Sviralu je izgradila umjetnička radionica orgulja, harmonija i glasovira Heferer koja pripada uskom krugu orguljarskih radiona u Europi, a djeluje već 160 godina kroz pet generacija obiteljske tradicije.
Sviralu je izgradila umjetnička radionica orgulja, harmonija i glasovira Heferer koja pripada uskom krugu orguljarskih radiona u Europi, a djeluje već 160 godina kroz pet generacija obiteljske tradicije.
U Galeriji grada Krapine u 18 sati otvorit će se izložba Cvijeće Stanka Posavca uz prigodan program koji su pripremili članovi KUD-a Krapina, a u 19,30 u Župnoj crkvi Sv. Nikole održat će se koncert iz ciklusa Orgulje Heferer na kojem će nastupiti Helena Lucić (mezzosopran) i Pavao Mašić (orgulje).
Mehaničke orgulje, ranije s oko 18 registara rad su zagrebačke tvrtke Heferer iz 1883. g.
Pneumatske orgulje s 14 registara, 2 manuala i pedalom 173. su opus zagrebačke tvrtke Heferer.
Graditelj Ferdo Heferer sagradio je 1894. 2 - manualne orgulje s 14 registara, koje su restaurirane 1997.
Orgulje Heferer su iz 1895. g.
Orgulje s 1 manualom i pedalom tvrtke Heferer građene su 1893. g.
Ove je godine na rasporedu 20 koncerata diljem Hrvatske, a Tomislav Heferer posebno je izdvojio koncert 29. rujna na restauriranim orguljama u crkvi BDM Snježne u Kamenskom kod Karlovca na kojemu će nastupiti Gorana Vidnjević Fabijanić na orguljama i mezzosopranistica Aida Vidović Krilanović.
Zahvaljujući predanom radu Prve hrvatske gradione orgulja, harmonija i glasovira čiji ugled i tradiciju nastavlja već peta generacija, devetnaestu godinu za redom Festival orgulje Heferer oživljava našu bogatu orguljsku baštinu i glazbu, promičući i ukazujući na važnost kraljice instrumenata, kako je orgulje svojedobno nazvao Wolfgang Amadeus Mozart.
Od osnutka 1849. u Grazu, preko preseljenja u Karlovac 1868. i potom u Zagreb 1870., do danas, majstori Umjetničke radionice Heferer (od utemeljitelja Michaela do današnjih vlasnika, Ivana i njegovih sinova Augusta i Tomislava Faullenda) sagradili su 263 orgulje diljem Hrvatske, ali i u Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Vojvodini, Mađarskoj i Austriji.
Specijalizirani i za restauriranje povijesnih orgulja, brinu se za očuvanje vrijednih orgulja u crkvama širom Hrvatske; do danas ih je restaurirano 81, za što je Radionica Heferer zaslužila niz domaćih i inozemnih priznanja.
U nedjelju 4. listopada u 18 sati u Župnoj crkvi sv. Dominika u Konjšćini koncert će održati sopranistica Mayumi Kamei uz orguljašku pratnju Ljerke Očić u okviru cikljusa Heferer orugulje Koncertne direkcije Zagreb.
Kao solist surađivala je između ostalog sa zborom i orkestrom HRT-a, Durbovačkim simfonijskim orkestrom, Hrvatskim komornim orkestrom, ansamblom za suvremenu glazbu Cantus te sudjeluje na festivalima Orgulje Heferer i Organum Histriae i redovito nastupa sa Hrvatskim baroknim ansamblom.
Izvorno su imale 19 registara Obnovila ih je firma Heferer 1996. godine.
Priliku za nastup dobili su i mladi umjetnici, pobjednici 1. Međunarodnog natjecanja za glas i orgulje - HEFERER 2012.
Orgulje se prvi put spominju 1745. g., a ove današnje potječu iz 1886. g. i ubrajaju se u opus djela tvrtke Heferer.
Naime, samom je projektu koncerata na obnovljenim orguljama Heferer, koji se u Županiji provodi već9 petnaestak godina, uvijek bila intencija promoviranje mladih, nadarenih interpreta, pogotovo s područja naše Županije.
Svi tehnički i akustički elementi ovih orgulja detaljno su obrađeni u do sada najopsežnijem prikazu jednog instrumenta autor kojeg je orguljar-restaurator Ivan Faulend Heferer.
Jedna vrsta predsezone počela je već u rujnu Europskim orguljskim kongresom u Varaždinu, završetkom ciklusa Heferer 2000, potom 30. varaždinskim baroknim večerima, a potkra j rujna počela je i redovita sezona.
Svirale su odnesene u radionicu Orgulje Heferer koji će ih urediti i vratiti.
Dodajmo da je te osebujne večeri inauguriran novi pijanino za potrebe Salona Očić (dosad je Tvrtka Heferer posuđivala svoj instrument) i da je stvoreno iznimno ozračje u kojem je brojna publika odabranu glazbu doživjela na novi način, u prisnoj sprezi sa sugestivno interpretiranim tekstovima i prigodnim razgovorom urednika Branka Magdića s autorom knjige i muzikalnim interpretom glazbe Daliborom Cikojevićem, te je na najljepši način upoznala njegov roman Slike s izložbe.
U organizaciji Koncertne direkcije Zagreb i Umjetničke radionice Heferer, već četrnaestu godinu za redom ljubiteljima orguljske glazbe ugledni hrvatski glazbenici predstavljaju svjetsku i hrvatsku orguljsku baštinu, i to na orguljama diljem hrvatskih mjesta.
Festival Orgulje Heferer započeo je 22. srpnja, a do 10. studenoga bit će održano osamnaest koncerata, pri čemu u prvi plan dolaze orgulje izrađene ili restaurirane u radionici Heferer.
Ova godina ujedno je i 110 godišnjica vrijednih orgulja sa svim drvenim elementima koje je izradila tvornica Heferer.
Ivan Faullend-Heferer je redovni član međunarodne asocijacije orguljara ISO (International Society of Organbuilders) sa sjedištem u Leuvenu, Belgija.
No tijekom gotovo četrdeset godina njihova korištenja, unatoč održavanju došlo je do neizbježnih oštećenja, te je temeljita sanacija i restauracija povjerena Radionici Heferer.
Od te obnove, orgulje su pod nadzorom Radionice Heferer.
Za održavanje i ugađanje orgulja zaslužni su festivalski partneri naša vodeća orguljaška radionica Heferer i Orguljaška zaklada don Petar Nakić.
Restauracija ovih orgulja započela je 1999., o trošku Ministarstva kulture koju izvodi iskusna firma Heferer iz Zagreba.
Kroz preko pola stoljeća umjetničkog djelovanja i voditelja atelijera, Ivan Faullend-Heferer sagradio je 14 orgulja, među kojima su one najveće sa 29 zvučnih registara u crkvi sv. Frane u Šibeniku, te izvršio preko 50 restauracija i rekonstrukcija zvukovnih spomenika kulture među kojima su: - Najstarije sačuvane orgulje u Hrvatskoj, graditelj J. G. Freundt (?), iz 1649. g., župna crkva sv. Marije u Lepoglavi (restauracija 1972. - 77. g) - Orgulje, graditelj Joannes Franciscus Jeneschek, iz 1733. g., kapela sv. Leonarda u Laduču (restauracija 1982. g.) - Tafelklavier, graditelj Michael Mariacheer, oko 1820. g, Zavičajni muzej Škrip na otoku Braču, sada u Centru za kulturu Brač Supetar (restauracija 1991. g).
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com