Na sastanku se obilježava 20. godišnjica potpisivanja Montrealskog protokola, kojim su u rujnu 1987. države prihvatile obveze za ograničenje uporabe freona, halona i drugih plinova koji oštećuju ozonski omotač.

Ukinuta je proizvodnja i potrošnja klorofluorougljika (CFC) koji su korišteni najviše u rashladnim i klimatizacijskim uređajima, halona za protupožarne sustave i aparate, ugljiktetraklorida koji se koristio u laboratorijima i drugih potpuno halogeniranih CFC-a.

Projektom je uspostavljen centar za prikupljanje i recikliranje halona u protupožarnim uređajima

Danas Montrealski protokol broji 184 zemalja članica, od čega su 122 zemlje, s niskom potrošnjom freona i halona, obuhvaćene člankom 5. Protokola.

Zemlje s velikom potrošnjom ovih tvari, pretežno razvijene zemlje, ukinule su potrošnju freona i halona tvari iz Dodatka A Protokola, no uzmemo li u obzir da razvijene zemlje čine svega 20 % svjetske potrošnje tvari koje oštećuju ozonski omotač, vidljivo je kako je ukidanje preostalih 80 % ključno za osiguranje očuvanja i oporavka ozonskog omotača.

Prema Protokolu iz Montreala, postupno se smanjuje emisija štetnih tvari poput klorfluorugljika i halona, koji se koriste u hladnjacima i raspršivačima, pa se WMO nada da će se između 2030. i 2040. ozonski omotač izvan polarnih područja obnoviti i doći na razinu od prije 1980. godine.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode organizira radionicu o korištenju halona Ministarstvo zaštite okoliša i prirode organizira u suradnji s Europskom komisijom, u okviru programa TAIEX, radionicu za predstavnike tijela državne uprave, ustanova i institucija koje imaju sustave s instaliranim halonima, kako bi ih pravovremeno obavijestili o njihovim obvezama i rokovima do kojih mogu koristiti navedene tvari.

Kritične primjene su, između ostalih, korištenje halona u vojnim i civilnim zrakoplovima.

Prostorije u kojima je smještena oprema iz stavka 1. ovoga članka moraju imati uređaje za automatsko gašenje požara (temeljene na uporabi plina halona i sl.), a u blizini, ispred tih prostorija i u njima na vidljivim i lako uočljivim mjestima moraju biti izvješene upute o postupcima u slučaju izbijanja požara.

Mjere postupnog smanjivanja potrošnje kontroliranih tvari zabrana uvoza u svrhu stavljanja u promet na domaće tržište klorofluorougljika od 1. siječnja 2006. godine; zabrana potrošnje halona od 1. siječnja 2010. godine; zabrana potrošnje drugih potpuno halogeniranih klorofluorougljikq (CFC); dopušta se godišnji uvoz u svrhu stavljanja u promet na domaće tržište ugljik tetraklorida, 1,1,1 - trikloretana do 500 kg za prijeko potrebne namjene; dopuštena je uporaba CFC-a koji se koriste u tehnološkim procesima kao procesni agensi; dopušta se potrošnja klorofluorougljikovodika (HCFC) do 31. prosinca 2015. godine; zabrana potrošnje bromofluorougljikovodika (HBFC) i bromoklormetana; zabrana potrošnje metil bromida od 1. siječnja 2006. godine osim za karantenu, dopuštena je uporaba kontroliranih tvari koje su prikupljene, obnovljene i/ili oporabljene za održavanje i popravljanje rashladnih i klimatizacijskih uređaja, kao i sustava i aparata za gašenje požara za njihova trajanja, kojima su fizikalno-kemijska svojstva podudarna novoj tvari.

Trošak zbrinjavanja i uništavanja freona i halona u razdoblju 2007. 2011. procjenjuje se na 1.340.000 kuna (181.000 eura), a pokrit će se sredstvima FZOEU-a.

Sredstvima MF-a odnosno u suradnji s GTZ-om iz Njemačke provest će se projekt uspostave centra za prikupljanje halona (ukupno 300.000 kuna/40.500 eura).

Novec 1230 plin je koji spada u najnoviju generaciju nasljednika nekadašnjeg halona.

Nacionalna banka halona bit će mjesto na kojem će se prikupljati tvari koje oštećuju ozon, nakon što se izvade iz protupožarnih uređaja i aparata.

Također se zabranjuje uvoz uporabljenih i oporabljenih TOOO, s izuzetkom oporabljenih halona registriranih u banci halona.

Projektom je odabrana tvrtka iz protupožarnog sektora putem javnog natječaja koja je nacionalni centar - banka za prikupljanje i recikliranje halona, dok se oporaba istih vrši u inozemstvu.

Značaj ovog projekta ogleda se u činjenici da je prema odredbama Montrealskog protokola od 1. siječnja 2010. godine u Republici Hrvatskoj zabranjena potrošnja halona, osim za kritične namjene za što se u okviru aktivnosti banke čuvaju odgovarajuće količine halona.

Navedeno u praksi za sve korisnike postojećih protupožarnih sustava znači obvezu prikupljanja halona iz istih, te njihovu zamjenu alternativnim tvarima koje nisu štetne za ozonski sloj.

Vesnica draga pusićeva sad ima neke svoje mjere i, očito da lepa i pametna ženskica nekaj misli o stanju u republici jer ipak ima mjere, ima cijelu platformu mjera... ima halona, ima pjene... kao što mnogi u rh imaju na ustima pjene koja im se nakuplja od bijesa jer ih vozaju kao mutave, 20 godina, ne? hrvatska ima većih briga, ili? nemreš pomalo gasiti, simo-tamo jer to su samo zakrpe, nekaj poput zakrpanih cesta po hrvatskoj, ono - kao da je bomba opala, čovječe. daj si zamisli koliko samo love treba da se ceste poprave, sve skupa? jeeee, a gde su novci od kredita, pdv-a i sve ono kaj građani stvore? hrvatski morbidni formalitet se i tu vidi, mnogo se govorilo o policiji, zdravstvu, socijali, vatrogastvu itd, ali sadržaji su nepromijenjeni. zbroji samo birokraciju koja sve to pokriva, zbroji višak žena po općinskim uredima, broj dobrovoljnih i profi vatrogasnih društava, dodaj kojekakve pomoćnike, savjetnike, instruktore, namjesnike, lokalne šerife... čovječe, to je vojska ljudi koja uzima lovu, a u suboptimalnom su sustavu i jasno da na svim razinama dugovi rastu, a konkretne mjere ne poduzima politički nitko jer se nitko, kao, narodu i građanima ne želi zamjeriti... NO UPRAVO KADA DIREKTNO aRJEŠAVAŠ TO SITNO KENJANJE NAROD ĆE TE VOLJETI JER NISU VIŠE NI GRAĐANI NAIVNI.

(g) prikupljenih, obnovljenih ili oporabljenih halona, samo za kritične primjene iz članka 17. stavka 1. ove Uredbe, pod uvjetom da ih uvozi Centar za halone;

(b) količine halona koji je ugrađen, uporabljen i uskladišten za kritične primjene, u skladu sa člankom 17. stavkom 1. ove Uredbe, mjere koje su poduzete za smanjivanje njihovih emisija i procjenu takvih emisija te podatke o napretku u ocjenjivanju i primjeni adekvatnih zamjenskih tvari;

Kritična primjena halona i isključivanje iz uporabe opreme koja sadrži halone

Već 40 - 90 grama aktivne tvari u FirePro Generatoru aerosola za gašenje požara dovoljno je za zaštitu 1 m3 prostora u usporedbi sa 200 - 300 grama Halona, 400 ili više grama drugih halokarbonskih plinova ili 700 - 1500 grama CO2. Ujedno, FirePro omogu ć ava ga š enje po ž ara na mjestima koja se do sada nisu mogla š tititi, zahvaljuju ć i modelima malih internih generatora za lokalnu za š titu unutar ure đ aja.

Gasive koncentracije halona je u načelu 4,5 % do 10 % dok se za neke druge zapaljive tvari koncentracija uvećava.

Za površinsko gašenje preporuča se količina halona od 1 kg/m2 (metar kvadratni), ali koju je potrebno povećati usijed eventualnih gubitaka uvjetovanih vjetrom.

Zamjenska sredstva za halone ipak nemaju tako dobre učinke gašenja poput halona.

Tvrtka se bavi skupljanjem, prijevozom te privremenim skladištenjem i obradom opasnog otpada halona.

U protupožarnoj zaštiti koristi se 0,13 % kontroliranih tvari - halona.

Utjecaj na okoliš plina FM-200 vrlo je povoljan u odnosu na halon 1301. FM-200 ne razgrađuje ozonski omotač za razliku od zabranjenog halona.

Umjesto štetnog halona, stigao " zeleni " eko-plin