Više od tisuću mladih vjernika grada Zagreba i okolice, zajedno s volonterima iz Taizéa, sestrama sv. Andrije, predvođeni braćom iz Taizéa, zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem, pomoćnim zagrebačkim biskupom Vladom Košićem, povjerenikom za pastoral mladih Zagrebačke nadbiskupije Antunom Senteom, okupilo se u zagrebačkoj katedrali u subotu 20. siječnja na molitvu zahvalnosti za 29. europski susret mladih »Hodočašće povjerenja na zemlji« koji je održan od 28. prosinca 2006. do 1. siječnja 2007. u Zagrebu.

Zajedno s ujakom Ivanom Vitezom i zagrebačkim biskupom Osvaldom Thuzom organizirao je urotu protiv kralja, a kada je ona otkrivena, Jan u bijegu prema Veneciji umire na Medvedgradu te biva pokopan u Remetama.

No Ogramič se ljuto prevario misleći da će mu za pobjedu u borbi sa zagrebačkim biskupom biti dosta njegove zasluge i zasluge franjevaca, privrženost i suglasnost svih slavonskih franjevaca župnika i njihovih vjernika i njihova svjedočanstva da zagrebački biskup nije nikada vršio biskupsku vlast u Slavoniji.

Od sada Egidij mora plaćati daće jedino zagrebačkim biskupom.

Nisu poznate godine i mjesto rođenja i smrti, no vjerojatno nije dugo bio zagrebačkim biskupom jer se za njegova nasljednika Bartolomeja kaže da je biskupovao još za života kralja Ladislava, a on je umro 1095. godine.

Ugodno raspoloženje se nastavilo i poslije mise, na proščenju, gdje su se zajedno družili župljani sa pomoćnim zagrebačkim biskupom Ivanom Šaškom i provincijalom Antom Gavrićem.

Imenovan je zagrebačkim biskupom 1937. godine a 1953. godine podizanjem Zagrebačke biskupije na razinu nadbiskupije postaje prvim zagrebačkim nadbiskupom.

Do imenovanja zagrebačkim biskupom 1303. o njegovu životu i djelatnosti malo se znade, a biografi navode da je u tom razdoblju poučavao i propovijedao po Francuskoj, Italiji, Hrvatskoj i Bosni.

Upravo je tog Ivana Šaška, danas istaknutog profesora na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i svećenika Nadbiskupije zagrebačke, dana 11. veljače papa Benedikt XVI. imenovao pomoćnim zagrebačkim biskupom.

Nakon Ben - lićeve smrti 1674. Ogramić počinje izravnu borbu sa zagrebačkim biskupom.

Jedan je zapisnik sa Sabora. a drugi isprava bana Ladislava Egervarskog izdana u Križevcima 25. listopada 1478. godine, u prijepisu istog bana, izdana u Križevcima 8. svibnja 1480. Drugi dokument je nagodba, koju je Sabor u Zdencima sklopio sa zagrebačkim biskupom Osvaldom Tuzom, a odnosi se na davanje tzv. " desetine " crkvi.

Uskrs fest 2012. je nenatjecateljskog karaktera i takav će biti ubuduće, odlučio je Odbor HBK za mlade kojeg čine povjerenici za pastoral mladih biskupija i nadbiskupija, na čelu s predsjednikom Odbora pomoćnim zagrebačkim biskupom mons. Mijom Gorskim.

Govoreći o blaženiku, biskup Pozaić u homiliji je istaknuo kako je taj Trogiranin, dominikanac nakon što je 1303. godine imenovan zagrebačkim biskupom, u tome gradu i svojoj službi ostao zapamćen ne samo po svojih 15 godina biskupovanja, već još više po svojoj svestranoj, evanđeoskoj djelatnosti dobroga pastira zagrebačke Crkve.

Trajno zauzet pastoralnim i karitativnim radom, imenovan je kanonikom, a 1914. pomoćnim zagrebačkim biskupom.

Kasnije je naslijedio svog dobrotvora postavši generalom reda, da bi 1603. bio imenovan zagrebačkim biskupom.

Nakon što je u hrvatskom prijevodu s propovjedaonice pročitana bula pape Benedikta XI. iz prosinca 1303. g. kojom je Trogiranin, dominikanac Augustin Kažotić imenovan zagrebačkim biskupom, čitač je uz Kristove riječi: »Ja sam put, istina i život« iznio tri aspekta djelovanja i značenja bl. Augustina, a kardinal Bozanić je razmišljanja zaključivao molitvom te je uz svaku molitvu zapaljena po jedna svijeća.

Ta iskustva odlučio je prenijeti u Hrvatsku i to će biti početak njegovog društvenog djelovanja na svim poljima, od vjerskih preko kulturnih do političkih.Maksimilijan Vrhovac je 1787. godine imenovan zagrebačkim biskupom i tada još više intenzivira svoj rad.

U nastavku propovijedi biskup je rekao: »Naime, bulom koju smo upravo prije mise čitali, papa Benedikt XI. imenovao je 9. prosinca 1303. dominikanca Augustina Kažotića zagrebačkim biskupom.

Augustin je zagrebačkim biskupom bio gotovo 19 godina, naime do 21. kolovoza 1322. kada ga je - zbog nemogućnosti da se iz Avignona vrati u Zagreb, a što je priječio ugarsko-hrvatski kralj Karlo Robert I. - papa Ivan XXII. imenovao biskupom Lucere, te je Kažotić predsjedao toj Crkvi nepunih godinu dana, sve do svoje svetačke smrti 3. kolovoza 1323.

Blaženi papa Benedikt XI., također dominikanac, koji je upoznao našega Augustina najvjerojatnije za vrijeme jednog boravka u Rimu, imenovao ga je g. 1303. zagrebačkim biskupom.

Bilo je to g. 1311. - 1312. Augustin je bio zagrebačkim biskupom u doba kad su Hrvatska i Ugarska proživljavale teški građanski rat zbog kraljevskoga prijestolja.

Kao političar razvija odnose s najvećim državnicima i vojskovođama (među ostalim, i s britanskim ministrom vikontom Castlereighom, austrijskim ministrom Hudelistom, francuskim maršalom Marmontom, austrijskim maršalom Lavalom Nugentom, zagrebačkim biskupom, kardinalom Vrhovcem).

Na sabor se okupilo uglavnom slavonsko plemstvo i velikaši predvođeni zagrebačkim biskupom Šimunom ErdĂśdyjem i banovcem Emerikom Bradačem.

Upravo se u Đivanu rodio dr. Ivan Šaško, kojega je 11. veljače papa Benedikt XVI. imenovao pomoćnim zagrebačkim biskupom.

God. 1970. dobio je počasni doktorat Katoličkoga bogoslovnog fakulteta, a te je godine imenovan i pomoćnim zagrebačkim biskupom.

Papa Pavao VI. imenovao ga je 15. veljače pomoćnim zagrebačkim biskupom, a 6 godina kasnije zagrebačkim nadbiskupom.

U svečanoj procesiji koju je predvodio bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak zajedno s pomoćnim zagrebačkim biskupom Valentinom Pozaićem i sisačkim biskupom Vladom Košićem, od sisačke katedrale Uzvišenja Svetog Križa, ulicama je grada sve do crkve sv. Kvirina hodalo oko tisuću [... ]

Biskup Šaško mnogo toga može reći o papi Benediktu kao osobi jer je njegovo biskupsko i svećeničko djelovanje vezano uz Svetoga Oca - on ga je imenovao pomoćnim zagrebačkim biskupom, a 2005. sudjelovao je na biskupskoj sinodi kojom je Papa predsjedao.

S tadašnjim se zagrebačkim biskupom Maksimilijanom Vrhovcem (biskup 1787. ⠀ 1827.) Drašković poznavao i iz vremena Napoleonskih ratova te uskoro obnovljenoga parlamentarnoga života.7

Iz povijesnih vrela doznaje se da je Kažotić, postavši zagrebačkim biskupom, bio oduševljeni pobornik hodočašća i liturgijskih okupljanja naroda koji na taj način potvrđuje svoju vjeru.