U trenutku kada predmetna i društvena stvarnost nestaju u nasilnim ' obnovama ', rebrendingu i redizajnu, vođenih tržišnom ekonomijom i okrutnim interesom gdje komad zemlje predstavlja nekretninu, a društveni interes za ekologiju je marginaliziran, Vogrda Šikuti Machine vraća nas u prirodu i ohrabruje da postoji mjesto po suncem gdje je pastoralna idila istinita, nešto kao ' Gundulićev san ' na istarskoj livadi, danas. '/odabrani ulomci /

Osobno, godinama upoznavajući Gundulićev vrtni prostor i izučavajući mnoge njegove detalje, nastojao sam si predočiti globalne prostorne odnose njegovih vrtnoarhitektonskih komponenti pa i prikazati njegovu vrtnoarhitektonsku osnovu.

Gundulićev renesansni vrt u Gružu opet na meti Grada

Tekst naslovljen Suze vjernoga Radmila prolite za Raklicu neharnu u ljubavi, treći po redu u rukopisu, nije Gundulićev.

Hrvatsku književnost promatra kao autonoman i koherentan proces, kojemu zaista ne nedostaje Gundulićev san o slobodi.

Jedino je Austrougarska 29. srpnja 1893. podigla spomenik Ivanu Gunduliću (na Gundulićevoj poljani tradicionalno pjaci zelenoj u srcu starog Grada) što je među nekim starijim stanovnicima također shvaćeno kao blasfemija - bez obzira na Gundulićev hrvatski i univerzalni kulturni značaj.

Članovi udruge Urbana desnica postavili su na trokutu između Matoševe, Gundulićev i Kavanjinove ulice u Splitu crveni cilindar.

" Matica ilirska " odmah je pokrenula hrvatsku reviju " Kolo ", a Gundulićev " Osman " prvi je objavljen u Matičinu izdanju.

Tu su, dakako, i novopronađeni " Portret zastupnika Vrankovića " i druga glasovita djela: " Gundulićev san ", " Mlada patricijka ", " Japanka ", " Magdalena I. ", " Moje gnijezdo "...

Uz Gundulićev dvorac se uređuje 3500 četvornih metara parka: izvođač je iza dvorca uklonio 40 kamiona otpada da bi se moglo početi raditi travnato igralište i park za djecu, dok odrasli dobivaju prigodni prostor za gradele, koncerte i uživanje na čistom zraku.

Iako je spomenuti Gundulićev portret godinama izložen u Kneževu dvoru, zanimljivo je kako se sve do sada nije uočilo da veliki pjesnik ne nosi obični rubac već upravo kravatu.« Dubrovnik je jedan od najvećih hrvatskih brandova, jednako kao i kravata, a ovim otkrićem ta se dva branda još više nadopunjuju », istaknula je među ostalim na konferenciji za novinare priređenoj u atriju dubrovačke palače Sponza povodom tog otkrića, Mirta Hansal iz Odnosa s javnošću ustanove Academia Cravatica ».

I " Gundulićev san " halucinacija?

Naime, Bukovac je za neke slike radio i nacrte za okvire, primjerice, za pozlaćeni drveni okvir na velebnom ulju Gundulićev san, ili kako ga Igor Zidić, autor izložbe, preciznije naziva Gundulić sanja Osmana, a zatim su stolari izrađivali okvire po njegovim skicama.

Gundulićev rođak Junije Palmotić (1606. ⠀ 1656.) ostavio je iza sebe bogato djelo u kojem je učvrstio Gundulićev osmerac.

Trgovi ovih znamenitih književnika su osobeni i reprezentativni svaki na svoj način: Gundulićev je čuven po golubovima koji su ovdje toliko pitomi da će vam doslovno sletjeti na dlan kada im pružite hranu.

Uspio se saživjeti s tekstom, usvojivši Gundulićev stil, jezik i izraz u cjelini, ali tu iskazuje neke originalne hrvatske konciznosti, metaforiku i refleksije što vidimo u njegovom spjevu Smrt Smail-age Čengića.

Hrvatsko-poljske veze sežu daleko u prošlost: prema jednoj od teorija Hrvati potječu s područja današnje Poljske i Ukrajine, Hrvati i Poljaci imali su zajedničke kraljeve (Ludovika Velikog i Vladislava Varnskog), urotnici Zrinski i Frankopan tražili su pomoć od poljskog kralja Michała Korybuta Wiśniowieckog, Gundulićev Osman se temelji na pobjedi Poljaka nad Osmanskim Carstvom, Ruđer Bošković je bio poznanik poljskog kralja Stanisława Augusta Poniatowskog

Istoga nadnevka 1989. godine u Zagrebu je postavljena velika zložba " Gundulićev san " o Ivanu Gunduliću i njegovom djelu.

Gundulićev stih tko bi gori, eto je doli, a tko doli gori ustaje itekako je vrijedio u slučaju Superbike utrke u Portimao.

Naime, Marulićeva latinska djela nedugo su nakon svoga objavljivanja počela živjeti paralelnim životima u prijevodima na brojne europske jezike, ali njegovo glavno hrvatsko djelo, religiozni spjev Judita, kojem je u hrvatskoj kolektivnoj književnoj svijesti jedini premac obilato prevođeni Gundulićev Osman, morao je na prvi prijevod na strani jezik čekati do pretkraj dvadesetog stoljeća.

Njihove boje su svakako hrvatske (sliče mi na djevojke sa slike Vlahe Bukovca Gundulićev san; pogledajte ju, ako i ta slika slučajno nije bunkerirana u Fiolićevoj vili).

To su, primjerice, Gundulićev san i Pet ćutila, iako su po meni i po modernom senzibilitetu neki od portreta njegova vrhunska djela.

Tako je Gundulićev ep i izrazito viteško-romantični spjev, koji je već u prvoj polovici 19. stoljeća zauzeo mjesto klasičnog djela hrvatske književnosti.

Bukovčevu zagrebačku fazu, osim izvanrednih portreta, karakteriziraju i velike kompozicije koje slika za zlatnu dvoranu vladina Odjela za bogoštovlje i nastavu (Dubravka, Živio kralj), Hrvatsko narodno kazalište (zastor) i biskupa Strossmayera (Gundulićev san). 1897. godine Bukovac je potaknuo mlade umjetnike na istupanje iz koncepcijski zastarjelog Društva umjetnosti i na osnivanje Društva hrvatskih umjetnika, u duhu novog vremena. 1898. godine organizirali su u Umjetničkom paviljonu veliku izložbu Hrvatski Salon, prvo reprezentativno predstavljanje hrvatskih umjetnika.

Prva knjiga koja je pomoću te glavnice tiskom izašla bio je Gundulićev Osman s dopunom Ivana Mažuranića (1844).

Najpoznatije od njih su " Pisana riječ u Hrvatskoj ", " Kajkaviana Croatica ", " Gundulićev san " i " Split Marulićeva doba ".

Bio je jedan od autora kultne postmodernističke izložbe Gundulićev san, zatim dramske uspješnice Ecce homo koja je u osamdesetim godinama izvođena na Dubrovačkim ljetnim igrama.

Sonja Tomić rodila se na južnoj obali Jadranskog mora u gradu znanom po Dubrovačkim ljetnim igrama, gradu koji je dugo bio republika, a slobodu toliko cijeni da djeca već u najranijoj dobi pjevaju onaj divni Gundulićev stih: O lijepa, o draga, o slatka slobodo, dar u kom sva blaga višnji nam Bog je do

U toj je knjizi genealoškom rekonstrukcijom utvrdio pripadanje pojedinih rodova ili pak nekih njihovih grana tzv. sorbonezima (Judin klan, Gundulićev klan, novo plemstvo od 18. stoljeća), odnosno salamankezima (Gučetićev klan, Bobaljićev klan).

Priredio je brojna izdanja hrvatskih pisaca, autor je niza sveučilišnih i školskih hrestomatija, a ostvario je i niz multimedijalnih projekata, među kojima su najvažnije kazališne predstave " Ecce homo " i " Kako bratja prodaše Jozefa " na Dubrovačkim ljetnim igrama 1985. i 1990., te velika izložba " Gundulićev san " 1989. u Muzejskom prostoru u Zagrebu.