Izl 34,28), poput Ilije prije susreta s Gospodinom na gori Horebu (usp. 1 Kr 19,8), tako se Isus molitvom i postom pripremao za svoje poslanje, čiji je početak bila teška borba s napasnikom.

Ne ostaju na Horebu niti Taboru, nego s narodom idu kroz nevolje i kraj naroda silaze u getsemansku muku.

Dekalog se prenosi isključivo nakon ponovnog dozivanja u pamet Saveza (" Gospodin, Bog naš, sklopio je s nama Savez na Horebu ": Pnz 5,2).

Treba naglasiti da i taj dio, slično Pentateuhu, završava riječima redaktora koje imaju kanonski karakter odnosno otkrivaju nam kako je pitanje kanona neodvojivo od nastanka samih spisa: »Spomeni se Zakona Mojsija, sluge moga, kome sam na Horebu propisao zakone i uredbe za sav Izrael.

Ilija kao pojam proroka u Izraelu predstavljen je kao Mojsijev učenik u pravom smislu riječi, jer prema 1 Kr 19,1 - 18 on je na Horebu slušao riječ Jahvinu.

Prema ovom današnjem izvještaju, poziv se dogodio na brdu Horebu (3, 1), koje je u viđenju Ponovljenog zakona i čita ve deuteronomističke predaje, kakva se nalazi u Knjigama o Kraljevima, istovjetno s gorom Sinaj.

I ovaj se govor vraća u povijest, sve do Božje objave na Horebu i do davanja Deset zapovijedi (Dekalog).

Njemu se Bog po prvi puta objavio na gori Horebu u liku grma koji gori, a ne izgara.

No zašto Ilija nakon svega kreće na vrlo dug put od više od 400 kilometara prema svetom brdu Horebu (Sinaju)?

Isus želi poučiti učenike da hrabro podnose protivštine života, uzdajući se u Gospodina, u onoga koji se objavio proroku Iliji na Horebu u " u šapatu laganog i blagog lahora " (1 Kr 19, 12).

na lijevo: 1. Abraham žrtvuje Izaka., 2. Mojsije i gorući grm na brdu Horebu., 3. Arkanđeo Rafael i mladi Tobija hvata ribu., 4. Danijel u jami lavovskoj.

Za pripravno vrijeme uoči najvećeg krćanskog blagdana izabrano je 40 dana po uzoru na Isusov 40 - dnevni boravak u pustinji, koliko je proveo i Mojsije na Sinaju, i Ilija na putu do Horebu, a ponekad se simbolično uspoređuje i s 40 godina koliko su židovi lutali pustinjom.

A na brdu Horebu (zvanom i Sinaj), Mojsije je susreo Boga u gorućem grmu a kasnije je primio i Deset zapovijedi.

Na brdu Horebu, Ilija je susreo Boga, ne u oluji, ne u potresu, ne u ognju, nego u laganom lahoru.

Ondje? ete se vi sami prodavati svojim neprijateljima za robove i ropkinje, ali ne? e biti kupca. " 69 su rije? i Saveza što ga propisa Jahve Mojsiju da ga sklopi s Izraelcima u zemlji moapskoj, povrh Saveza što ga je s njima sklopio na Horebu.

Od dana kad ste izašli iz zemlje egipatske do dolaska na ovo mjesto, Jahvi ste se opirali. 8 Na Horebu ste rasrdili Jahvu i Jahve je na vas tako planuo da vas je htio uništiti. 9 Popeo sam se na brdo da primim kamene plo? e, plo? e Saveza što ga s vama sklopi Jahve.

I može li se itko di? iti koliko ti? 5 Podigao si mrtva od smrti iz Podzemlja po rije? i Svevišnjeg. 6 Bacio si u propast kraljeve i vukao odli? nike s odra njihova. 7 Na Sinaju si? uo ukore i sud osvetni na Horebu. 8 Pomazao si kraljeve osvetni? ke i proroka sebi za nasljednika. 9 Podignut si bio u vihoru ognja, u kolima s plamenim konjima. 10 Odre? en si u prijetnjama budu? im da umiriš srdžbu Božju prije no što ona provali, da obratiš srca ota? ka sinovima i da obnoviš plemena Jakovljeva. 11 Blago onomu koji? e te vidjeti i onima koji su usnuli u ljubavi, jer i mi? emo posjedovati život.

Drugi je vezan uz Božju objavu Mojsiju na Horebu i u njemu je odnos zapovijedi 4 prema 6, što je bilo uzrokom različitog brojenja u židovstvu i u kršćanskim konfesijama.

Na Božjoj gori Horebu Ilija, umoran od prorokovanja, traži obnovu svog zvanja.

Boravak na Horebu je Ilijina duhovna obnova, preispitivanje sebe, svog života i poslanja.

Jedan od vrhunaca, ne samo Knjige Izlaska već i cijelog Starog zavjeta, jest veliki dijalog između Boga i Mojsija na Božjem brdu Horebu u kojem Bog objavljuje svoje ime.

" Uzmi sa sobom nekoliko izraelskih starješina; uzmi u ruku štap kojim si udario Rijeku i pođi. 6 A ja ću stajati pred tobom ondje, na pećini na Horebu.

Ako se napravi usporedba između Ilije i onoga koji je najveći, Isusa, dolazi se do shvaćanja one neobične povijesti, koja je ostala neshvatljiva i samom Iliji, kad je na Horebu ustanovio da se Bog ne nalazi u ognju i oluji, nego u blagoj riječi, u blagom neznatnom znaku dobrote i ljubavi, koja je veća od Ilijine oluje i predstavlja novo vozilo koje ne uznosi samo njega, nego sve nas.

Trajanje korizme kroz četrdeset dana nadahnuto je sjećanjem na četrdeseta dana koje je Isus proveo u pustinji, Mojsije na Sinaju i Ilija na Horebu.

Načiniše tele na Horebu, klanjahu se liku slivenu.

Doista, na Božjem brdu Horebu se odigrao jedan od najvećih događaja u povijesti spasenja.

Pazite dobro onoga dana kada vam je Jahve Bog vaš govorio ispred ognja na Horebu, niste vidjeli nikakva lika da se ne biste pokvarili te da ne biste pravili sebi kakva klesana lika, kipa muškog ili ženskog obličja (Ponovljeni zakon 4:15 - 19).

Onoga dana kad vam je Jahve, Bog vaš, govorio isred ognja na Horebu, niste vidjeli nikakva lika, 16 da se ne biste pokvarili te da ne biste pravili sebi kakva klesana lika, kipa muškoga ili ženskoga obli? ja, 17 ni obli? ja kakve životinje što je na zemlji, ni obli? ja kakve ptice što pod nebom lijeta, 18 ni obli? ja bilo? ega što po zemlji gmiže, ni obli? ja kakve ribe što je u vodi pod zemljom 19 i da se ne bi, kad digneš svoje o? i prema nebu te vidiš sunce, mjesec i zvijezde - svu nebesku vojsku - dao zavesti da im se klanjaš i da im iskazuješ štovanje.

Šaptom laganog i blagog lahora kojim je progovorio Iliji na Horebu Bog je govorio i uoči Isusova rođenja u Betlehemu, kao i neposredno po njegovu rođenju.

Pnz 1,6 - 4, 40), koji započinje podsjeća njem na Božju zapovijed narodu danu na brdu Horebu, koje se u drugim tradicijama naziva Sinaj, da krene na put, prema zemlji za koju se Gospodin zakleo očima, Abrahamu, Izaku i Jakovu, da će je dati »njima i njihovu potomstvu poslije njih« (1, 8).