Dana 15. studenog 1622. godine Juraj Zrinski imenovan je hrvatskim banom.

Bernardin je bio u vrlo dobrim odnosima s Ivanišem Korvinom, izvanbračnim sinom kralja Matije, hercegom i kasnijim hrvatskim banom.

Jedna od najznačajnijih ličnosti hrvatske povijesti, barun Josip Jelačić imenovan je carskim dekretom 23. ožujka 1848. hrvatskim banom i generalom.

KEKIĆ: Od marčanskih biskupa posebice bih spomenuo Gabriela Mijakića, koji je upravljao biskupijom od 1663. do 1670. On je, naime, umro kao uznik osuđen zbog suradnje s hrvatskim banom Petrom Zrinskim.

Habsburgovac (1835. - 1848.) imenovao ga je 23. ožujka 1848. hrvatskim banom i tajnim kraljevskim savjetnikom, promaknuo u čin general bojnika i zapovjednika obiju banskih pukovnija, glinske i petrinjske, a 8. travnja je imenovan feldmaršal-lajtnantom i vojnim zapovjednikom u banskoj i krajiškoj Hrvatskoj.

Ban Josip Šokčević rođeni je Vinkovčanin koji je imao uspješnu vojnu karijeru, 1858. imenovan je zamjenikom bolesnoga bana Jelačića, a 1860. i sam postaje hrvatskim banom koji se za vrijeme svoga banovanja brinuo za boljitak Hrvata unutar Austro-ugarske monarhije.

Tijekom revolucionarne 1848. gradska glazba 5. lipnja praćena mnogobrojnim građnstvom svira budnice po petrinjskim ulicama u čast instalacije Josipa Jelačića hrvatskim banom, a 14. kolovoza na Kupskom mostu dočekuje novoga bana, prigodom njegova obilaska Petrinje i ostalih dijelova Banske krajine.

HRVATSKI BAN PETAR ZRINSKI 1621.: U Vrbovcu je 6. lipnja 1621. rođen grof Petar Zrinski, koji je poslije smrti brata Nikole imenovan 24. siječnja 1665. hrvatskim banom.

Ali, rat je nastavljen, osobito kad je hrvatskim banom postao Petar Berislavic.

Došavši u posjed Međimurja Ernušt je bio imenovan doživotnim hrvatskim banom, a obitelj je uzela pridjev Čakovečki.

U međuvremenu je kralj dekretom od 23. ožujka 1848. već bio imenovao Josipa Jelačića hrvatskim banom.

Nakon smrti starijega brata Nikole krajem 1664., Petar Zrinski 1665. imenovan je hrvatskim banom, ali je službeno preuzeo dužnost tek 1668. zbog raznovrsnih političkih kalkulacija bečkoga dvora.

O podne otputovao je Pavle u Beograd, na vlastitu želju praćen hrvatskim banom Šubašićem.

Zbog pokazanog junaštva i vojne vještine, kralj Ferdinand III imenovao ga je 1647. god. " generalom svih Hrvata ", a 27. prosinca iste godine hrvatskim banom.

Politička oporuka tona Jelačića. (Jutarnji List od 24. XII 1929., str. 17.)) Kulmer je odmah poduzeo korake kod nadvojvode Ivana i njegovim zagovorom izradio, da je kralj već na 23. III. imenovao Jelačića hrvatskim banom i uz to generalmajorom, tajnim savjetnikom i vlasnikom obadvije banske pukovnije.

Treći brat Ivan I. poginuo je vrlo mlad pri obrani Sigeta zajedno s hrvatskim banom Nikolom Zrinskim.

Jedan od tih zahtjeva, imenovanje Jelačića hrvatskim banom, Sabor je odmah proveo.

I već spomenuti Jelačić Gaju duguje ponešto od svoje slave: upravo na njegov prijedlog i preporuku baruna Franje Kulmera postao je hrvatskim banom.

Kralj Ferdinand V. imenovao je 1848. godine Josipa Jelačića hrvatskim banom, tajnim kraljevskim savjetnikom i unapređuje ga u čin generalmajora i zapovjednika obiju banskih pukovnija, glinske i petrinjske.

1542. ľ Kralj Ferdinand je u BeŔu izdao proglas hrvatskom narodu, kojim je obznanio da je Nikolu ŐubiŠa Zrinskog imenovao hrvatskim banom.

Bela je tako stigao u Split skupa s hrvatskim banom Dionizijem, biskupom vackim Stjepanom i kološvarskim Bartolomejom, zagrebačkim Stjepanom, prepoštom Stolnog Biograda, Benediktom i mnogim drugim uglednicima.

Hrvatskim banom imenovan je 1622. godine.

U ožujku 1848. godine, Josip Jelačić je imenovan hrvatskim banom i generalom.

Međutim, još 1396. godine hrvatsko-ugarska vojska, predvođena Barbarinim ocem, Hermanom i hrvatskim banom Stjepanom II Lackovićem, sukobljava se s Turcima kod Nikopolja.

Osim već navedenog Ivana III., istaknuo se, primjerice, njegov otac Ivan II., koji je zajedno s tadašnjim banom Tomom Bakačem Erdödyjem, obranio Sisak od osmanlijske invazije 1593. godine, da bi kasnije i sam postao hrvatskim banom (1596 - 1608).

God. 1919. - 1920. bio je jedan od zastupnika Istre u Privremenom narodnom predstavništvu Kraljevine SHS, a 1920 vlada ga je imenovala hrvatskim banom.

Zbog toga ga kralj Ferdinand I, pred kraj te iste godine, imenovaše hrvatskim banom i proda mu Međimurje.

Burne 1848. godine imenovan je hrvatskim banom, a tu je čast obavljao do 1859. kada je umro.

Kada je hrvatski ban Petar Zrinski smijenjen, Borković je 1670. zajedno s Nikolom Erdődyjem postao hrvatskim banom.

Zbog svojih hrabrih vojničkih pothvata te je iste godine imenovan hrvatskim banom, a dodijeljeno mu je i Međimurje s utvrđenim gradom Čakovcem.