U prvim godinama poslijeraća gradivo je preuzeto u Historijski arhiv Rijeka.

Nakon što je 1961. osnovan IHRPH i u njegov sastav ušao Historijski arhiv CKSKH, predano mu je i ostalo gradivo (do III. kongresa SKH 1954), dok je gradivo nižih partijskih organizacija (kotarski, općinski, gradski, rajonski, mjesni komiteti) predano regionalnim arhivima.

Nakon prestanka djelovanja Kotarskog komesarijata u Buzetu, gradivo nije izmještano iz sjedišta stvaratelja, te su o spisima pravosudne provenijencije, sve do preuzimanja u Historijski arhiv Rijeka (nakon 1948. godine) nastavili skrbiti sljednici, pravosudna tijela.

Gradivo je iz Historijskog arhiva Rijeka preuzeto u Historijski arhiv Pazin u sklopu fonda Kotarski sud u Buzetu (HR-DAPA-246) tijekom druge polovine 1960 - ih godina.

Godine 1962. Arhiv mijenja naziv u Historijski arhiv u Zagrebu, 1993. godine mijenja naziv u Povijesni arhiv u Zagrebu, a 1997. dobiva današnji naziv - Državni arhiv u Zagrebu.

Prva četiri sveska izlaze pod nazivom Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci, sljedeća tri kao Vjesnik Historijskog arhiva u Rijeci, a od 10. do 31. sveska naziv je Vjesnik Historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu budući da je od 1966. godine suizdavač, uz riječki Arhiv, i Historijski arhiv u Pazinu.

Od 32. sveska izdavač je Historijski arhiv Rijeka, a naziv Vjesnika se mijenja sukladno promjenama naziva nakladnika.

On je dopis uputio svim historijskim arhivima u Hrvatskoj, u kojemu stoji: U Nedjeljnoj Dalmaciji od 4. V 1986. optuženi su arhivski radnici SRH da su nacionalisti te da rade pod utjecajem svećenika, stavljeni su u kontekst prethodnice specijalnog rata protiv Jugoslavije, a kao centra organiziranog kontrarevolucionarnog rada u Republici naznačeni su Arhiv Hrvatske i Historijski arhiv Zagreb.

U međuvremenu je bio osnovan i Historijski arhiv u Splitu (1952. godine) pod ondašnjim imenom Arhiva grada Splita.

JAVNO.ba: Spominjete se i kao jedan od autora izvješća Okružnog komiteta KPJ za zapadnu Hercegovinu od 13. veljače 1945. (Historijski arhiv Mostar, Pik.

Od prestanka djelovanja stvaratelja pa do preuzimanja u Historijski arhiv Rijeka, gradivo se čuvalo u arhivu Općine Buje.

Historijski arhiv u Pazinu preuzeo je gradivo Općine Pula od Narodnog odbora Općine Pula 16. siječnja 1961. te od Historijskog arhiva Rijeka u više navrata tijekom 1965. i 1966. godine.

Rukopis je otkupljen za Historijski arhiv u Splitu zajedno s arhivom trogirske obitelji Ivičević zaslugom Radoslava Tomića.

To je odjeljenje osnovano 1949. sa svrhom prikupljanja i sređivanja arhivskoga gradiva koje se odnosi na povijest radničkoga pokreta, Komunističke partije i rata 1941 - 1945. Godine 1955. prerasta u Historijski arhiv CK SKH.

Historijski arhiv u Slavonskome Brodu (od 1997. Državni arhiv u Slavonskome Brodu) osnovan je 16. III. 1959. odlukom Narodnog odbora Kotara Slavonski Brod za područje kotara Slavonski Brod, Slavonska Požega i Nova Gradiška, sa sjedištem u Slavonskome Brodu u Ulici A.

V. 1961. do 1. I. 1967. Sabirni centar u Slavonskoj Požegi djeluje kao Historijski arhiv.

Na zahtjev bivše Skupštine Općine Pakrac i uz suglasnost Sabora Republike Hrvatske, Historijski arhiv u Slavonskom Brodu svoju je nadležnost u obavljanju arhivske službe proširio 1. VII. 1967. i na područje Općine Pakrac, koja je dotada potpadala pod nadležnost Historijskog arhiva u Bjelovaru.

Osječka arhivska djeluje od 1947. godine kao ispostava Državnog arhiva u Zagrebu, a dr. Firinger je ravnatelj sve do 1956. godine kada se, zahvaljujući njegovim nastojanjima, osniva samostalna institucija regionalnog značaja Historijski arhiv u Osijeku.

Prvotni mu je naziv bio Istarski arhiv Pazin, 1960. naziva se Historijski arhiv Pazin, od 1993. Povijesni arhiv u Pazinu, a 1997. na temelju Zakona o arhivskom gradivu i arhivima nazvan je Državnim arhivom u Pazinu.

Od 1952. godine arhiv se zvao Arhiv grada Splita, 1957. mijenja naziv u Historijski arhiv u Splitu te postaje mjerodavna arhivska ustanova za srednjodalmatinsko područje.

Dio gradiva (dio spisa iz 1919.) je po ukidanju Potprefekture u Poreču (1927.) zajedno s gradivom tijela austrijske kotarske uprave (vidi - fond prednika: Kotarsko poglavarstvo (kapetanat) u Poreču) preuzet u Državni arhivu Trstu, gdje je ostao do 1961, kada je dijelom ispunjen restitucijski zahtjev FNR Jugoslavije prema Republici Italiji, te je gradivo pohranjeno u Historijskom arhivu Rijeka te u prosincu 1961. godine preuzeto u Historijski arhiv Pazin.

Nakon sv. 31, Historijski arhiv Pazin (danas: Državni arhiv u Pazinu) i Povijesni arhiv Rijeka (danas: Državni arhiv u Rijeci) nemaju više zajedničku izdavačku djelatnost, već svoja izdanja objavljuju samostalno.

S promjenom teritorijalne nadležnosti promijenit će se i naziv ustanove, te ona od 1959. g. djeluje pod imenom Historijski arhiv u Varaždinu (HAV).

U Historijski arhiv Rijeka preuzeto je u prvim godinama poslijeraća, a Historijskom arhivu Pazin predano je 1967. Fond je obrađen 1973. godine, zajedno s gradivom prednika (Civilni komesarjat u Pazinu), te je tom prilikom izrađen sumarni inventar.

Historijski arhiv Rijeka preuzeo je po zakonskoj osnovi 11.3.1964. prema primopredajnom popisu jedan sanduk gradiva Poduzeća Uprava zgrada Rijeka od Skupštine općine Rijeka a u okviru gradiva likvidiranih gradskih poduzeća i ustanova (Ugovor o preuzimanju, br. 94/64, 14.3.1964.).

1962. Arhiv mijenja ime u Historijski arhiv u Zagrebu.

Đoko Jovanić (Kotar Donji Lapac u NOR 1941 - 1945, Historijski arhiv u Karlovcu): Trideset i prvog jula i 1. augusta Boričevac je prazan, a tek 2. augusta naše jedinice su ušle u selo.

Sukladno tome 16. ožujka 1959. Odlukom Narodnog odbora kotara Slavonski Brod osnovan je Historijski arhiv Slavonski Brod za područje kotara: Slavonski Brod, Slavonska Požega i Nova Gradiška.

Tijekom 1960. došlo je do nesporazuma u vezi financiranja Arhiva zbog čega se Odlukom NOK-a Slavonska Požega arhivski sabirni centar osamostalio i od 1. svibnja 1961. do 31. prosinca 1966. djeluje samostalno kao Historijski arhiv u Slavonskoj Požegi.

Rješenjem Skupštine općine Slavonska Požega s nadnevkom od 17. prosinca 1966. ukinut je Historijski arhiv u Slavonskoj Požegi i pripojen Historijskom arhivu u Slavonskom Brodu kao njegov arhivski sabirni centar.