Raèanov dar »Vjesniku«: kopija Gutenberga Prigodom posjeta Raèan je obeæao da æe Vjesniku darovati kopiju Gutenbergova tiskarskog stroja iz 19. stoljeæa koji trenutaèno drži u šupi.

Na izložbi će biti predstavljena nastojanja digitalnog arhiviranja svjetske kulturne baštine, kao i proizvodnja novih kulturnih i tehničkih sadržaja koja su djelo suradnje milijuna ljudi širom svijeta na projektima poput Archive.org, Gutenberga, Wikipedije, MIT OpenCourseWarea, GNU.org ili Creative Commonsa, a koji:

" Od Gutenberga do Googla: Doprinos reformacije suvremenoj Europi

To je prva hrvatska tiskana knjiga koja je objavljena samo 28 godina poslije Johannesa Gutenberga.

Samo jedan primjer: da nije bilo Gutenberga, ne bismo svako jutro otvarali novine, a ne bi bilo ni modernog tehničkog svijeta.

Ciklostil stroj za umnožavanje, na kojem je 17. lipnja 1943. godine na Mosoru tiskan prvi broj lista Slobodna Dalmacija, izložen je u prizemlju splitskog City Centera one, u okviru izložbe Od Gutenberga do globalizacije.

Ustaje, na trenutak ostavlja računalo čini se da je ovog jutra osuđen ići od Gutenberga prema Googleu i od Googlea prema Gutenbergu, cijelo vrijeme kormilareći između dvaju tokova, između svijeta knjiga i onog mrežnog [ ] Ići će u Dublin.

Misao koja je potekla od Gutenberga ubrzo je zaokupila njegove prve suradnike, Fusta i Schoffera, koji su mu, svjesni revolucionarnosti i značenja tiskare, njegov izum i oteli.

Jedina mana im je trajna emocionalna veza čitača i knjige koja se od Gutenberga nije mijenjala

Istina, do pojave Gutenberga pišao sam krv.

Sve knjige svijeta prvih stoljeća Gutenberga stale bi danas na jedan dobar digitalni nosač podataka.

Ostali predavači na znanstvenom skupu o senjskoj tiskari su: akademik Anica Nazor Značenje senjske glagoljske tiskare, dr. Ivanka Petrović Senjski glagoljski Marijini mirakuli, dr. Marija Ana Dürrigl Senjska Meštrija od dobra umrtija kao zrcalo svoga vremena, dr. Boris Kuzmić Senjski govor nekad i danas na primjeru Korizmenjaka (1508.), dr. Antonija Zaradija Kiš Egzempli u glagoljskom Korizmenjaku iz 1508. godine, mr. Petar Runje Kulturni krug Senja krajem 15. i početkom 16. st., dr. Velimir Salamon Multidisciplinarni projekt istraživanja rekonstrukcije, izgradnje, predstavljanja prvog tiskarskog sustava na tlu Hrvatske (temu će prezentirati dr. Zdenka Bolanča), dr. Stanislav Bolanča Tehnologija tiska od Gutenberga do danas i konačno već spomenuta video prezentacija kolofona i drugih stranica senjskih tiskanih izdanja koja će pratiti predavanja pripremila dr. Marica čunčić.

ma to će ići sve ko po loju samo ako ameri izvale na stol gutu.. bez gutenberga nema ništa.. fija će oni odhebati poput onog kauboja što u vesternu pogine u prvoj sekundi pucnjave... to je tako u poslu kad se vidi da je neko gnojni čir, onda ga se ukloni bez obzira na sve.

Tiskarstvo kao tehnika mehaničkog umnožavanja istovjetnih primjeraka teksta ili slike svoje početke tradicijskog poimanja tiskanja nalazi u izumu tipografije Johannesa Gutenberga iz 1447. godine.

Knjiga Socijalna povijest medija: Od Gutenberga do Interneta Petera Burkea i Ase Briggsa u prijevodu Marka Gregorića izašla je u izdanju zagrebačke naklade Pelago.

Kada bi postojala mogućnost oživljavanja Gutenberga i kada bi taj isti patrijarh tipografske kulture te jedan od protagonista modernizacije svijeta prošetao stazom internetske galaktike i informacijskoga kapitalizma, ostao bi bez teksta pred činjenicom totalnog utapanja medija u svijet novca i banalnosti.

Poslije Gutenberga, primjerci knjiga dosegli su za to vrijeme iznimne naklade.

Od vremena genijalnog Gutenberga do našeg suvremenika Zuckerberg a umni ljudi su ispisali bezbroj stranica o nastajanju i nestajanju naroda, nacija, država i različitih političkih asocijacija na europskom...

Prije Gutenberga knjige su se ručno prepisivane i oslikavane.

Razmišljao sam da sve to nazovem i Project Alexandria, prema najvećoj knjižnici Staroga vijeka, no ipak sam se na kraju odlučio za Gutenberga, jer mi ne skupljamo, već proizvodimo elektroničke knjige. Michael Hart

Uz Istarsko povijesno društvo, partneri u projektu, čija realizacija traje od 1. prosinca 2012. do 31. svibnja 2014., su slovački Post bellum iz Bratislave, mađarski Institut za povijest revolucije 1956. iz Budimpešte, njemačko Sveučilište Johannesa Gutenberga iz Mainza i rumunjski Institut za istraživanje komunističkih zločina i sjećanje na progonstvo iz Bukurešta.

Od svih lektora draži su mi kolektori (u smislu 1. značenja u Klaićevu Rječniku); šalu na stranu više volim korektore, ne samo zato što su dokazano korisniji nego i zato što su manje posljedični po nježno tijelo i duh bilo kojeg teksta, posebno književnog; ispravljaju, na primjer, one često brojne tiskarske omaške (po Freudu i mimo njega), greškice što ih slovenski jezik naziva tiskarski škrati, dovodeći tako u tajnu, mitsku vezu pisce i slovoslagare u ni belunškoj galaksiji maga Gutenberga.

Ustvrdio je to voditelj Print Media Relationsa kod Heidelberga Detlev Dierkes na hrvatsko-njemačkom simpoziju »Od Gutenberga do globalizacije« održanom jučer u hotelu Lav u Podstrani kod Splita.

Jasno, jer, od Gutenberga do danas, prošlo je dosta vremena.

Ivica Flesch, najstariji urednik u Hrvatskoj: Prošao sam sve, od Gutenberga do Microsofta

Začeta je davno, za prvim tiskarskim strojem, još i prije Gutenberga.

Izumom tiska Jonhannesa Gutenberga u 16. stoljeću imamo pravu bujicu farmaceutske literature, osobito farmakopejskog sadržaja s opisom lijekova i botaničkih trava te zapisanim postupkom destiliranja i nacrtima destilerijskih uređaja.

Čak i u svijetu koji dolazi, ja neću moći sresti Gutenberga i ne sjetiti se tiskarskog stroja kojeg je on izumio, ili sresti Einsteina i ne misliti na njegovu teoriju relativnosti, ili sresti apostola Pavla i ne misliti o Rimljanima poslanici.

Sredinom 80 - ih je pojavom Macintosha pokrenuta prava revolucija u printu i grafičkoj branši nakon Gutenberga, danas se to nastavlja u drugim oblicima komunikacije.

Dakako poučci izvedeni iz ekstrapoliranih dijelova velikih opusa trojice majstora (Mušič, Warhol i Paladino) voluntaristički su, ali u promišljanju koje se nudi o ulozi grafike od Gutenberga do danas koje su mijenjale i koje će mijenjati svijet i društva naslućujemo da je na razini poruke riječ o istome, ali na razini senzibiliteta prema mediju o posve drugome što još jednom podcrtava maksimu medij = izraz/oblik = poruka.