Donosimo još neobjavljena pismo dr. Igora Zidića nakon što je vidio pismo dr. Augusta Turine bivšeg poslovnog tajnika.

Pozdravio je i goste: predsjednika Matice hrvatske Igora Zidića, župana vukovarsko-srijemske županije Nikolu Šafera, dogradonačelnika grada Vukovara Petra Mlinarića, predsjednika Gradskog vijeća Pilipa Karaulu, potpredsjednike Matice hrvatske Stjepana Sučića i Vlahu Bogišića te glavnoga tajnika Zorislava Lukića, predstavnike ogranaka Matice hrvatske: iz Osijeka, Vinkovaca, Zaboka, Tovarnika i Iloka.

Detalji iz životopisa (iz iste knjige Igora Zidića):

Ovakvi stavovi rame uz rame stavili su i Ivana Aralicu i Anu Lučić, Ružicu Čavar i Josipa Botterija Dinija, don Anđelka Kaćunka i Igora Zidića, Zorana Vukmana i Ljilju Vokić, prof. dr. Marijana Šunjića i Marinka Liovića, Dragu Krpinu i dr. Hrvoja Kačića, Mariju Kohn i Ivana Gabelicu, Branku Šeparović i Hrvoja Šošića....

Prema riječima predsjednika Matice hrvatske Igora Zidića, Karpatský je stvorio " jezični, kulturni i pjesnički spomenik hrvatskoj kulturi " pokazavši pritom " osim prevoditeljskih sposobnosti i pjesnički talent. "

- Ovim ću vam pozdravom u ime Igora Zidića, predsjednika Matice hrvatske, ali i u svoje osobno ime kazati koji su naši stavovi o kulturi uopće i ulozi sveučilišta u društvu.

Kako nam je rekla sama gospođa Shultz, za utorak je zakazan sastanak ravnateljice Jasenovca Nataše Jovičić i ravnatelja Moderne galerije Igora Zidića.

BOL - Ove je godine u svojim dvorima Ivica Karninčić, uz pomoć kćerke Reje i selektora Igora Zidića, po deveti put ugostio poznate hrvatske umjetnike u likovnoj koloniji Lobol.

Umjetnine su posuđene iz mnogobrojnih javnih ustanova, samostana i crkava kao i iz velikog broja privatnih zbirki, a sama je retrospektivna izložba opsežan pothvat, autorski vođen od najboljega poznavatelja povijesno-umjetničkih prilika 19. i 20. stoljeća u Hrvatskoj, profesora Igora Zidića, autora brojnih izložbenih uspješnica, te pisca najljepših redaka zapisanih o hrvatskoj slikarskoj baštini.

Veliki izložbeni projekt, koji u ovome trenutku ima mnogo veću povijesno-sociološko-muzeološku važnost od standardnih retrospektivnih izložbi hrvatskih modernih slikara iz prve i druge polovice 20. stoljeća, rezultat je opsežna rada i brojnih istraživanja zagrebačkoga galerista Žarka Dečija i ravnatelja Moderne galerije u Zagrebu, stručnjaka za naše moderno slikarstvo prve polovice 20. stoljeća Igora Zidića.

Iznimna je vrijednost izložbe knjiga Igora Zidića koja prati taj veliki projekt, i u kojoj Zidić u opsežnu tekstu analizira i prati povijest hrvatskoga kolekcionarstva umjetnina od prve polovice 19. stoljeća do danas.

Uz Igora Zidića ravnatelja Moderne galerije i predsjednika Matice Hrvatske, u odabiru likovnih radova te izboru najboljeg među njima sudjelovali su i članovi stručnog žirija u sastavu, Mr. sc. Snježana Pintarić, v. d. ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb, Darko Glavan, predsjednik HS AICA i voditelj odnosa s javnošću Muzeja Mimara, Iva Körbler, znanstvena asistentica na Institutu za povijest umjetnosti, Zagreb, te Franjo Sinković Izvršni direktor Sektora marketinga i prodaje, Hrvatske poštanske banke.

Bilo bi doista više negoli zanimljivo danas ponovno pročitati »Hrvatski tjednik« kao odraz naše stvarnosti pod uredničkom palicom, tada prvog, i još uvijek danas agilnog, glavnog urednika Igora Zidića i odgovornoga i nezaobilaznoga Joze Ivičevića, uz asistenciju urednika kao što su Zvonimir Berković, Petar Selem, Ivo Škrabalo, kao i mnogih drugih koji nerijetko i danas zauzimaju visoke položaje, djeluju u vlasti ili opoziciji, ili pak onih što su se sami odlučili na strogo mirovanje.

Grubić i direktor TDR-a Ante Vlahović, kao najvažniji inicijator svih likovnih i kulturnih projekata, uz stručno vodstvo Igora Zidića) pa ćemo jedne unutar likovno-medijskih krugova bojkotirati jer nemaju dovoljno novaca, a druge (jer prema priglupom, zlobnom i natražnjačkom razmišljanju) imaju previše novaca?

Nakon Igora Zidića okupljenima se u ime autora obratila Lada Badurina.

Kako su u međuvremenu izborni fijasko doživjeli političari poput Ivića Pašalića, Miroslava Tuđmana ili Nenada Ivankovića a javnost se zasitila patetičnog Igora Zidića, pojavila se kadrovska praznina koju je trebalo popuniti.

A što reći za Igora Zidića, predsjednika Matice hrvatske, do jučer još čovjeka dušom i srcem predanog hrvatstvu.

Ovo izdanje sastoji se od zbirke pjesama Tačka otpora Igora Zidića, koja je otisnuta na 150 gramskom Zerkall - Butten papiru, i 16 grafičkih

Kad bismo uhvatili tu neku nit, hrvatska bi kultura bila itekako osakaćena ako bi zaboravili sve te ljude odavde koji su uspješni i priznati u Zagrebu, počevši od Frangeša, pa Frane Paraća, kompozitora, Nikše Bareze, dirigenta, Igora Zidića, Mrkonjića, Tonka Maroevića, pa i ne samo splitski, evo i Arsen Dedić...

Žiri sastavljen od eminentnih stručnjaka pod predsjedanjem Igora Zidića nagradu je dodijelio mladoj slikarici Gordani Bakić za njen triptih Overland.

NACIONAL: U knjizi Dvojni portreti portretirali ste dvojicu glavnih urednika Hrvatskoga tjednika, Igora Zidića i Vladu Gotovca.

Nakon otkrivanja ploče s uklesanim stihovima prošlogodišnjeg poetae oliveatusa Igora Zidića, o Zidićevoj poeziji govorio je akademik Ante Stamać, a samom je Zidiću bio posvećen veći poetski blok u kojem je dotični govorio svoje stihove.

Po riječima ravnatelja i autora postava Igora Zidića u novi stalni postav na 1700 četvornih metara prostora uključeno je 650 djela, što je tek desetina umjetnina fundusa Moderne galerije.

Nacionalovi sugovornici su istaknuli sljedeće stručnjake: Veru Horvat Pintarić kao najveću eksperticu za Miroslava Kraljevića, Veru Kružić Uchytil za Vlahu Bukovca, Ferdu Kovačevića i Celestina Medovića, Igora Zidića za Vlahu Bukovca, Miljenka Stančića i još neke autore, Darka Šnajdera za Antuna Motiku i Krstu Hegedušića, a Zvonko Maković, Ive Šimat Banov, Želimir Koščević i Tonko Maroević za suvremene autore.

Posudbu slike Saboru prije 30 godina odobrio je Željko Grum, ravnatelj Moderne galerije koji je na čelu te institucije bio do 1989., prije Igora Zidića i Biserke Rauter Plančić.

Sezonu 2012./2013. otvara 13. rujna izložba ' Vatroslav Kuliš ' autora Igora Zidića, koji je ujedno i autor velike monografije izišle o umjetniku u izdanju Školske knjige, Zagreb, 2010. ' Izložba će predstaviti sukus umjetničkog djelovanja tog autora od samih početaka do najnovijih radova, a objedinit će cikluse što su obilježili Kulišev opus - Valove, Kornate, Kute, Riffove, Metamorfoze mora, ciklus Herbarium pictorium, te najnoviji, ludički ciklus kojeg Zidić dijeli na ' terarijski ' i ' akvarijski ' ', ističe se u priopćenju.

Ali, dio mene razumije Igora Zidića i društvo iz Matice što su poželjeli jače ideologizirati vlastito glasilo i usmjeriti ga u pravcu svjetonazora koji već imaju: konzervativnog i light nacionalističkog.

O tome još jasnije svjedoči kontrast s rezultatom glasanja u istoj emisiji za gostovanja predsjednika Matice Hrvatske, Igora Zidića, s (već zaboravljenom) temom o pokretanju dnevnih novina nekomercijalne orijentacije; glasalo je jedva 5.000 gledalaca sa sličnim omjerom pozitivnih i negativnih odgovora.

Nitko od likovnih stručnjaka nije želio govoriti o stvarnim proporcijama zbirke, a spominjalo se ime povjesničara umjetnosti Igora Zidića kao jednog od rijetkih kojemu je Sanader kolekciju uopće pokazao i tražio stručnu procjenu.

Iako živimo u vrlo siromašnoj zemlji, ne smijemo zaboraviti da živimo i u domovini bogate kulture i stvaralaštva, poručio je Sučić koji je nazočnima na otvorenju izložbe prenio pozdrave Igora Zidića, predsjednika Matice.