U ' Poslanici Diognetu ' se ukazuje za hrišćane: »Postavljaju zajedničku/koin n/trpezu, ali ne i/zajedničku/postelju/koít n /.« (5:7) Za raspojasane bezbožnike koji su se uvukli za Hristovu trpezu apostol Juda u svojoj Poslanici ukazuje svetima: »Ti ljudi su ljage na vašim agapama, koji se bez zazora sa vama časte, napasajući sami sebe.« (12) Eseni su imali svečane zajedničke večere, koje su obavezno bile praćene blagosiljanjem plodova na trpezi; u kumranskom Poretku zajedništva se iznosi: »I kada se postavi sto s jelom i s vinom/tiroš, slatki mošt/za piće, neka sveštenik/kohen/pruži prvi ruku da bi blagoslovio na početku hleb ili vino.« (6:4 - 5) Nešto slično se ukazuje i u rukopisu Sereh haeda: »[... Neka ne pruži ] niko ruku svoju prvi da načne hleb i [ vino ] pre sveštenika, jer [ će on ] blagosloviti načinjanje hleba i vina [ pružiće ] ruku ka hlebu na početku,...« (2:18 - 20) Naravno, zajedničkom obedu svetih Božijih otkupljenika mogli su da prisustvuju samo kršteni, posvećeni podvižnici, sa čistom odećom i čistim telom (cp.: 4 Q 274, frag. 1, col. 2)