Igor Kuljerić (55), poznati hrvatski skladatelj i dirigent, te nekadašnji direktor Muzičkog bienalla i Opere HNK, prvi je u svijetu skladao operu po slavnom romanu ' Životinjska farma ' Georga Orwella: njena praizvedba bit će središnji događaj 22. muzičkog biennala

Skladatelj i dirigent Igor Kuljerić se bavi Kolendom, a Jagoda Martinčević, inače urednica izdanja, sudbinama i politički diskreditiranih Kamenikom i Petrom Svačićem.

Tadašnji direktor Muzičkog biennala Igor Kuljerić pobjegao je na Silbu usred festivala, a festivalu je prijetio prekid i zabrana.

na jednoj u nizu sjednica Predsjedništva Društva - u prosjeku se održavaju jednom tjedno - Igor Kuljerić kao producent Tribine muzičkog stvaralaštva Jugoslavije izvješćuje da je hrvatsko Društvo u programskom smislu u lošoj poziciji, jer izvedbe ovise o tome kakve i koliko izvođačkih ansambala financira pojedina republika; naa istoj sjednici F.

Do konca milenija nastaje još nekoliko novih opernih djela u kojima autori različitim u pravilu suvremenim skladateljskim senzibilitetom pokazuju raznolikost pristupa opernome mediju: Igor Kuljerić - Moć vrline (1977) i Richard III. (1987), Ruben Radica - Prazor (1990), Stanko Horvat - Preobražaj (1995), Miro Belamarić - Ljubav don Perlimplina (1974) i Priče iz Bečke šume (1997), Zoran Juranić - Pričaj mi o Augusti (1999) i Frano Parać - Judita (2000)

Međutim, ona se uvijek pojavljuje na logičnim mjestima, a k tome je usko povezana s orkestralnom glazbom koju je skladao Igor Kuljerić.

Završnim koncertom Zbora HRT-a u ciklusu Sfumato - Duhovni zvuci, boje i oblici u Muzeju Mimara ravnao je maestro Igor Kuljerić izabravši program djela temeljenih na narodnoj glazbi.

Uz ta djela trojice velikana Igor Kuljerić je izabrao i tri vlastita staralačka ostvaraja, inspirirana na vrelima narodne glazbene predaje.

Neki od njih su: - u 19. stoljeću: dr. Juraj Pulić, prvi ravnatelj Hrvat, dr. Miho Klaić, prvi urednik Narodnog lista, Špiro Brusina, znanstvenik i erudit, Natko Nodilo, urednik Narodnog lista. - u 20. stoljeću: Vladimir Nazor, pjesnik i književnik, Milan Begović, književnik, Pavle i Maja Dešpalj, znameniti glazbenici, Igor Kuljerić, glazbenik i skladatelj, Ante Stamać, književnik i pjesnik, Ivo Mašina, hrvatski domoljub i mučenik, te mnogi drugi.

Podrijetlom sa Silbe su i glazbenici Igor Kuljerić i Alen Bjelinski, pa bi se ondje mogli priređivati i koncerti, a računam i na umjetnike koji žive u Zadru.

Za redovite članove Akademije izabrani su u razredu za društvene znanosti Nikša Stančić, Zvonimir Baletić i Jakša Barbić, u razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Leo Klasinc i Stanko Popović, u razredu za prirodne znanosti Slavko Matić i Josip Tišljar, u razredu za medicinske znanosti Marko Pećina, u razredu za filološke znanosti Stjepan Damjanović, u razredu za književnost Nikica Petrak, u razredu za likovne umjetnosti Igor Fisković, Andrija Mutnjaković, Dušan Džamonja i Zlatko Keser, u razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Igor Kuljerić i u razredu za tehničke znanosti Leo Budin.

Djelo koje je nekadašnji šef-dirigent Zbora HRT-a Igor Kuljerić po značaju, za našu glazbu, usporedio sa Svadbom Igora Stravinskog, smatra se ujedno jednim od prvih Gotovčevih remek-djela, i stoga idealnim izborom za obilježavanje 30. godišnjice njegove smrti.

To su proslavljeni dirigenti Lovro. pl. Matačić i Milan Horvat, programski direktor Dvorane Igor Kuljerić, te Ivo Vuljević, prvi i uspješni ravnatelj Dvorane.

Glazbu su za Dugu mračnu noć skladali Igor Kuljerić i Siniša Leopold, dvojica možda u filmu odveć malo rabljenih skladatelja, koji odlično osjećaju filmski senzibilitet.

Očekivana je s povišenim zanimanjem kakvo prati pojavu svakoga velikog glazbenoscenskog projekta hrvatskog autora, i sa znatiželjom kakvo će glazbeno ruho neobično plodan skladatelj kakav je Igor Kuljerić, koji se okušao u svim vrstama glazbe, pa i u dvjema operama, dati književnom djelu koje je svojedobno postiglo velik uspjeh.

Anton Marti snimao je nastupe Baletnog studija za Televiziju Zagreb; Joso Špralja fotografirao; Igor Kuljerić komponirao po njegovim scenarijima...

Igor Kuljerić: V megli Elizabeth Goodine: I Bless Your Name Joseph Pace: Hallelujah Anyhow Molimo seminariste da nauče sebi odgovarajuće dionice zadanih skladbi i pripreme partiture (minimalno jednu) u dirigentskom smislu kako bi mogli još uspješnije sudjelovati u radu Zbora i praktičnom radu seminara.

Izvest će markantni Koncert za orgulje i orkestar iz 1974. Stjepana Šuleka (1914. - 1986.) koji je, među ostalim, hrvatsku glazbu, osim kao autor i izvođač, zadužio i odgojem niza priznatih skladatelja (Milko Kelemen, Stanko Horvat, Dubravko Detoni, Igor Kuljerić).

Inače, opera je izvedena na engleskom jeziku, libreto je napisao Igor Kuljerić, a Sonia Bićanić prevela ga je na engleski, držeći se leksika originala, dok su videospotovi bili na hrvatskom jeziku.

Kao polaznik srednje glazbene škole u Zadru Vjekoslav se sprijateljio s mnogim glazbenicima koje je odgajao njegov otac: Igor Kuljerić mu je bio kum, s Pavlom Dešpaljem se i danas viđa.

Najstariji među njima je Antun Sorkočević i njegova Sonata u g-molu iz 1798., a najmlađa skladba je Gonars trio iz 1991. Berislava Šipuša, ujedno jedno od pet djela s albuma koja su posvećena Triju Orlandu (Boris Papandopulo, Igor Kuljerić, Dubravko Detoni, Željko Brkanović).

22. MBZ: Igor Kuljerić, Životinjska farma, red.

Glede glazbe, spomenut ću samo neka imena, s kojima sam se i ja razvijao, izvrgavajući se pogibelji da većinu ne spomenem: Eva Sedak, Silvio Foretić, Vladimir Krpan, Igor Kuljerić, Erika Krpan, Nikša Gligo...

Ponajprije je za to zaslužan utemeljitelj Sfumata dirigent Tonči Bilić, kojemu je tadašnji šef dirigent Zbora Igor Kuljerić povjerio tu izazovnu ulogu.

Scenografi su Duško Jeričević i Ivan Ivan, sladatelji Igor Kuljerić i Siniša Leopold, direktor fotografije je sin Antuna Vrdoljaka Vjekoslav Vrdoljak.

Relativno skromna količina izvornih djela pisanih za orkestre ovog tipa, uspješno je dopunjena obradama, a u posljednje vrijeme i originalnim djelima suvremenih domaćih kompozitora, pisanih kao praizvedbe za naš orkestar (Massimo Brajkovic, Igor Kuljerić, Nikša Njirić, Branko Starc, Zlatko Potočnik, Miroslav Lončar).

Sve je to, naravno, više bitno onima koji su ostali Igor Kuljerić vratio se na svoju Silbu, mjesto koje mu je i za života donosilo ne samo nepresušnu inspiraciju nego i duhovni mir, koji mu je, kao i svima nama, bio nužan.

M oglo bi se u nedogled nabrajati sve funkcije koje je obnašao, kao i nagrade i priznanja koja je dobio Igor Kuljerić, jedan od rijetkih neupitnih velikana hrvatske glazba druge polovine 20. i prvih godina 21. stoljeća.

Knjiga ima nekoliko odjeljaka: obuhvaća iscrpne životopise Gotovca u Zagrebu i u Splitu; tu je i izvrsna analiza muzikologinje Marije Bergamo o Eri s onoga svijeta; zatim dio u kojem pišu izvođači, dirigenti, kompozitori, primjerice Igor Kuljerić piše o Koledi, Miro Belamarić piše o Mili Gojsalića.

Igor Kuljerić diplomirao je kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu Stjepana Šuleka (1965.), dirigiranje usavršavao kod Igora Markeviča u Monte Carlu (1968.), a skladanje u Studiju za glazbenu fonologiju RAI-a u Milanu (1975./76.).