Rođendansko slavlje uveličao je cvijet suvremene hrvatske književnosti najavio je na početku večeri goste akademike književnike i pjesnike Luku Paljetka i Tonka Maroevića, Paju Kanižaja, i Joju Ricova dr. sc. Robert Bacalja.

Tonka Maroevića (rođen 1941. u Splitu) poznajem već gotovo četiri desetljeća.

Stilske vježbe Lele Margitić i Pere Kvrgića, Raymonda Queneaua, Tonka Maroevića i Tomislava Radića, okrugli četrdeseti rođendan proslavit će 19. siječnja ne u Teatru TD, gdje su nastale i trajale toliko dugo, nego u Dramskom kazalištu Gavella, koje je za ovu prigodu zakupila udruga Planet Art, privatno kazalište koje se predstavlja kao novi vlasnik predstave.

U izdanju Zbirke Biškupić objavljene su mu bibliofilske knjige Danteomanija, 1977. (biblioteka Iris, sv. 2. u 49 primjeraka, u tehnici bakropisa i akvatinte) s tekstom - esejem Tonka Maroevića; Contre la mort la flaque, Uza smrt lokva, 1978. (biblioteka Arbor, sv. 4, u 57 primjeraka, u tehnici bakropisa i akvatinte) s pjesmama Jean-Louis Depierrisa; Zimovnik (biblioteka Vid, sv. 2. u 37 primjeraka, u tehnici bakropisa); mapa grafika Teber, 1979. (6 listova u 23 primjerka, u tehnici bakropisa).

Na 12 listova tiskane su usporedo pjesme i grafike, dok su na prva dva lista naslovnica te predgovor Tonka Maroevića.

Paralele idu i do današnjega dana i do naših suvremenih pjesnika, od kojih su neki, u ovom konkretnom slučaju, uvaženi prevoditelji Provansalaca, poput Ivana Slamniga, Zvonimira Mrkonjića, Tonka Maroevića i Luke Paljetka, kako podsjeća naš autor.

' Grafičko literarni duet ', kako je Paljetka i Patera opisao Davor Mojaš, uz Tonka Maroevića jedan od autora dvaju predgovora mape, Dubrovčanima je u Kneževu dvoru darovao nešto skoro zaboravljeno.

U mirovinu odlazi 1984. godine, no intenzivno nastavlja s umjetničkim radom, posebice na području kiparstva. 2000. organizirana je velika retrospektivna izložba u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. 2003. godine u izdanju Akademije likovnih umjetnosti i Skaner studia, Zagreb, objavljena je Perićeva monografija autora Tonka Maroevića i Mladenke Šolman. 2007. godine je po njegovom nacrtu realizirana 12. dionica Bijele ceste na Dubrovi kod Labina.

Tomislav Radić, uz Tonka Maroevića, potpisuje prijevod i adaptaciju.

A ako ste od Tonka Maroevića naviknuti na sjajan tekst pun dobrih zapažanja u kojem se istodobno uživa i od kojega se uči, tekst je Mladenke Šolman o skulpturi Šime Perića uzoriti organizam koji živi i po Šimi Periću i po samu sebi.

O nagrađenom rukopisu akademika Tonka Maroevića nadahnuto je govorio dr. sci.

Upravo stoga težnja nam je da ova izložba 120 crteža 60 likovnih umjetnika iz Hrvatske, posvjedoči osebujni kreativni kontinuitet, najistaknutijih predstavnika suvremene hrvatske likovne umjetnosti, predstavljen u izboru akademika Tonka Maroevića i Ministarstva kulture Republike Hrvatske, i to ključnih radova generacijski različitih umjetnika, te time i pridonese osnaženju prepoznavanja i toga dijela naše kulturne, suvremene, baštine.

Katalog je obogaćen i sonetom o slikarstvu Tonka Maroevića.

Pa ipak, opus ovog umjetnika dospio je do pune vidljivosti i upravo izašlom monografijom iz pera Tonka Maroevića i Mladenke Šolman.

Težnja nam je da ova izložba 120 crteža, koji su radovi šezdesetak likovnih umjetnika iz Hrvatske, posvjedoči osebujni kreativni kontinuitet najistaknutijih predstavnika hrvatske likovne umjetnosti predstavljen u izboru povjesničara umjetnosti i akademika Tonka Maroevića te Ministarstva kulture RH istaknuo je tom prilikom Božo Biškupić.

Zagreb Pod naslovom Contemporary Croatian Drawing u izboru Tonka Maroevića, a na inicijativu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, na turneju je krenula reprezentativna i panoramska izložba suvremenoga hrvatskog crteža, sa svrhom predstavljanja šezdesetak hrvatskih umjetnika različitih poetika, naraštaja i regija koji su umjetnički izričaj pronašli upravo u toj likovnoj disciplini.

Želim još naglasiti da je u knjizi objavljen lucidan ogled o ovome Kravosovom djelu u pogovoru akademika Tonka Maroevića, koji će nam večeras i predstaviti ovu knjigu.

Pjesma je tiskana u nedjeljnom prilogu Panorama čija su tema bili Trojanski konji u Saloni, odnosno kulturna devastacija antičkog lokaliteta preko koje se trebala izgraditi zaobilaznica. Nenia Salonitana ili u prijevodu Salonitanska tužaljka (žalopojka) objavljena je uz tekstove Zlatka Galla, Tonka Maroevića i Anatolija Kudrjaceva koji su raspetljavali salonitansku petlju, a sadašnji premijer u to je vrijeme bio direktor izdavačke kuće i suradnik Slobodne, gdje je često objavljivao svoje pjesme.

Kvalificirani prilozi u tom smislu potječu iz pera Sonje Bašić, Tonka Maroevića i Maje Tančik.

Riječi hvale za poeziju Marine Čapalije odavno su izrekli ugledni književni kritičari poput Tonka Maroevića.

Kad bismo uhvatili tu neku nit, hrvatska bi kultura bila itekako osakaćena ako bi zaboravili sve te ljude odavde koji su uspješni i priznati u Zagrebu, počevši od Frangeša, pa Frane Paraća, kompozitora, Nikše Bareze, dirigenta, Igora Zidića, Mrkonjića, Tonka Maroevića, pa i ne samo splitski, evo i Arsen Dedić...

Druženje sa slavim Marulom nastavlja se 27. svibnja kada će u Berlinu biti otkriven veliki nadnaravni spomenik Maruliću što ga je izradio kipar Slavomir Drinković. 20. lipnja obilježit će se 500. godina od Markova prevođenja " Od naslidovan ja Isukrstova " Tome Kempenca, čime je začeta i hrvatska umjetnička proza. 14. srpnja na Splitskom ljetu praizvedba je opere Judita koju je prema Marulovu izvorniku i libretističkoj preradbi Tonka Maroevića skladao Frano Parać. 18. kolovoza rođendan je Marka Marulića.

Od Tonka Maroevića moglo se čuti o Paruničinu stvaralaštvu jer ona je potjerala krdo riječi u vremenu nesklonu živom govoru.

STARI GRAD - U Starom Gradu je promovirana monografija o slikaru Jakovu Brataniću, akademika Tonka Maroevića, a o Bratanićevu životu i djelu te samom naslovu, koji je izdala Naklada Zadro, govorili su Aldo Čavić, ravnatelj Centra za kulturu, dr. Marin Zaninović, autor Tonko Maroević, te Ivan Antonović, grafički dizajner i likovni urednik, dok je predstavljanje nastupom popratila klapa Lesina iz Hvara.

U tim prvim godinama suradnicima »Vijenca« najčešće su bili pisci u lepezi od Branimira Donata i Željke Čorak do Vlaha Bogišića i Zvonka Makovića, od Borisa Marune i Zorana Kravara do Tonka Maroevića i Jurice Pavičića, Radovana Ivančevića i Zlatka Galla, Ive Banca i Zdravka Zime, Dražena Katunarića i Ive Brešana, Nikice Petraka i Branka Sbutege, Čede Price i Ivana Lovrenovića te mnogih, mnogih drugih.

Magisterij iz povijesti umjetnosti upisuje 1994. godine pri poslijediplomskom studiju Kultura istočne jadranske obale u Dubrovniku i magistrira u Zagrebu 2002. godine kod profesora Tonka Maroevića.

A Slobodna zato što je Dalmacija, zatim zbog Tonka Maroevića koji je baš u vašem listu pametnije od ikoga ušao u razlog takvog mog pjesnikovanja, te zbog prijatelja Mladena i prijatelja Krune, koji ima prelijepu ženu, koliko se sjećam.

Slijedi biografija umjetnika, fotografije radova, i zapis Tonka Maroevića.

Istina, neki suradnici poput Tonka Maroevića (srećom nije jedini) dobro su se potrudili i ozbiljno prišli poslu.

Uz Vesnu Parun, Juru Kaštelana pjesnička Hrvatska ne postoji bez Danijela Dragojevića, Tonka Maroevića, Luka Paljetka, Zvonimira Mrkonjića, Jakše Fiamenga, Nikice Petraka...