Nakon okrepe posjetite Galeriju grada Krapine koja se nalazi u kući odvjetničke obitelji Majcen, a u kojoj su se okupljala poznata imena iz Ilirskog preporoda.

Kneidingera iz 1765./1766. godine Susret urbanog i ruralnog na Knedingerovoj karti gradskog teritorija iz 1765. godine Zemljišno-vlasnički odnosi u gradu i oko njega na Kneidingerovom planu nastalom oko 1766. Zlatno doba baroknog Varaždina na planu Leopolda Kneidingera iz 1766. godine Vojni posjedi i raskošne varaždinske palače na Storckovom planu iz 1767. godine - posljednja slika Varaždina prije katastrofalnog požara Razgraničenje feudalnog i gradskog zemljišta oko utvrde na planu Johanna Vottera iz 1770. godine Katastrofalni požar 1776. godine i njegove teške posljedice Obnova grada nakon požara i gradnja prvog mosta preko Drave na jozefinskoj topografskoj karti iz 1784. godine Pripreme za početak planskog rušenja bedema u projektu Ignaca Beyschlaga (1802 - 1807) Varaždin uoči rušenja stoljetnih bedema na planu Ignaca Beyschlaga iz 1807. godine Grad Varaždin u napoleonsko doba na topografskoj karti iz 1813. godine Parcelacija grabišta u projektima Josipa Erdélyja (1812 - 1818) Početak urbanizacije nekadašnjih grabišta na planu Josepha Podhradczkog iz 1823. Varaždin u vrijeme ilirskog preporoda - urbanistička i komunalna preobrazba grada na planu Franje Karbe nastalom oko 1840. godine U vrtlogu revolucionarnih događanja 1848/49. - Varaždin na planu Franje Plochela iz 1851. godine Nerealizirani prijedlog parcelacije zemljanih bedema utvrde iz 1857. godine Prema konačnom srastanju unutrašnjeg i vanjskog grada U sklopu Austro-Ugarske Monarhije - Varaždin na vojnom planu iz 1894. godine Početak industrijalizacije grada nove smjernice urbanističkog razvoja Varaždina u Građevnom redu (1900) i Građevnom štatutu grada (1902) Prva regulatorna osnova grada Varaždina i njezina dopuna (1904, 1909) Mađuratno razdoblje - Varaždin kao industrijsko središte na katastarskom planu iz 1937. godine Pokušaj donošenja nove regulatorne osnove grada (1940 - 1941) i projektiranje radničkog naselja (1941) Varaždin u Drugom svjetskom ratu na planu Narodne zaštite iz 1943. godine Poslijeratna obnova Varaždina i nove smjernice razvoja u Direktivnoj regulatornoj osnovi iz 1948. godine Razvoj grada tijekom 50 - ih i donošenje Generalnog urbanističkog plana 1959. godine Prijelomne 60 - e i 70 - e godine - početak regulacije Drave i daljnja prostorna ekspanzija grada Stagnantne osamdesete Varaždin i okolica u procesima suburbanizacije na planu iz 1987. Varaždin danas - grad za novo tisućljeće

U doba ilirskog preporoda u Hrvatskom Primorju počinju se osnivati čitalačka društva.

Jedan i drugi su se trudili oko formiranja ne samo kleričke nego i laičke inteligencije, l upravo će njihoviđaci biti predvoditelji Ilirskog preporoda.

Pjesma je vjerojatno spjevana nakon ilirskog preporoda, u drugoj polovici 19. stoljeća.

1679. - U Rimu je umro Trogiranin Ivan Lučić, hrvatski povjesničar i otac hrvatske povijesne znanosti, a najpoznatije mu je djelo De regno Dalmatiae et Croatiae. 1755. - U Dubrovniku se rodio Džono Rastić, hrvatski pjesnik koji se smatra najizraženijim i najpotpunijim horacijevcem u hrvatskoj književnosti, a svakako je njezin najznačajniji satiričar. 1843. - Austrijski car i hrvatsko-ugarski kralj Ferdinand V. u vrijeme najvećeg uspona Ilirskog preporoda zabranio je svaku uporabu ilirskog imena, posebice u novinama i javnim spisima. 1922. - Pri liječenju šećerne bolesti u Kanadi je prvi put uporabljen inzulin.

Posebne cjeline čine starije kajkavsko pjesništvo, izbor iz narodne (usmene) lirike, te pjesnici ilirskog preporoda i romantizma.

Neki od pjesnika koji se mogu uvrstiti u ovu posljednju kategoriju zbog svojeg su značaja predstavljeni posebnim izdvojenim " stranicama " (Preradović, Vraz, Mažuranić, Šenoa, Palmović, Jorgovanić...) i predstavljeni bogatijim izborom iz djela ili kompletnim pjesničkim opusom, pa su tako u jedinici " Pjesnici ilirskog preporoda i romantizma " ostali " manji " pjesnici, koje danas poznajemo po svega nekoliko pjesama, ali koje čine nezaobilazan dio nacionalne baštine.

Uvodničar stručnog skupa Josip Stipanov, filozof, knjižničar i bivši ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u predavanju ' Od Ilirskih čitaonica do kozmopolitskih obzorja ' rekao je da su današnje narodne knjižnice nastajale iz zrna zasijanog u čitaonicama ilirskog preporoda, otvaranih u stanovima, koje su rasle i postajale javne i dostupne svima, sve do kozmopolitskih pogleda.

Jugoslavensko opredjeljenje pokretača Ilirskog preporoda također se krije kao zmija noge, kao nešto sramno, fuj i bekino.

Uz hrvatski jezik na različitim se stupnjevima na katedri predaje suvremena i starija hrvatska književnost, a tečaj »Hrvatska kultura« podijeljen je u dva dijela: »Od Ilira do Iliraca« te »Od ilirskog preporoda do danas«.

Ilirci, pokretači Ilirskog preporoda promovirali su ideju južnoslavenskog zajedništva, a Ilirski preporod je za buđenje hrvatske nacionalne svijesti učinio više nego svi " očevi domovina " zajedno.

Odmah nakon što je objavljena, postala je himnom ilirskog preporoda i kasnije hrvatska himna.

U prizemlju frankopanskog kaštela u Novom Vinodolskom (iz 1288.) Narodna je čitaonica i knjižnica iz vremena ilirskog preporoda (1845.), koju je osnovao Josip Mažuranić.

manga22 @ gabrIela ili gabrIJela... mozda bi bilo ispravnije gabriela da su za vrime Ilirskog preporoda izabrali ka sluzbeni jezik splisku cakavicu kojon je pisa otac hrvatske knjizevnosti Marko Marulic... ali nisu...

Hrvati su se počeli prepoznavati kao Hrvati otprilike tek od Ilirskog preporoda, tridesetih godina devetnaestog stoljeća, dakle manje od dvije stotine godina.

U vrijeme djelovanja osredečke staklane, koje je podudarno s razdobljem Ilirskog preporoda, osobito su popularne čaše s rodoljubnim natpisima, ukrašene ilirskim grbom i amblemima ili grbom Trojedne kraljevine.

Iz stvarnosti Ilirskih provincija proizišla je i ideja Ilirskog preporoda u Hrvatskoj praktički još za živoga generala Šljivarića (1836). koji je bio i ostao ponos i francuskih Hrvata.

Također na sjevernoj strani Gajeve ulice radi se na izgradnji i rekonstrukciji nogostupa, kao i u Osječkoj i S. Albinija.U tijeku je i dovršetak radova na obnovi nogostupa u dijelu ulice Veliki kraj od križanja s ulicom Ilirskog preporoda do šetnice-sjeverna i južna strana.Kako ističe pročelnik Damir Parmać, što se tiče radova na izgradnji fekalne kanalizacije u dijelu sliva " I " i dijelu sliva " H ", radovi se izvode u Vinkovačkoj ulici i ulici Ivana pl. Zajca.

U više navrata piše prvacima ilirskog preporoda.

Nedaleko od mrtvačnice, u periodu između 1852. i 1873. godine nalazio se ljetnikovac Ljudevita Gaja, predvodnika Ilirskog preporoda.

Tako je biskup Agatić učinio važan iskorak kad je 1634. u Senj doveo pavline a gimnazija se otvara 1725. Nastavni jezik bio je latinski a u vrijeme germanizacije koncem 18. stoljeća pokušava se nametnuti njemački koji će biti u gimnaziji najprisutniji nakon pojave nacionalnog buđenja (Ilirskog preporoda), odnosno za vrijeme biskupovanja velikog hrvatskog rodoljuba Mirka Ožegovića.

O tom vremenu sam Jura Stublić kaže: Uvjeren sam da je u to doba djelovala skupina autora koja je kreirala najsvjetlije trenutke moderne kulture i šire, bilo je to poput Ilirskog preporoda.

Adamov sin Juraj Jurica (1780 1847.), habsburški pukovnik, istaknuo se kao političar, veliki pristaša ilirskog preporoda i uvođenja hrvatskog narodnog jezika kao službenog (umjesto latinskog), te član vodstva Narodne stranke.

Tih godina Pilar svim snagama radi sa Spiridonom Brusinom na oživotvorenju ideje o osnutku Hrvatskoga naravoslovnog (prirodoslovnog) društva, što je okrunjeno osnutkom društva krajem 1885. godine, u godini sjećanja na pola stoljeća proteklih od početka ilirskog preporoda.

U svom rodoslovlju s majčine strane imao je dva vrlo zaslužna muža iz ilirskog preporoda.

U Zelini radi i Tituš Brezovački, u njoj se sastaju, u doba ilirskog preporoda, u domu opata Krizmana, mnogi poznati ilirci.

Nije se Ćiro ni snašao, a Otto mu je zapjevao ak sam ti srčeko ranil, ja te nikad ne bum zatajil i kasnije nam se Otto pohvalio; da, to je stara pjesma, Stanko Vraz iz ilirskog preporoda, a znam ja, znate, i još stihova, kako da ne...

Jedan od najistaknutijih članova obitelji bio je grof Janko Drašković (1770. - 1849.), koji je uz Ljudevita Gaja bio pokretač hrvatskoga nacionalnoga ilirskog preporoda tridesetih godina 19. stoljeća.

Prema riječima Mirjane Dimnjaković ravnateljice Gradske knjižnice Samobor i povjesničara Danijela Vojaka, predsjednika Organizacijskog odbora znanstvenog skupa, nekoliko je razloga održavanja skupa: 200 godina od rođenja Stanka Vraza, 175 godina od početka ilirskog preporoda, 170 godina od izlaska prvog izdanja Đulabija i 100. obljetnica postavljanja nadgrobnog spomenika Ljubici Cantilly.