Ostvarila je i uloge u kazalištu poput one u predstavi Kabinet, Bliskost, Grižula i Sunčani grad.

Među značajnija spadaju: Majka za zbor i orkestar (1993.), kantata Pokraj babilonskih rijeka za zbor i orkestar, Suita za glasovir (1984), Fuga primavera i Fuga Polaris (2007.), balet Mishima (1992.) te pastoralna opera Grižula prema Držiću (2008).

Između ostalih, Predrag Vušović Pređo bio je i antologijski Pomet na Pustijerni 1989. (Dundo Maroje u režiji Paola Magellija), bio je i Dundo Maroje na Gundulićevoj poljani 1995. (režija Krešimira Dolenčića), opet Pomet na Peskariji 2001. (režija Ivice Kunčevića), Grižula u Parku stare bolnice 2003 (režija Paola Magellija)...

Najpoznatija su: ' ' Tirena ' ', ' ' Venera i Adon ' ', ' ' Grižula ' '; pokladna komedija ' ' Novela od Stanca ' '; komedije ' ' Dundo Maroje ' ', ' ' Arkulin ' ', ' ' Skup ' '; tragedija ' ' Hekuba ' '...

Obiteljski je bila vezana uz Dubrovnik u kome je provela mladost, a 60 - tih godina sudjelovala je u nizu predstava na Dubrovačkim ljetnim igrama (" Dundo Maroje ", " Skup ", " Grižula ", " Na taraci ", " Sudac Zalamejski ") te je gostovala u Kazalištu Marina Držića kao Anica u " Maškaratama iz potkuplja " 1970. godine (r.

- Potkraj studija radio sam sa Zlatkom Svibenom na predstavi Grižula ".

Obećanje je održao pa je druga njegova velika pastorala, Grižula, izvedena 1556. na piru Vlaha Sorkočevića.

»Dubrovnik« se otvara studijom Uglazbljeni Držić Ileane Grazio, koja piše o uglazbljenim piščevim djelima, poput Dunda Maroja (Đelo Jusić, Ivo Lhotka Kalinski, Alfred Švarc, Krunosav Cipci, Mihovil Logar), Novele od Stanca (Božidar Širola, Jakov Gotovac, Antun Dobronić) ili Pjerina (čije je fragmente za vlastitu operu uporabio Frano Đurović), a na koju se nadovezuje tekst Marin Držić, glazba i ja Luka Paljetka, u kojem autor progovara o pisanju libreta za mjuzikl Dan od amora skladatelja Đela Jusića, a koji je nastao prema Držićevoj čarobnoj vilinskoj igri Grižula (Plakir), koja (znano je, ali svakako uvijek zanimljivo spomenuti) po sadržaju anticipira Shakespeareov San ljetne noći, napisan četrdeset godina nakon Plakira i 28 nakon Držićeve smrti.

Na poigravanju s petrarkizmom zasnovan je i Držićev komad Grižula, kojemu u središtu stoji upravo smiješni petrarkist.

Grižula je starac što je iz nekih svojih razloga pobjegao iz Dubrovnika u planinu i ondje susreće mitološka bića, ali također i seljake koji čuvaju svoja stada.

Opet dolazi do sraza i nesporazuma između dvaju svjetova, a Grižula na sve to pokušava reagirati petrarkističkim stihovima koji su se Držićevih suvremenika morali doimati silno komično, jer barataju upravo najotrcanijim formulacijama, koje su u toj visoko kultiviranoj sredini bile već bezbroj puta upotrijebljene.

Grižula doima kao prethodnik Shakespeareova Sna Ivanjske noći), tako isto Držić u drugim nekim svojim djelima sučeljava druge egzistencijalne kategorije kao što su komično i tragično, uzvišeno i nisko, pošteno i nepošteno.

Na ulazu u šumu gdje je 3. srpnja odigrana posljednja predstava Grižule na Osječkom ljetu kulture, koju je režirao Zlatko Sviben, gledatelje dočekuje Držićev svijet satiri s falusima na jurećim biciklima, pastiri, božica Dijana i sin joj Kupido, vile te ostali likovi iz pastirske igre, kako se Grižula ili Plakir zove.

Premda sve u šumi, cijela scena koja okružuje gledalište (izvrsna scenografija Miljenka Sekulića), upućuje na pastoralu, već prve riječi prologa, koji izgovara Frane Perišin (Grižula), jasno govore da se redatelj odlučio na posuvremenjenje, na drukčije iščitavanje, kojim Držićev svijet »pastirno-mitološke i alegorično-realistične komedije«, po oniričnosti preteče Shakespeareova Sna ivanjske noći, sučeljuje sa stvarnim problemima onoga vremena čiji tragovi i odjeci žive i danas.

Odustavši od Grižule pustinjaka, remete koji zbog staračke mahnitosti bježi u šumu kako bi našao smisao svojoj ludosti redatelj ga pretvara u Držića, pa tako Grižula umjesto erotizmom, izazvanim staračkom pomamom, uzvraća cinizmom, kritički progovara o tadašnjem vremenu i ljudima, o tadašnjim zakonima i običajima Dubrovnika.

Frane Perišin (Grižula) vukao je ideju predstave, ali mu je pokatkada manjkalo koncentracije te nedostajalo prave glumačke zaigranosti i nijansi koje bi potpuno impostirale lik Držića koji vidi pravo lice i naličje Dubrovnika.

Jer činjenica je kako su sve tri naše prošloljetne premijere u izvođenju Festivalskog dramskog ansambla, dakle: Radionica za šetanje, pričanje i izmišljanje Nataše Rajković i Bobe Jelčića (u suradnji s ADU iz Zagreba); Kleistov Amfitrion u režiji Janosza Kice, te Držićeva Grižula u režiji Paola Magellija, po sudu uglednih kazalištaraca, zaslužile najprestižnije nacionalne nagrade.

Beaumarchaisov Figaro na početku karijere, Držićev Grižula u parku Gradac na Dubrovačkim ljetnim igrama, Majerov Očenašek u televizijskoj izvedbi, junak Marinkovićeve Brijačnice kod Trimalhiona na šibenskoj pozornici među relativno malobrojnim su glavnim ulogama u Guberininu opusu, kojima sada umjetnik dodaje i ulogu Bajsićeva Miroslava u predstavi Gle, kako dan lijepo počinje, koja bi trebala biti jednim od temelja stalnoga djelovanja dramskoga kazališta što se ponovno pokreće u Šibeniku.

Poznatiji njezini radovi što kao redatelja što kao asistenta redatelju su: " Prizori iz bračnog života " (prema motivima Ingmara Bergmana), " Ljubav na rasprodaji " (Jasrenka Bohaček), " Legenda o samozapočinjanju " (Foretić - Štimac), " Grižula " (Marin Držić), " Corto Maltese " (Foretić - Bohaček), " Božanska glad " (Slavenka Drakulić)...

Predrag Vušović je Grižula, čovjek koji je pobjegao iz mrskog Grada u šumu, pustio kosu i bradu pa u miru respira

To se događa na zemlji posutoj borovim iglicama u šumi iznad dubrovačke Stare bolnice, ili pak na 10, 15 metara iznad zemlje, u krošnjama borova gdje se ljubavne igre zbivaju uz pomoć 969 metara debelog i 200 metara tankog konopa na kojem vise i lete glumci, a sve je to sljedeća, posljednja, dramska premijera na ovogodišnjim dubrovačkim ljetnim igrama, Grižula Marina Držića u režiji Paola Magellija.

Pisane kao društvene prigodnice, njegove pastirske igre (Tirena i Grižula), koje su izvodile razne kazališne družine za koje je izravno i pisao, morale su snažno djelovati na suvremenike efektnim ispreplitanjem svijeta mašte i realnosti.

Prije 14 godina režirao sam u Dubrovniku Držićeva Dunda Maroja, ali kako Grižula u ovom trenutku govori o politici

Grižula pita Omakalu, sluškinju koja je pobjegla u šumu od zlih gospodara, kako je u Dubrovniku, a ona kaže: Sram me je i govorit Ništa točnije u ovom trenutku antiutopijske politike.

Tako je i na sinoćnjoj premijeri ambijentalne predstave« Grižula »Marina Držića ponovno bilo gotovo nemoguće smjestiti sve zaiteresirane gledatelje u čarobnu šumu na lijevoj obali Drave.

Izvrsna su glumačka ostvarenja u ovom čarobnom šumskom komadu ostvarili prije svega Areta Ćurković (Omakala) koja je pokazala po tko zna koji puta svu raskoš svoga talenta, potom Frane Perišin kao Grižula, a posebno možemo izdvojiti i iznimno talentiranog Mladena Vujčića u ulozi Dragića, te izvrsnu Ivanu Soldo kao Vlahinjicu Mionu.

Držićeva pastorala Grižula poslužila je, naime, za podložak Danu od amora pa su se među vilama i Držićevim likovima uklopili i (n) ovovjeki društveni događaji, među kojima i mala modna revija haljina Matije Vuice ispred scenografske kulise Marina Gozzea.

Duerrenmatta u Kunčevićevoj režiji premijerno izvedena 2002. u prostoru tvornice Prvo dalmatinsko-Radeljević u Gružu te suvremano i bajkovito pročitana Držićeva Grižula u Magellijevoj režiji premijerno prikazana u Parku Stare bolnice 2003. A, u tehničke probleme pripada i čisto tehničko pitanje dubrovačkih ambijentalnih prostora, od kojih se brojni danas ne koriste (Gundulićeva, Bunićeva, Držićeva poljana) stoga što su postali trgovi-kavane.

Tijekom studija sudjelovao je u predstavama našega Kazališta, Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku i Osječkog ljeta kulture Cyrano de Bergerac, Ime, Sam čovjek, Velika, velika zemlja Oz, Rosenkrantz i Guilderstern su mrtvi, Lilliom, Grižula.

Juvančić, 1970.), " Kraljevo " (D. Radojević, 1972.), " Plakir iliti Grižula " (J.