u skupini monografije o umjetnosti i umjetnicima i fotomonografije četiri naslova: u izdanju Meandra monografija Boris Demur: spiralni ciklus, dizajn Boris Malešević/DesignSystem Zagreb; u izdanju Novog Libera monografija Vaništa: crteži 1949 - 1999, oblikovanje Josip Vaništa; u izdanju nakladnog zavoda Globus i SKD Prosvjeta iz Zagreba, monografija Vojin Bakić, dizajner Maja Franić, DesignSystem, Zagreb; u izdanju Zoro naklade, knjiga Zorana Filipovića Sveti otac Ivan Pavao II. u pastirskom pohodu Hrvatskoj 2 - 4. X. 1998, oblikovanje Kamikaze.

S područja likovne i primijenjene umjetnosti Nazora za životno djelo dobio je slikar Josip Vaništa, a godišnja je dodijeljena slikaru Zlatanu Vrkljanu za samostalnu izložbu ' Slike '

PZ: Na pamet mi padaju talijanski kipar Giuseppe Penone i hrvatski slikar Josip Vaništa.

Uz »stare »autore za časopis pišu Zvonko Maković, Branimir Donat, Srećko Jurdana, Tomislav Kurelec, Pavao Pavličić, Josip Vaništa, Tonko Maroević

Gorgonski duh u njemu je prepoznao Josip Vaništa, slikar i profesor na Arhitektonskom fakultetu, fasciniran studentovom erudicijom i talentom.

Radi se o grafici Oskara Hermana, skulpturi Branislava Deškovića " Pas koji se češe ", ikoni iz Zbirke starih majstora, te o još devet reprodukcija iz bibliotečne građe (Edo Murtić, Josip Vaništa i drugi...).

Izložba predstavlja izbor iz televizijske produkcije Dunje Blažević, koji sadrži videoradove Brede Beban, Sanje Iveković, Dalibora Martinisa, Marcela Odenbacha i dr., kao i emisije koje predstavljaju umjetničke pravce i pokrete, kao što su, primjerice, emisija ' Nova umjetnost dvadesetih godina - zenitizam, dadaizam, konstruktivizam ', u kojoj sudjeluju Josip Seissel, August Cernigoj, Mihailo Petrov i drugi protagonisti tih pokreta, emisija ' Nova umjetnost 70 - ih godina ', koja sadrži mnoštvo dokumentarne umjetničke grade i razgovore s umjetnicima, kritičarima i kustosima, ili emisija ' Pet umjetnika i Gorgona ', u kojoj sudjeluju Josip Vaništa, Julije Knifer, Ivan Kožarić, Đuro Seder, Marijan Jevšovar, Radoslav Putar, Božo Bek i dr.

autor: Josip Vaništa naslov: More kod Skagena cijena: 25.000 kn Accepting offers for this original Josip Vaništa Art Work.

Rođen 9. veljače 1937. godine u Somboru, Gotovac od 1941. živi u Zagrebu, u kojem poslije osnovne i srednje škole godinu dana studira arhitekturu, gdje mu crtanje predaje Josip Vaništa, a zatim se zapošljava kao bankovni službenik.

O Krležinu stoičkom odnosu prema smrti najpotresnije i najtočnije svjedočanstvo ostavio je hrvatskoj kulturi u nasljedstvo odlični portretist i slikar Josip Vaništa crtežom iz Krležine bolesničke sobe.

U svakom slučaju akademik Josip Vaništa kao umjetnik i intelektualac okuplja oko sebe i insiprira i stvaratelje i kritičare i državnike, tj. političare, sve uz dobre kreativne vibracije.

Josip Vaništa se u gorgonsku priču o čudovišnome uključio monokromnim slikama, pa i znanom Srebrenom linijom kod koje je čak rad na slici zamijenio naputkom-formulom.

Josip Vaništa nam je za naslovnicu napravio prekrasni crtež Erasma Roterdamskog.

Paralelo s Fluxusovim publikacijama, s časopisima koje su izdavali umjetnici tih godina, Gorgona je zadržala posebno mjesto. iz teksta Branke Stipančić ' Josip Vaništa: vrijeme Postgorgone i Gorgone ', Zagreb, Kratis, 2007)

Završio je specijalni tečaj za grafiku kod Tomislava Krizmana 1952. Predavao je slikarstvo na Akademiji u Zagrebu od 1961 - 77. Bio je član grupe " PETORICE " (Ljubo Ivančić, Ivan Kožarić, Valerije Michieli, Miljenko Stančić, Josip Vaništa).

Josip Vaništa, Nada Beroš i njihovi brojni suradnici na ovom projektu zato su uspjeli do određene mjere " ukinuti retrospektivu " i relativno rastočiti standardni koncept postava ovakvih izložbi, koje se češće svode na zamorne revije prekomjernog broja radova i viška informacija, umjesto na uzbudljivo muzeološko iskustvo.

Josip Vaništa je samostalno je izlagao u Zagrebu, Karlovcu, Opatiji, Rijeci, Osijeku a njegova su djela izlagana i širom svijeta, od New Yorka, Pariza i Londona do Damaska, Pekinga, Bombaya i drugdje, a danas se smatra jednim od najistaknutijih hrvatskih umjetnika.

U produkciji Interfilma nastali su i dokumentarni filmovi posvećeni značajnim osobama hrvatske kulture: Josip Generalić, Đuro Pulitika, Josip Vaništa, Julije Knifer, Dušan Džamonja, Dragutin Tadijanović, Ivan Lacković i drugi.

U Kupi se mogu naći tekstovi, odnosno pjesme, i takvih bardova kao što su Josip Vaništa i Tonko Maroević.

Josip Vaništa dobio je spomen-priznanje Fonda za realizaciju Krležinih portreta, koji, napominje se u obrazloženju, zrače dubokim psihološkim poniranjem u osobnost tog hrvatskoga književnika.

Među ostalima u tom filmu, koji će se snimati ponajviše u Zagrebu, na lokacijama bitnima za Krležin život i rad, sudjelovat će, među ostalima, Josip Vaništa, Nedjeljko Fabrio, Stanko Lasić, Slavko Goldstein, Eduard Galić, Predrag Matvejević, Georgij Paro, Rade Šerbedžija, Pero Kvrgić, Igor Mandić, Boris Buzančić.

Pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća u Muzeju se održavaju značajne izložbe istaknutih umjetnika koji su bitno odredili tada vrlo snažnu i međunarodno respektabilnu zagrebačku umjetničku scenu (Josip Vaništa, Miljenko Stančić, Ljubo Ivančić, Valerije Michieli, Ivan Kožarić, Antun Motika, Vjenceslav Richter, Edo Murtić, Tošo Dabac).

Likovnu grupu s nazivom Gorgona, koja je formalno djelovala od 1959. do 1966. godine, činili su slikari Josip Vaništa, Marijan Jevšovar, Julije Knifer i Đuro Seder, kipar Ivan Kožarić, arhitekt Miljenko Horvat, te kritičari i teoretičari umjetnosti Radoslav Putar, Dimitrije Bašičević-Mangelos i Matko Meštrović.

Tu su živjela tri akademika: Josip Vaništa, Milan Ratković i Marijan Matković, doktor Gajo Petrović, skladatelj Rudolf Taclik, ljekarnik Gustav Modrušan, sokolaš Vladimir Bogović, i slikari Franjo Koren, Ivan Stošić - Štuco i Ljudevit Šestić.

Riječ je o projektu vezanome uz izložbu Josip Vaništa:, a namijenjenu djeci dobi od 10 do 15 godina, a prostor: je 2. kat i Školica.

Milan Bešlić istaknuo je kako je Josip Vaništa istovremeno i slikar i pisac koji je sve ono što nije mogao kistom i olovkom, bojom i tušem, kredom i ugljenom, na papiru ili platnu, povjerio svojem peru ispisujući jedinstveni dnevnik svoje duhovnosti, svoja intelektualna zapažanja i svoja stvaralačka promišljanja.

Josip Vaništa zacijelo jedan od najistaknutijih hrvatskih umjetnika druge polovice 20. stoljeća.

Josip Vaništa, rođen je 17. svibnja 1924. godine u Karlovcu, diplomirao je na zagrebačkoj ALU u klasi M.

' Cijelom drugom polovicom dvadesetog stoljeća, a i godinama što su se prelile preko milenijskoga ruba, slikar Josip Vaništa je vrlo agilno prisutan u likovnom životu naše sredine, a u proteklih petnaestak ljeta afirmirao se još kao nemimoilazan pisac, kao iznimno osjetljivi i daroviti evokator ljudi i zbivanja, prilika i ostvarenja.

Josip Vaništa (Karlovac, 1924.) jedan je od posljednjih velikih aktivnih umjetnika neoavangarde.