Nazivamo je apostolskom jer je očuvala duh, učenje i rad Hristovih apostola, koje je On izabrao i kojima je dao vlast da govore i rade u Njegovo ime.
Nazivamo je apostolskom jer je očuvala duh, učenje i rad Hristovih apostola, koje je On izabrao i kojima je dao vlast da govore i rade u Njegovo ime.
Osnovana je od Hristovih učenika koje On za tri godine naučio svojoj spasonosnoj nauci.
Pokoran pred Bogom, prizivajuci Boziju pomoc radi ukrepljenja svoje nemoci, on gleda bez bojazni i zbunjenosti na nevolju koja dolazi, priprema se da je velikodusno i hrabro podnese, nada se da ce posredstvom nje postati pricasnik Hristovih stradanja, da ce dostici tajanstveno ispovedanje Hrista ne samo umom i srcem nego i samim delom, samim zivotom.
Shvatimo ovo - isti Bog koji govori preko Svoje pisane Reči (Biblije), govorio je i preko apostola Hristovih kada su oni poučavali i propovedali lično.
Krst svoj postaje za Hristovog ucenika krst Hristov zato sto Hristov istinski ucenik smatra ispunjavanje Hristovih zapovesti jedinim ciljem svog zivota.
Zato premda u jedno i isto vreme biva mnogo sveštenodejstava po vaseljeni, to ipak nema mnogo tela Hristovih, već jedan te isti Hristos prisustvuje istinito i stvarno, jedno je telo i jedna krv Njegova u svima pojedinim crkvama vernih.
Nasićivanje tim hlebom je nenasito - to je spasonosno prejedanje i naslađivanje, na koje se pozivaju svi hrišćani.Nenasito se nasićuj rečju Božijom; nenasito se nasićuj ispunjavanjem Hristovih zapovesti, nenasito se nasićuj za trpezom koju si (Bože) pripremio... nasuprot tlačitelja mojih, i napajaj se iz prepune čaše (Ps 22,5). Od čega da počnemo, kaže sveti Makarije Veliki, [ 1 ] mi koji se nikada nismo bavili ispitivanjem naših srca?
Kada celivamo Krst Spasiteljev celivajmo ga tako kao da ce usnama dotičemo rana Hristovih iz kojih teče krv.
Ista svetlost od Hristovih rana kao zrak je padala i na Svete Tajne koje su se nalazile na Prestolu.
Vi, doista, imate nekoliko miliona Hristovih kipova na svakog čoveka po jednoga imaju ga drumovi i polja, apsane i škole, a kod nas, kad ljudi veruju u Boga u sebi ga nose i tiho mu se skoro u snu, mole.
U osnovi pak uvek se nalazi: laž (jer sam je đavo " otac laži "), obmana, iskušenje slavom, bogatstvom. čudesima, vlašću i moći (setite se Hristovih iskušenja u pustinji).
Uopšteno govoreći, poslušnost duhovnom ocu jeste najsuštinskiji aspekt našeg duhovnog života, kroz koji mi zadobijamo Crkveni duh učenika Hristovih i kroz koji biva osigurana pravilnost naše duhovne borbe koja treba da nas vodi ka sjedinjenju sa Bogom.
Naređenje, brutalnost i psovka su osnovni način komunikacije među ukućanima kao i među meštanima, stranci su uljezi, lepo je prokleto, nauka je sumnjiva, umetnost je nepotrebna, Bog je svima na usnama (spominje se Njegova volja, Njegova pomoć, Hristovih pet rana), ali je ' u praktičnom životu ' prisutan maltene kao maskota koja se ne meša u život.
Crkva je i Apostolska, zbog toga što su duh, učenje i rad Hristovih apostola potpuno očuvani u Crkvi.
Cilj posta jeo ocsienje tela, jacanje volje, uzdizanje dusa.Posteci, hriani se secaju neprestano Hristovih stradanja za njihovo spasenje.
Umno tihovanje pravoslavnog monaha organski izrasta iz dubokog pokajanja i težnje za ispunjavanjem Hristovih zapovesti.
Prva reč: Da se setimo tvrde Slave česne i nebesne, koja može da nam pomogne: Za imena Gospoda Boga, Svete Živonačalne, Jednosušne i nerazdelne Trojice: Oca i Sina i Svetoga Duha; da se Gospodu Bogu, Svetoj Živonačalnoj Trojici, smerno poklonimo i zamolimo: Va slavu i čest (svi odgovaraju: Va slavu i čest) Druga reč: Sve za tvrde Slave nebeske: Blagoga Hrista i Časnoga Krsta, - Blagoga Hrista kome se molimo i Časnoga Krsta kojim se krstimo; da se Blagome Hristu i Časnome Krstu smerno poklonimo i zamolimo: Va slavu i čest (svi odgovaraju: Vas slavu i čest) Treća reč: Najskorije rekosmo za Blagoga Hrista i Časnoga Krsta, a ovo da reknemo za dva dana odabrana: Svete Petke i Svete Nedelje - Svete Petke, Raspeća Hristovoga i Nedelje Vaskrsenja Njegovoga; da se Sv etoj Petki i Nedelji smerno poklonimo i zamolimo: Va slavu i čest (svi odgovaraju: Va slavu i čest) Četvrta reč: Za imena Gospoda Boga i tvrde Slave nebeske: svetih slavnih Proroka, koji prorekoše dolazak Spasitelja našega: Sv etog Preteče i Krstitelja Jovana, kuma Božijeg; sveta četiri velika proroka: Isaije, Jeremije, Jezekilja i Danila; svetih slavnih apostola Hristovih, koji nauku Njegovu propovedaše; propovedaše i nama u amanet ostaviše i sveta četiri velika Jevanđelista Hristova: Mateja, Marka, Luku i Jovana, koji sveta Jevanđelja napisaše i nama za spasenje ostaviše; da se njima smerno molimo i poklonimo: Va slavu i čest (svi odgovaraju: Va slavu i čest) Peta reč: Sve za tvrde Slave nebeske i svete Nebeske Sile Bestelesnih: Sv. anđela i arhanđela, šestokrilih Serafima i mnogookih Heruvima, služitelja prestola Božija mišeceju visokuju, svetih sedam velikih arhanđela: Mihaila, Gavrila, Urila, Salatila, Rafaila, Varahila i Jegudila, koji svemirom - vaseljenom kao munje kruže i Gospoda Boga Tvorca svoga služe; da se bestelesnim Silama smerno poklonimo i zamolimo: Va slavu i čest (svi odgovaraju: Va slavu i čest) Šesta reč: Najskorije pomenusmo svete Nebeske sile bestelesne, a ovo reknemo za velike vaseljenske učitelje i svetitelje: Vasilija Velikog, Grigorija Bogoslova i Jovana Zlatousta, Sv etog Nikolaja Čudotvorca, Atanasija i Kirila patrijarhe aleksandrijske; S v etog apostola, prvomučenika i arhiđakona Stefana, Sv etog velikomučenika Georgija Pobedonosca, Dimitrija Mirotočca, Teodora Tirona i Teodora Stratilata; Sv ete tristotine i osamnaest bogonosnih otaca naših, koji u Nikeji Sabor sabraše, bezumnoga Arija osudiše, veru u Sv etu Trojicu utvrdiše, Pravoslavlje uzdigoše i mi im po veri verovasmo sada i uvek; - svetoga mučenika Kneza Lazara i novog mučenika Đorđa Kratovca, koga Turci u Sofiji u ognju sagoreše, ali mu veru u Hrista ne pokolebaše; svetih srpskih matera naših: Sv ete Petke Paraskeve, Ane - Anastasije, Jelene, Evgenije, Jefimije i Angeline majke Krušedolske; da se Gospodu Bogu i velikim svetiteljima, velikomučenicima i prepodobnim materama srpskim smerno poklonimo i zamolimo: Va slavu i čest (svi odgovaraju: Va slavu i čest) Sedma reč: Za imena Gospoda Boga i tvrde Slave nebeske i svetih čudotvoraca i iscelitelja: Kozme i Damjana, Kira i Jovana, Pantelejmona i Ermolaja, Sampsona i Diomida, Talaleja i Trifona, koji zlato i srebro ostaviše, vodu pregaziše i Gospoda Tvorca svoga delima pravednim proslaviše; da se i njima smerno poklonimo i zamolimo: Va slavu i čest (svi odgovaraju: Va slavu i čest) Osma reč: Svi volimo i Gospoda Blagoga molimo za svete i tvrde Slave nebeske koja može da svima pomogne i sviju slavnih hrišćanskih imena, koje pravoslavni hrišćani slave od Istoka do Zapada i od Severa do Juga, koje ne možemo pobrojati, ali se možemo Bogu moliti i njima pokloniti; za hleb i desnu ruku, koja nas hrani i od zla brani; desna nam ruka ne malaksala Bogu se moleći i dobro čineći; njiva nas naša ne izdala: rodom rodila i plodom plodila; da Bog oprosti sagrešenja naša koja mi Njemu učinismo uredno u crkvu ne dolazeći, grehe ne ispovedajući i nedostojno se pričešćujući; što u postu premrsili; na putu putujući, u bolesti bolujući; što se o prazniku ogrešismo; u zrelu žitu i suvu senu, a imeno u Nedeljicu - nebesku Caricu.
Pravoslavna Crkva je i danas identična sa Crkvom Apostola Hristovih, koja je uništila stare jeresi, kao što su gnosticizam i arijanstvo, objavila kanon Svetog Pisma, definisala velike istine hrišćanskog učenja o Svetoj Trojici i o božanskoj i ljudskoj prirodi Gospoda Isusa Hrista.
Proneo je srpsko ime i zapisao ga na tragovima Hristovih stopa, ozario se večnom tavorskom svetlošću, uspostavio trajne veze Srba sa izvornim hrišćanskim svetilištima i dobio priznanje srpske crkvene samostalnosti od svim istočnih patrijarha.
Na nekim leševima Hristovih vitezova bile su vezane ruke, što pokazuje da nisu dobrovoljno otišli u smrt.
I on će im biti Pastir sa gvozdenom palicom; i On će gaziti muljaru ljutog vina Gneva Boga Svedržitelja.« (19:11 - 15, v.: 14:20) Onaj koji svoju ' krv ', svoj sebični i život ne bude predao Svetome i Univerzalnome Duhu na razrešenje, on će i u svojoj tvrdokornosti i bogoborstvu biti osuđen, izgažen i pojeden od isukanog Mača, od Reči Pravednosti koja izlazi iz Hristovih ustiju (1:16).
Crkva je oduvijek bila cuvar vjere apostola, Hristovih ucenika, ali pojedini djelovi Crkve, iz raznih razloga, su tu vjeru izmjenili, te su time se, prema duhovnim zakonima koji svakako postoje, odvojili od same Crkve Hristove.
Petar Đakon u svojoj ' Knjizi o Svetim Mestima ' (De Locis Sanctis) iz 1137. g. ne., u koju je uneo niz starih hodočasničkih izveštaja, ukazuje kako su se hrišćani Konstantinove epohe pobrinuli za očuvanje navodnih Hristovih stvari: »Platno kojim je Hrist brisao lice /.../odnešeno je u Rim za vreme kajsara Tiberija.
Planetarni monarh se metaforično naziva lik Zveri, jer će biti poput idolskog lika: gluv da čuje Istinu, nem da progovori Istinu, nepokretan i nemoćan da poput Hristovih kraljeva-služitelja i sveštenika nosi i donese Svetlo Života
Srednjovjekovni hrišćani smatrali su pentagram simbolom pet rana Hristovih.
To što je rimska drakonska Imperija htela da zatre i tela pogubljenih Hristovih svedoka nije razlog i opravdavanje za njihovo obožavanje i uzdizanje.
U Egiptu, gde je podvižničko hrišćanstvo tradicionalno bilo najsnažnije, sprovodila su i najsurovija višegodišnja mučenja Hristovih udivljenika.
Treba znati da prvi hrišćani Palestine nisu imali grandiozne hramove, već su se radi lomljenja hleba, svetog prinosa, okupljali po svojim kućama (Rimljanima, 16:5; Korinćanima, I, 16:19; 16:5; ' Filemonu ', 2; ' Dela ', 2:46) U Feliksovom ' Oktaviju ' opadač Kekilije podozrivo pita za hrišćane: »Zašto oni nemaju nikakvih/raskošne/hramova, nikakvih žrtvenika, ni uobičajne slike?« (Pogl. 10, v.: 32) Žrtvenike bez mesa opadač Hristovih poklonika ne vidi kao istinske žrtvenike
Tada će se: Skinuti sedam Pečata (i protutnjaće na četiri kraja Zemlje četiri jahača Zla), Čuti sedam Arhanđeoske Trube, Izliti sedam Čaše Gneva, i u Harmageddonu (boju visokih Hristovih i Sataninih glasnika) isukati Hristov Dvosekli Mač.
Dokument je napisan od strane Jude Iskariotskog, jednog od Hristovih apostola.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com