To znači, da je svim antičkim građevinama Pule zajedničko to što se nalaze u osobitom ambijentu koji nije nastao na pravilnoj shemi rimskog logora već je plod organskog rasta antičkog grada poštivajući zatečeno stanje protourbanog naselja Histra.

Svakodnevica Histra bit će prikazana i kroz hranu, posebice kroz bankete elitnih slojeva tog naroda.

Izložba će prikazati svakodnevni život, običaje i kulturu Histra, biti će moguće vidjeti kako su u ondašnje vrijeme živjeli obični ljudi i elita naroda po kojima smo dobili...

Izložba je svojevrsna promocija Histra, a želja nam je njome prikazati dio svakodnevnog života toga naroda koji je živio prije 2000 godina te o Histrima educirati lokalno stanovništvo.

To je božanstvo koje je štovano u rimsko vrijeme, no njegovi korijeni sežu u doba Histra - u vrijeme naroda koji je živio ovdje prije Rima.

Od Histra pa nadalje, uvijek je imala strane vladare, Rim, Langobarde, Gote, Veneciju.

Dio Histra koji je preživio sukobe i ostao ovdje živjeti postepeno se romanizira, dolaze neki novi stanovnici, novi običaji, nova vjerovanja

Kultura Histra trajala je do kraja 3. i početkom 2. stoljeća prije Krista kada su se počeli romanizirati.

Osmišljeni su i dodatni programi koji prate izložbu kao što je i predstava na temu Histra čiji smo kratki dio vidjeli na svečanom otvorenju.

U sklopu izložbe etnomuzikolog Dario Marušić izradio je i replike instrumenata Histra te je zamislio i publici prikazao kako je mogla zvučati njihova glazba.

Pod tim ga imenom spominje samo Tit Livije, a izvorno Aepulo bi se, prevedeno s latinskog, moglo shvatiti kao pijanac ili izjelica, što se može povezati s manirima Histra prema opisima Rimljana tijekom histarskih ratova.

Rimljani su ratovali protiv plemena i naroda ist. jadranske obale (Plereja, Histra i dr.), te ih počeli podvrgavati svojoj vlasti.

Protiv Histra ratovali su dvaput, 221. i 178 177. pr. Kr. (Histarski ratovi), nakon čega je Istra postala dio rim. države.

U Istri je kasno b. d. (od oko 1300) prekinuto dolaskom Histra u XI.st.pr.Kr., što označava početak željeznoga doba.

Kr. koje su Rimljani vodili protiv Histra.

Mnogi antički pisci odavali su hvalu drevnom istarskom ulju od masline (Plinije, Galen, Apicije), a najčešće se spominje onaj citat Marcijala (40. - 103. godine): Uncto Corduba laetior Venafro, Histra nec minus absoluta testa. (Kordobo, koja si rodnija od uljevitog Venafra, a savršena kao ulje iz Istre).

U gradovima je bilo i romaniziranih Histra, trgovaca i obrtnika, koji su prihvatili latinski jezik i romansku kulturu i odrekli se svoje ilirske.

Romaniziranih Histra bilo je i u unutrašnjosti, a potjecali su većinom od rimskih veterana koji su se nakon dugogodišnje vojne službe vraćali u rodni kraj, zasnivali obitelj i postajali nositelji rimske kulture u tom kraju.

U doba histra dijelila je histre od plemena liburna.

Kao voj. časnik i dužnosnik upoznao je mnoge zemlje Rimskoga Carstva, a u slobodno je vrijeme prikupljao različita stručna znanja koja je sustavno obradio u jedinome očuvanom djelu, prirodopisu u 37 knjiga (Naturalis historiae libri XXXVII), golemu enciklopedijskom tekstu o zemljopisu, antropologiji, zoologiji, botanici, ljekarništvu, rudama, lik. umjetnostima i dr. O Istri govori na više mjesta, najviše o zemljopisu i razmještaju plemena i zajednica Liburna i Histra, ali i o istar. vuni, ulju, javorovu drvu, oštrigama i jantaru.

U tradicionalnoj historiografiji smatralo se kako su ovdašnji narodi (koji se čak i nisu nazivali narodima, već skupinama ili plemenima, što zasigurno ne odgovara istini barem za najbrojnije među njima poput Liburna, Japoda, Delmata, Histra) primitivci i barbari.

O intenzivnim vezama Histra s Venetima i drugim narodima sjeveroist.

Pitanje etničke pripadnosti Histra bilo je dugo prijeporno, jedni su ih istraživači držali isključivo Ilirima, drugi isključivo Venetima, jer pokazuju značajke i jednih i drugih, a bili su samosvojan narod kao i ostali narodi koji se smatraju Ilirima.

Tajanstvene kamene krugove konstruirali su nepoznati doseljenici, koji su u Istru stigli prije Histra, na početku 2. tisućljeća prije Krista.

Mutvoran, čije se postojanje veže za povijest Histra, Nezakcija, Faverije ili Mutile - a koji odavno ne postoje, odolijevao je vremenu i ratnim previranjima od upada Slavena, Franaka, Mlečana, te kao kapelanija ili župa odigrao značajnu ulogu u povijesti Proštine.

Kao sastavni dio projekta organizira se i predstava na temu Histra, koja će postati dio Istra Inspirita, rekonstruira se histarska glazba (Dario Marušić), planira se rekonstrukcija nošnje, nakita i frizura, izrada velikih kipova koje će oslikati moderni umjetnici, rekonstrukcija histarskog broda, suveniri i brojne druge popratne manifestacije.

Nekoliko sam puta kuharicu predstavljala u Splitu, a sudjelovala sam i na Izložbi hrane i pića Histra u Puli.

Na samom ulazu goste su dočekali animatori odjeveni u replike odjeće i obuće drevnih Histra.

Iako se pretpostavlja da prvi dodiri Histra s ant. umjetnošću sežu u VI V. st. pr.

Golubinčina jama kod Raklja bila je poprištem izvlačenja kamenih spomenika iznimno značajnoga za povijest Histra.