće upravljati ni Akademija ni različita umjetnička udruženja i bit će otvorena spram novih umjetničkih pojava, koncipirana na suvremenim muzeološkim načelima.

Utemeljili su ga prvaci poslijeratne povijesti umjetnosti u Hrvatskoj, Grgo Gamulin i Milan Prelog kao specijalistički znanstveni Institut pod okriljem Zagrebačkog sveučilišta.

1910. rođen je Grgo Gamulin, hrvatski povjesničar umjetnosti i književnik. 1961. je utemeljio Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i zaslužan je za datiranje i atribuiranje mnogobrojnih renesansnih i baroknih djela hrvatskih i talijanskih umjetnika.

Konrad Fiedler je, kao uostalom i Grgo Gamulin, zahtijevao samozatajnu skromnost od kritičara i pisaca o umjetnosti.

Sonja Kova č i ć Taj č evi ć najdulje je, uz Savu Šumanovi ć a, boravila u Lotheovom ateljeu i bila je njegov najdosljedniji hrvatski u č enik ostvarivši, kako je zaklju č io Grgo Gamulin baš ono što nam je najviše trebalo: novu slikarsku poeti č nost, u sklopu modernog eksperimentalnog stila.

Katalog izložbe sadrži nekoliko eseja i osvrta, pa tako i onaj Joška Belamarića o povijesti dalmatinskog slikarstva od 13. do 15. stoljeća, a u obilnoj bibliografiji gotovo da prevladavaju naši znanstvenici: Cvito Fisković, Igor Fisković, Ivo Petricioli, Emil Hilje, Grgo Gamulin, Ljubo Karaman, Kruno Prijatelj

Profesor Grgo Gamulin predložio mi je da se kandidiram 1968, kada sam prvi put izabran, zatim drugi put 1970, i tako sam postao matičar.

U Strajnićevoj školi je ostao do kraja rata; samo, umjesto na Umjetničku akademiju, upisao se na Medicinski fakultet i završio ga 1952. Kritičari o Baici: Grgo Gamulin: - Joško Baica, amater i slikar, dakle ljubitelj slikarstva koji u slikarstvu živi (ali ne živi od njega), svoje slike slika na temelju iskustva: svog bivšeg zapažanja i sjećanja, i nataloženog znanja o bojama, skladovima i ritmovima, i naravno: određenog stupnja u razvoju povijesti umjetnosti u kojem je slika bila postala problem boje po sebi.

Crni smiješak, Petar Šegedin, Svi smo mi odgovorni, Petar Šegedin, Ilarijin smiješak, Grgo Gamulin, Vrijeme i pau č ina, Krsto Špoljar, Sante, Josip Barkovi ć, Osporeni govor ili egzotika svakodnevnog, Branimir Donat, alias Zane Tvrtko, Velike ideje i mali narodi, Franjo Tu đ man, Zakon vrijednosti i odnos tržišta i plana, Šime Đ odan, Za č iste ra č une, Hrvoje Šoši ć, Uzni č ke uspomene, Stjepan Radi ć.

Na pitanje što misli o pisanju o umjetnosti, suosnivač Instituta profesor Grgo Gamulin u jednom je razgovoru izjavio da treba pisati s pobožnošću i s razumijevanjem.

Grgo Gamulin veliko je ime hrvatske povijesti umjetnosti, no, iz nekog nejasnog razloga jal? nikad nije dobio ni približno priznanje za svoj književni rad.

Kako bi taj problem sažeo Tonko Maroevi ć u dugom i vrlo promišljenu predgovoru? Da nam i nije ostavio ništa drugo nego putopisno remek-djelo Ilarijin smiješak, Grgo Gamulin zaslužio bi č asno mjesto u hrvatskoj književnosti, jer je u gustim evokativnim tekstovima uspio ostvariti amalgam dramati č ne povijesti i vrhunske eruditske osjetljivosti, uplesti tragi č no iskustvo doživljenoga logora i ratnih žrtava u katarkti č no kretanje prostorima umjetni č ke slobode i nataloženih civilizacijskih slojeva.

Grgo Gamulin veli č anstven je pisac, a ova njegova knjiga dobar je uvid u njegov književni trag.

U Strossmayerovoj zbirci starih majstora moguće je vidjeti jednu od najboljih slika Palme Mlađeg Pokop Kristov (225 x136 cm), koja je nekad bila u toj zbirci, a koju je iz Rijeke prebacio u Zagreb Grgo Gamulin 1955, znajući da bi u Rijeci slika ostala nedostupna javnosti.

U stručnom smislu ipak je najviše napravljeno 1990, kada je najbolji hrvatski stručnjak za venecijansko slikarstvo, dr. Grgo Gamulin, tada osamdesetogodišnjak, došao u muzej i kada smo tri dana intenzivno provjeravali atribucije.

Intenzivirana je predavačka aktivnost; uz muzejske stručnjake predavači su istaknuti hrvatski i svjetski teoretičari i povjesničari umjetnosti: Cvito Fisković, Grgo Gamulin, Milan Prelog, Nicolaus Pevsner, Giuseppe Bovini, Michel Seuphor i drugi.

Temeljne smjernice djelatnosti Instituta postavili su šezdesetih godina 20. st. povjesničari umjetnosti Milan Prelog (1919. 1988.) na polju istraživanja urbanih cjelina i spomenika i Grgo Gamulin (1910. 1997.) na području likovnih umjetnosti.

Povjesničar umjetnosti i književnik Grgo Gamulin (1910 - 1997) bio je dugogodišnji Matičin autor i urednik...

U tom kontekstu autor je kao iznenađujući utjecaj naglašavao onaj koji su na njega izvršile izložbe Henry Moora i Salvadora Dalija sredinom sedamdesetih godina 20. stoljeća kada je kao autor oblikovao vlastiti, prepoznatljivi likovni izraz. koji su prepoznali značajniji likovni kritičari i povjesničari umjetnosti koji su pratili njegovo slikarstvo (Grgo Gamulin, Vladimir Maleković, Marijan Špoljar, Dragutin Feletar, Vladimir Milak i drugi), ali i njegov ubrzani uspjeh kojeg su odjeci bili značajniji u inozemstvu, prije svega na njemačkom govornom području, s posebnim naglaskom na zapažene samostalne izložbe u Göttingenu i Hannoveru (1974.), Goslaru (1975.), Kölnu 1976.) i Darmstadtu (1979.):

H., Zajednica samostalnih pisaca TIN i dr. Poimenièno su optuženi: Vlado Gotovac, Petar Šegedin, Branimir Donat, Trpimir Macan, Grgo Gamulin, Vlatko Pavletiæ, Tomislav Ladan, Bruno Bušiæ, Marko i Vlado Veselica, Šime Ðodan, Hrvoje Šošiæ, Krešimir Džeba, Neda Krmpotiæ, don Živko Kustiæ, Igor Mandiæ i dr. Meðutim, u ovim èlancima s optužbama išlo se i dalje.

Prvi stalni postav uredio je dr. Grgo Gamulin, tada jedan od vodećih stručnjaka na području hrvatske suvremene umjetnosti, te je novonastala zbirka odražavala hrvatske likovne težnje toga prijelomnog razdoblja 1950 - ih godina, razdoblja stvaranja avangardne umjetnosti i sintetiziranja figurativnosti kao polazne točke prema apstrakciji.

Grgo Gamulin: Prema teoriji naivne umjetnosti/Studije, eseji, kritike, prikazi, polemike 1961 - 1990. Knjiga je objavljena u suradnji s Društvom povjesničara umjetnosti Hrvatske.

Korska poema ' Narcis ' zabranjena mu je 1942. u Zagrebu, u lipnju 1945. Grgo Gamulin zabranjuje nastupe Družini mladih, Vjekoslav Kaleb ga napada u ime socijalističkog realizma, Petar mu Šegedin savjetuje da sve napisano baci u smeće, pa Ivšić zgađeno 1954. odlazi u Pariz gdje susreće Andrea Bretona koji čita francusku inačicu Kralja Gordogana.

Grgo Gamulin je smatrao da je tim odlaskom Vanka bio izgubljen za hrvatsku umjetnost i kulturu.

Zatim je u siječnju 1952. godine Grgo Gamulin, režimski kritičar, ali veliki likovni autoritet, negativno ocijenio Motikinu izložbu Arhajski nadrealizam, održanu u galeriji ULUH-a.

Zatim me Prelog naviknuo na jednu ozbiljnost u pristupu analizi likovnog fenomena, on je imao jedno gotovo savršenu metodologiju i pedagogiju kao i Grgo Gamulin koji je bio u tim temeljim opredjeljenjima prema umjetnosti malo rastresena osoba, govorim u pozitivnom smislu, ali je znao unijeti svoje oduševljenje.

Grgo Gamulin rođen je u Jelsi na otoku Hvaru 21. kolovoza 1910. godine.

Posljednje dvije od ukupno pet rasprava objavljenih u ovoj knjizi Tomasović je posvetio književno-povijesnim, knjižnim i traduktološkim raritetima: zadarskomu časopisu Kraljski Dalmatin i prijevodu prvoga dijela Danteove Božanstvene komedije što ga je za vrijeme zatočeništva u ustaškome logoru u Jasenovcu sačinio Grgo Gamulin.

Govoreći o propasti hrvatskog sela Grgo Gamulin reče, da se u njoj ogledaju svi sudbonosni promašaji, kojima je bio pogođen veliki dio našeg naroda. " selo nam je otišlo u inozemstvo ", kaže isti pisac, " a radnička klasa za njim ". (25) Nakon 1945. godine selo je bilo planski uništavano.